Zija Dizdarević (Vitina, Ljubuški; 18. februar 1916. – proljeće 1942.) bio je bosanskohercegovački i jugoslovenski književnik i brat jugoslavenskog političara Raifa Dizdarevića. Rođen je u Vitini kod Ljubuškog a stradao je kao žrtva ustaškog terora početkom 1942. godine.
Biografija Rođen je u malom hercegovačkom mjestu Vitina kod Ljubuškog u bošnjačkoj porodici, od oca Šefkije i majke Selime. Nekoliko godina po rođenju sa porodicom se seli u Fojnicu gdje provodi djetinjstvo.
Nakon završene osnovne škole u Fojnici, 1926. godine upisao se na Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu koju završava 1930. Godinu dana kasnije pošao je u Učiteljsku školu u Sarajevu i završio je 1936. sa odličnim uspjehom.
Još kao srednjoškolac djeluje kao aktivist u društvu, učestvujući u đačkim štrajkovima, a taj buntovni karakter mu donosi nenaklonost režima i čestu prismotru policije. U tom periodu objavljuje i prve literarne radove: Halucinacije i Zapisi bolesnog čovjeka (1935.) što upućuje na njegov nesporni talenat. Zbog antirežimske političke aktivnosti ne uspijeva pronaći posao učitelja, te 1937. godine se upisuje na studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tokom studentskog perioda izdržava se od pisanja priča za dnevne novine Politiku, pružanja privatnih časova i sviranja violine po kafanama na raznim zabavama. U tom periodu objavljuje mnoge pripovjetke i radove u Putokazu, Pregledu i Politici.
Bolest ga nije sprječavala da se legalno i ilegalno uključi u mnogobrojna studentska tijela. Postao je i član Komunističke partije odmah po upisu na studij.
Iz studentskih dana ga vezalo čvrsto prijateljstvo s bosanskohercegovačkim književnikom Brankom Ćopićem, koji je jedno od svojih najboljih djela Bašta sljezove boje posvetio upravo Ziji.Pismo Ziji: Branko Ćopić
U prvoj godini Drugog svjetskog rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u ustaški koncentracijski logor Jasenovac i odmah ubijen.Indira Pindžo - Zija Dizdarević bh. pisac, violinist i komunist: Riječima slikao bosansku kasabu, 14/05/2022.
Djela U svojim pripovijetkama Dizdarević je opisao tragične sudbine malih ljudi, a koje je on doživio vrlo emotivno. Opisivao je život u malom mjestu (kasabi), patnju običnog čovjeka, kao i čovjekovo mukotrpno odrastanje. On nikada nije imenovao kasabu, što je čini univerzalnom, iako se može pretpostaviti da se veže uz gradove: Fojnica, Visoko, Kiseljak, Zenica i Kreševo ili neki drugi srodni gradići.Moja lektira - Pripovjetke: Zija Dizdarević - 24.7,2022
Posthumno, objavljene su mu knjige: Pripovijetke (Svjetlost, Sarajevo, 1948), Prosanjane jeseni (Džepna knjiga, Sarajevo, 1959), Sabrana djela (Svjetlost, Sarajevo, 1968), Blago u duvaru (Zadrugar, Sarajevo, 1983). Prema ovoj pripovjetci 1975. godine snimljen je istoimeni televizijski film. Susreti Zija Dizdarević Književno-kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“ održava se svake godine u Fojnici, u znak sjećanja na bosanskohercegovačkog književnika koji je u svojim pripovijetkama najviše opisivao Fojnicu i ljude u njoj u vremenu između dva svjetska rata.Grad Sarajevo - Književno-kulturna manifestacija “Susreti Zija Dizdarević”.www.tacno.net - Književno–kulturna manifestacija Susreti Zija Dizdarević - 2022fojnica.net - Konkurs ‘Zija Dizdarević’ za kratku priču/pripovijetku u 2021. godini -
Reference
Vanjski linkovi
"Zašto je Zija Dizdarević uhapšen, mučen i ubijen u Jasenovcu?", Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 8. 9. 2018.
Kategorija:Rođeni 1916. Kategorija:Umrli 1942. Kategorija:Biografije, Ljubuški Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Bošnjački književnici Kategorija:Jugoslavenski pisci Kategorija:Žrtve ustaškog zločina