mini|Rani točak napravljen od čvrstog komada drveta Točak je rotirajuća komponenta (obično kružnog oblika) koja je namijenjena za uključivanje osovinskog ležaja. Točak je jedna od ključnih komponenti točka i osovine koja je jedna od šest jednostavnih mašina. Točkovi, u kombinaciji s osovinama, omogućavaju lako pomicanje teških predmeta olakšavajući kretanje ili transport dok podržavaju teret ili obavljaju rad na mašinama. Točkovi se koriste i u druge svrhe, kao što su brodski točak, volan, grnčarski točak i zamašnjak.

Uobičajeni primjeri mogu se naći u transportnim aplikacijama. Točak smanjuje trenje olakšavajući kretanje kotrljanjem zajedno sa upotrebom osovina . Da bi se točkovi rotirali, na točak je potrebno primijeniti moment oko njegove ose, bilo putem gravitacije ili primjenom druge spoljne sile ili obrtnog momenta.

Mezopotamskoj civilizaciji pripisano je nekoliko, uglavnom starih izvora, za pronalazak točka. Međutim, noviji izvori i dokazi ukazuju na istočnu Evropu kao porijeklo točka, a ne na Mesopotamiju kako se ranije vjerovalo. Najraniji dokazi o točku pronađeni su i u Evropi, koji prethode teorijama o tome kada su se najraniji točkovi pojavili u Mezopotamiji.

Izum čvrstog drvenog diska pada u kasni neolit i može se vidjeti u sprezi s drugim tehnološkim napretkom koji je doveo do ranog bronzanog doba. To implicira prolazak nekoliko milenija bez točkova čak i nakon pronalaska poljoprivrede i grnčarije, tokom keramičkog neolita.mini|300p|Sila, koja djeluje kroz osovinu, posjeduje ekscentricitet e sa tačkom dodira sa površinom po kojoj se kotrlja, pravi moment blizu dodirne tačke

Točak je okrugla sprava koja se može obrtati oko svoje ose, olakšavati kretanje ili transport, te vršiti rad u mašinama. Točak, zajedno sa osovinom savladava trenje tako što olakšava kretanje kotrljanjem. Najveća je primjena u transportu. Generalnije, termin se koristi i za druge okrugle objekte koji rotiraju ili se obrću, kao što su kormilo i zamašnjak.

Historija točka i osovine

4500–3300  p. n. e. (Bakarno doba): izum grnčarskog točka; najraniji točkovi od punog drveta (diskovi sa rupom za osovinu); najranija vozila na točkovima; pripitomljavanje konja 3300–2200 pne (rano bronzano doba) 2200–1550 pne (srednje bronzano doba): izum točka s krakovima i kočije

Halaf kulturi 6500-5100 p. n. e. se ponekad pripisuje najraniji prikaz vozila na točkovima, ali to je sumnjivo jer nema dokaza da su Halafi koristili vozila na točkovima ili čak lončarske točkove. Smatra se da su lončarski točkovi korišteni u 4. mileniju prije nove ere na Bliskom istoku. Najstariji sačuvani do sada pronađeni primjerak grnčarskog točka pronađen je u Uru (današnji Irak ) i datira otprilike iz 3100. p. n. e.. Međutim, lončarsko kolo u zapadnoj Ukrajini, kultura Cucuteni-Trypillia, datira iz sredine 5. milenija p. n. e., i najstarije je ikada pronađeno, a koje prethodi najranijoj upotrebi lončarskog točka u Mezopotamiji. Točkovi neizvjesnih datuma također su pronađeni u civilizaciji doline Inda, civilizaciji kasnog 4. milenijuma prije nove ere koja pokriva područja današnje Indije i Pakistana.

Vozila sa točkovima

Vozila se klasificiraju po broju točkova na:

Unicikl, monocikl Bicikl Tricikl Kvadricikl

Alternative točkovima

Dok se točkovi u cijelom svijetu koriste za kopneni transport, postoje i alternative, koje su pogodnije za terene na kojima točkovi nisu efikasni. Alternativne metode kopnenog trasporta bez točkova su:

vuča (sanke) nošenje (nosila) izdizanje usljed atmosferskog pritisaka (hoverkraft) izdizanje usljed elektromagnetske energije (maglev voz) Jahanje životinje kao što je konj Hodanje na vlastitim nogama

Također pogledajte

mini|300p|Točak na parnoj lokomotivi.

Artiljerijski točak Osovina Biciklistički točak Veliki točak Deflacija i Sistem otkrivanje deflacije Hubcap Magnetna levitacija Efekat obrnute rotacije Trenje kotrljanja Kormilo Jednostavna mašina Kvadratni točak Volan Guma Tweel Točak i osovina Kolo sreće

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Mašinstvo Kategorija:Dijelovi automobila