Kneževo (prije Skender Vakuf) jest naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd. Administrativno je dio Republike Srpske. Prema popisu stanovništva iz 2013. ima 9.793 stanovnika.
Historija Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i Prusac, 1463. godine. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju je zajedno sa drugom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušila VRS. Nakon toga srpska vlast u Kneževu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Kneževo je bio općina u Kotorvaroškom srezu.
U rubnom području općine Kneževo nalazi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, gdje je izvršen masakar preko 200 prijedorskih civila (Bošnjaka i Hrvata), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Srba. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
Geografija Općina Kneževo se nalazi 50 km jugistočno od Banje Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.
Stanovništvo
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kneževo imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Kneževo ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Dejtonskog sporazuma su pripala općini Kneževo.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Kneževo
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo
Poznate osobe Radojka Lakić, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Kneževo
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *