Tešanj je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Stanari, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Područje općine iznosi 155,9 km2. mini|desno|270px|Prikaz općine Tešanj
Historija
mini|lijevo|Gradina u centru grada Najstariji do sada poznati izričiti spomen imena Tešnja potječe iz isprave pape Pija II od 23. marta 1461. godine, koja se odnosi na crkvu sv. Jurja u Tešnju. U istoj godini Tešanj se spominje i u povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kojom svome stricu Radivoju daruje, između ostalog, „i na Usori grad Tešanj”.
Područje Tešnja pod osmansku vlast došlo je početkom 16. stoljeća, najvjerovatnije između 1512. i 1520. godine, nakon čega se naselje razvijalo kao upravno i vojno središte šireg prostora Usore. U osmanskom razdoblju Tešanj je postao sjedište nahije, a kasnije i kadiluka.
Za rani urbani razvoj Tešnja posebno je značajan Ferhad-beg, sin Iskenderov, koji je u 16. stoljeću podigao i uvakufio više objekata, među njima džamiju, mekteb, medresu, han, dućane i druge zadužbine, čime je snažno utjecao na oblikovanje kasabe. Ferhad-begov mezar, smješten uz njegovu džamiju, jedan je od važnih epigrafskih i kulturnohistorijskih spomenika Tešnja.
mini|desno|260px|Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija u Tešnju Padom Bosne pod austro-ugarsku upravu 1878. godine Tešanj ulazi u razdoblje upravne modernizacije i postepenog preoblikovanja gradskog života. U tom vremenu razvijaju se škole, čitaonice i različiti oblici kulturnog i prosvjetnog rada, a tešanjsko područje učestvuje i u širim procesima društvene transformacije među bosanskohercegovačkim muslimanima. U austro-ugarskom periodu u Tešnju se razvijaju i modernije finansijske ustanove; projekt zgrade Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju, koji je izradio arhitekt Josip Vancaš 1910. godine, svjedoči o jačanju lokalnog trgovačkog i bankarskog sloja početkom 20. stoljeća.
U 20. stoljeću Tešanj je dijelio političke i društvene promjene koje su zahvatile cijelu Bosnu i Hercegovinu: od kraja austro-ugarske uprave, preko perioda Kraljevine SHS i Jugoslavije, do socijalističkog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Uprkos administrativnim promjenama i povremenoj stagnaciji, naselje je zadržalo ulogu lokalnog središta, a njegovo staro jezgro ostalo je važan nosilac urbanog kontinuiteta.
Rat u Bosni i Hercegovini Tokom rata u Bosni i Hercegovini Tešanj je imao izrazito važan strateški položaj na prostoru između Doboja, Maglaja i Teslića. Područje Maglaj–Tešanj–Teslić predstavljalo je poseban borbeni sektor u sjevernoj Bosni, omeđen rijekama Bosnom i Usorom, te okolnim planinskim masivima.
Nakon preuzimanja vlasti u Doboju 1992. godine, dio bošnjačkog i hrvatskog stanovništva te raseljenih osoba sklonio se prema Tešnju, koji je ostao pod kontrolom Republike Bosne i Hercegovine. U optužnim i dokaznim materijalima MKSJ-a navodi se i da su Maglaj i Tešanj ostali unutar teritorije Republike Bosne i Hercegovine dok je na prostoru pod dobojskim okriljem uspostavljena nova općinska struktura u Petrovu.
U martu 1993. snage Vojske Republike Srpske pokušale su zauzeti pravac Doboj–Tešanj–Teslić, ali su u tom napadu zaustavljene, nakon čega su branilačke snage uspjele vratiti protivnika na početne položaje. Tokom 1994. godine područje Tešnja i Teslića ostalo je poprište teških borbi; Operativna grupa 7 Jug sa sjedištem u Tešnju organizirala odbranu i protivnapadne operacije u tom sektoru. U analizi vođenih operacija posebno se ističe nastojanje snaga VRS-a da zauzmu dominantne kote oko Tešnja, presijeku komunikaciju Maglaj–Tešanj i ovladaju dolinom Usore.
Kultura Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Tešanj imala je 48.480 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Tešanj je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Vitkovci, te dijelovi naseljenih mjesta: Blaževci, Kalošević, Lončari, i Vrela.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Tešanj
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Tešanj
Poznate ličnosti
Gazi Ferhad-beg - osnivač Tešnja Danijal-beg Đonlagić Stevo Petranović - učitelj i režiser prve pozorišne predstave u Bosni i Hercegovini Musa Ćazim Ćatić - pjesnik Esad Plavi - pjevač Jasmin Muharemović - pjevač Hamzalija Ajanović Ademaga Mešić - veleposjednik i ustaški doglavnik u Bosni i Hercegovini Huso Hodžić - narodni heroj Rešad Kadić - pjesnik i pisac Edhem Pobrić Aleksej Nejman Mustafa Ćeman Raska Denjalić Avdija Vršajević,nogometaš Amir Brka - pisac i pjesnik Enis Bešlagić - glumac Omer Pobrić - osnivač Instituta sevdaha Kemal Korajlić - narodni heroj Mirza Hasan Ćeman - arheolog, historičar i historičar umjetnosti Adem Handžić - historičar
Također pogledajte Tešanjski sidžili
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Tešanj
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu *