Hrivnja ₴ (ukrajinski: гривня; IPA: [ˈɦrɪʋnʲɑ]) je zvanična valuta Ukrajine.

Uvedena je 2. septembra 1996. godine kada je zamijenila ukrajinski kabarovanec (карбованець). Kabarovanec je ranije bio valuta nezavisne Ukrajine prije i tokom Drugog svjetskog rata. Jedna hrivnja se dijeli na 100 kopejki (копійка). Međunarodni kod je UAH.

Hrivnje izdaje Narodna Banka Ukrajine. Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji a kovanice u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopejki i 1 hrivnje.

Inflacija tokom 2013. godine je iznosila 0,5%.

Historija Riječ hrivnia se koristila za bakrene kovanice, ovisno od historijskog konteksta, u apoenima od 0,5; 2 a kasnije 3 kopejke. Srebrene kovanice od 10 kopejki pod nazivom hrivenik korištene su u periodu bivšeh SSSR-a. Korišten je i naziv zloti, preuzet iz poljskog jezika. Proglašenjem Republike Ukrajine 18. juna 1917, Centralna Rada (Savez nazvan po centralnom mjestu u Kijevu) je uvela i vlastitu valutu. Prvenstveno je korišten naziv karbovanci, koji je imao vrijednost 17,424x0,044 g zlata. Prva novčanica, u apoenu od 100 karbovanca, uvedena je 19. decembra 1917 dekretom Centralne Rade. Novčanica je sadržavala tekst na jezicima 4 najbrojnije nacija Ukrajine: ukrajinskom, ruskom, poljskom i hebrejskom (Ukrajinci, Rusi, Poljaci, Jevreji). Dizajn je izmislio Georgi Narbut. Izbor trozupca, kao grba zemlje, povezan je također s Narbutom. Trozubac se nalazio i na starim zlatnim i srebrenim kovanicama, kovanim za vrijeme vladavine Vladimira Velikog. Hrivnja je, odlukom Centralne Rade, uvedena 1. marta 1918. Karbovanec je zamijenjen hrivnjom u odnosu 1,2 : 1. Od 1918. u opticaju se novčanice apoena 2, 10, 100, 500 1000 i 2000 hrivnji. Dizajn su izmislili Vasil Krajčevski i Georgi Narbut. Pod vodstvom Pavla Skoropadskog, koji je preuzeo vlast ključne 1918, sprovedena je denominacija starih karbovanca.

Sovjetski Savez

Novac boljševika tzv. tisijačka (pogrdan naziv, bs. "jeftina hiljadarka") uvedena je, pod zvaničnim nazivom novi karbovanec, u odnosu na stari karbovanec od 1:5457000000. Prisilnom monetarnom reformom uvodi se, od 1922. do 1924. červonet (nominalna vrijednost 1,6767 g zlata). Novi karbovanec se mijenja u odnosu na červonet za 1:10. Ovo stanje je ostalo sve do nezavisnosti Ukrajine.

Nezavisnost Ukrajine Od 1992. uvodi se ponovo hrivnja koja je, u periodu tranzicije, bila izložena visokoj inflaciji. Proces stabilizacije ekonomije počinje 1995. Monetarna reforma Ukrajine uvodi se 25. augusta 1996.

Kovanice

Do 1992. kovanice je proizvodio Poligrafski institut Italije.Centralna banka Ukrajine. Available at: http://www.bank.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=40912&cat_id=40465 Krajem 2001. kovanice su kovane u luganskoj štampariji. Podrobnosti.ua Od 2001. kovanje preuzima Centralna (Nacionalna) banka Ukrajine. Dizajn je izmislio Vasil Lopata (*1941).

Kovanice (od 1992)National Bank of Ukraine. Available at:http://www.bank.gov.ua/control/uk/U opticajumoney/chcoin/list Slika Vrijednost Osobine Opis Datum Prečnik Masa Sastav Rub Lice Naličje kovanje izdavanje istekle ukinute 1 kopejka 16 mm 1,5 g nehrđajući čelik gladak vrijednost,ornamenti ukrajinski trozub (grb) 1992–danas 2. 9. 1996. U opticaju 156px 2 kopejke 17,30 mm 0,64 g (1992~1996)1,8 g (2001–danas) Al (1992–1996),od 2001. Nehrđajući čelik 156px 5 kopejki 24 mm 4,3 g nehrđajući čelikhrapav 10 kopejki 16,3 mm 1,7 g bronza (1992–1996),Al i bronza (2001–danas) 156px 25 kopejki 20,8 mm 2,9 g hrapav i gladak naizmjenično 50 kopejki 23 mm 4,2 g 1 hrivnja 26 mm 7.1 g (1995,1996)6.9 g (2001-) bronza (1995-1996),od 2001. Al i bronza Tekst "ОДНА ГРИВНЯ", godina kovanja Od 1995 12. mart 1997

Novčanica Vrijednost Veličina SlikaBojaLiceNaličjeDatum izdavanja1 hrivnja 166px|frameless|1 hryvnia obverse 166px|frameless|1 hryvnia reversežutoplavaVladimir Veliki (958–1015), knez Novgoroda i Veliki knez KijevaVladar Kijevske Rusije od 980. do 1015.zid Vladimirovog dvorca u Kijevu.2 hrivnje118 x 63 mm 166px|frameless|2 hryvni obverse 166px|frameless|2 hryvni reversenarančastaJaroslav Mudri (978–1054), knez Novgoroda i Veliki knez KijevaVladar Kijevske Rusije od 1019. do 1054.katedrala Sv. Sofije u Kijevu.24. 9. 2004.5 hrivnji118 x 63 mm166px|frameless|5 hryven' obverse166px|frameless|5 hryven' reverseplavaBogdan Hmeljnicki (1595–1657), vođa ukrajinskih kozaka. 14. 6. 2004.10 hrivnji174px|frameless|10 hryven' obverse174px|frameless|10 hryven' reversepurpurnaIvan Mazepa (1639–1709), vođa ukrajinskih kozaka.katedrala Djevice Marije u Kijevu.1. 11. 2004.20 hrivnji130 x 69 mm180px|frameless|20 hryven' obverse180px|frameless|20 hryven' reversezelenaIvan Franko (1856–1916), pjesnik i pisac.zgrada opere i teatra u Lvivu.1. 12. 2003.50 hrivnji136 x 72 mm190px|frameless|50 hryven' obverse190px|frameless|50 hryven' reverseljubičastaMihajlo Hruševski (1866–1934), historičar i političar.zgrada "Centralna Rada" ("Kuća učitelja" u Kijevu).29. 3. 2004.100 hrivnji142 x 75 mm200px|frameless|100 hryven' obverse200px|frameless|100 hryven' reversemaslinastozelenaTaras Ševčenko (1814–1861), pjesnik i umjetnik.Nacionalni univerzitet u Kijevu.9. 3. 2015.200 hrivnji148 x 75 mm208px|frameless|200 hryven' obverse208px|frameless|200 hryven' reverseružičastaLesia Ukrainka (1871–1913), pjesnikinja i umjetnica.glavni toranj u dvorcu Lutsk.28. 5. 2007.500 hrivnji154 x 75 mm216px|frameless|500 hryven' obverse216px|frameless|500 hryven' reversesmeđaGregori Skovoroda (1722–1794), pisac i filozof.jedna od zgrada Nacionalnog univeriteta Kijev Moglijanska Akademija.15. 9. 2006.

Reference

Vanjski linkovi

Narodna banka Ukrajine

Kategorija:Ukrajina Kategorija:Evropske valute Kategorija:Valute u optjecaju Kategorija:Valute uvedene u 1996.