Azija, kao dio Evroazije sa površinom od oko 44,6145 miliona km2, zauzima oko trećine ukupnog kopna na Zemlji i po površini je najveći kontinent na planeti. U njoj živi preko 4 milijarde ljudi, što je oko 50% ukupnog broja stanovnika na svijetu, te je ovaj kontinent i najnaseljeniji. U historiji ljudske civilizacije, Azija je vrlo rano postala važna za čovječanstvo. Tamo su nastale prve poznate države, a već oko 900 p. n. e. i prva velika carstva poput Asirskog ili nešto kasnije i Ahemendiskog carstva.
Azija je kontinent superlativa, između ostalog tamo se nalazi: najmnogoljudnija država svijeta - Narodna Republika Kina najveći dio najveće države po površini - Rusije, nalazi se u Aziji najviši planinski lanac - Himalaji i svi poznati vrhovi iznad 8.000 metara najdublje i najstarije unutrašnje jezero - Bajkalsko jezero najniža vodena površina ispod nivoa mora - Mrtvo more
Azija je kontinent sa najrazličitijom vegetacijom koja se kreće od stalno zaleđene zemlje (permafrosta) u Sibiru do džungli u jugoistočnoj Aziji. Pored ekstremnih klimatskih uslova u tundrama, pustinjama i tropskim kišnim šumama, u njoj se nalaze i sve ostale poznate vegetacijske zone. Druga specifičnost Azije je da se u njoj nalazi najveći broj međukontinentalnih država na svijetu, bilo da se radi o azijskom dijelu tih država ili teritorijama azijskih država koje se prostiru na drugim kontinentima (npr. Rusija, Kazahstan, Egipat, Turska i dr.)
Etimologija Riječ Azija potiče iz asirijskog jezika i na bosanskom znači otprilike izlazak sunca; (assu = „izlazak sunca“ odn. „istok"). Ta riječ otprilike odgovara latinskoj riječi orient odnosno na bosanskom zemlja jutra. Također, u antičko doba područje Male Azije se zvalo samo Azija, od čega je kasnije izvedeno i ime za rimsku provinciju Asia. U antici, pojam Azija se odnosio i na lična imena iz mitologije.
Geografija thumb|Satelitska slika Azije
Azija je najveći kontinent na Zemlji. Sa oko 44,614 miliona kvadratnih kilometara površine (bez Rusije 31,7 milion km2) obuhvata oko jedne trećine ukupne površine kopna. Zajedno sa Evropom, Azija se smatra i dijelom nadkontinenta zvanog Evroazija. Kontinentalna masa Azije nalazi se u potpunosti na istočnoj hemisferi i sjeverno od ekvatora sa izuzetkom Čukotskog poluostrva u istočnom Sibiru koje se nalazi istočno od datumske granice, kao i jugoistočnih ostrva u Malajskom arhipelagu, koji se nalaze na južnoj Zemljinoj polulopti.
Položaj Azija na sjeveru izlazi na Arktički okean (najsjevernija tačka je Arktički rt), na istoku na Tihi okean, a na jugu na Indijski okean. Na zapadu, razgraničenje prema Evropi nije geografski ni geološki jasno i nedvosmisleno određeno. Najčešća definicija granice prema Evropi od sjevera ka jugu jest: planina Ural i istoimena rijeka, Kaspijsko jezero odnosno Kumsko-manička depresija, planina Kavkaz, južna obala Crnog mora, kao i moreuzi Bosfor, Mramorno more i Dardaneli. Od Barencovog mora na sjeveru do Crnog mora ova zamišljena granica duga je približno 2700 km.
Sa Afrikom, Azija je povezana sjeverno od prolaza Bab-el-Mandeb preko Crvenog mora i poluostrva Sinaj (duž Sueskog kanala). Na sjeveroistoku kontinenta Azija se približava kopnu Sjeverne Amerike, od koje je razdvojena Beringovim prolazom, širokim nešto više od 80 km. Na jugoistoku Malajski (Indonezijski) arhipelag čini vezu i granicu prema Australiji. Najjužniju tačku Azije čini indonezijsko ostrvo Pamana.
Podjela thumb|Regije Azije: Sljedeću podjelu na regije Azije (regionalna podjela), između ostalih, koristi i Direkcija Ujedinjenih naroda za statistiku (UNSD):
Sjeverna Azija Centralna Azija Prednja Azija (zapadna Azija) Južna Azija Istočna Azija Jugoistočna Azija
U mnogim publikacijama definicije granica ovih regija nisu strogo određene, te one variraju u zavisnosti od cilja, teme i pozadine. Ranije je naprimjer Afganistan uvrštavan u centralnu Aziju, danas ga obuhvataju u područje južne Azije. Osim toga, postoje i neke alternativne odnosno dodatne podjele kao što je naprimjer sjeveroistočna Azija.
Flora i fauna thumb| Područje tundre koje naseljavaju narodi Neneta u donjem toku rijeke Jenisej Najvažnije vegetacijske zone ili ekozone u Aziji (od sjevera prema jugu) su:
Tundra bez drveća sjeverno od polarnog kruga. Najvažnije životinje za nomadsko stanovništvo, poput Neneta, su polarni sobovi. Šume umjerene zone, uključujući tajge (zimzelene šume) u Sibiru između polarog kruga i toka transsibirske željeznice, kao i listopadne šume na Dalekom istoku i području Kaspijskog jezera. Raznolikost životinjskog svijeta imala je historijski značaj za lov, a šume su također imale značaj i za korištenje drveta. Ovdje žive i neke vrlo rijetke životinje poput amurskog tigra (sibirskog tigra) i amurskog leoparda, kao i mnogobrojni jeleni, divlje svinje, medvjedi i risovi. Kontinentalne travnate zajednice odnosno stepe. Od životinjskih vrsta, koje prirodno naseljavaju stepe, ubrajaju se divlji konji, sajga antilope, mongolske gazele, vukovi i susliki. Brdovita i planinska područja siromašna vegetacijom i pustinje. U ovom području klima je uglavnom planinska sa velikim temperaturnim oscilacijama i mnogo sunčanih dana. Planine naseljavaju brojne životinje poput divokoza, divljih ovaca, gorali (Naemorhedus) i azijske koze. Najvažnija grabežljivica centralnoazijskih planinskih područja je snježni leopard. Pustinjska područja je domovina divljih deva, geparda, gazela i divljih magaraca. Tropska područja savana i suhih šuma, uglavnom na indijskom potkontinentu, ali i u jugoistočnoj Aziji. Karakteristične su velike životinje poput lavova, jelenskih antilopa, nilgau antilope i različite vrsta jelena. Tropske kišne šume. Nakon krčenja, vrlo često kao sljedeći korak u uništavanju ovih područja slijedi sijanje monokultura kao što su plantaže palmi ili banana, kao npr. u Sabahu (Malezija) na ostrvu Borneo. Tropska monsunska područja poput onog u delti rijeke Mekong: tamo dominira uzgoj riže a kao domaće životinje najčešće se uzgajaju perad i svinje, a zastupljen je i ribolov.
Historija
Azija je kolijevka brojnih kultura kao što su naprimjer stara Kina, Japan, Indija, Iran kao i Babilon i Asirija u prednjoj Aziji. Sve takozvane svjetske religije nastale su na tlu Azije. Aziju i Evropu veže duga tradicija osvajačkih ratova (naprimjer pohodi Aleksandra Velikog, perzijski ratovi, križarski ratovi, upadi Huna i osvajanja Osmanlija), kao i istraživačka putovanja (kao što su činili Marko Polo ili Sven Hedin), te važne trgovačke veze poput Puta svile.
Azija se uvijek odlikovala velikim carstvima i nije bila tako rascjepkana kao Evropa. Kineska kultura je ostavila trag u cijelom današnjem svijetu, a naročito u Istočnoj Aziji. Iz nje su potekli papir, štampanje knjiga, kompas, svila, kineski porcelan i mnoge druge stvari. Iz Indije proširio se budizam. Sjeverna Azija (naročito Sibir) dugo vremena je ostala gotovo nenaseljena, tek širenjem Ruskog carstva prema istoku, tamo su počeli rasti veliki gradovi. Centralna Azija je tradicionalno domovina stepskih naroda (naprimjer Mongola), koji su u historiji predstavljali i opasnost po Evropu. Bliski Istok je od 7. vijeka obilježen islamom, a kasnije je imao značajan uticaj na sjevernu Afriku.
Stanovništvo Razvoj broja stanovnika Azije (u milijardama, bez Rusije, sa Turskom)
U Aziji živi oko četiri milijarde ljudi, što odgovara otprilike 60% od ukupnog svjetskog stanovništva. Samo u Indiji kao i u Kini živi po jedna milijarda ljudi. Dok su nasuprot njih veliki dijelovi Rusije i Mongolije gotovo nenaseljeni, druge države se bore sa stalnim i brzim porastom stanovništva.
Zdravlje thumb|lijevo|Karta svijeta na temu prosječne starosti stanovništva (stanje: 2005) thumb|Područja sa rizikom od malarije sa hemoprofilaktičnim preporukama DTG-a thumb|Rasprostranjenost HIV-a Zdravlje i očekivana starost su u korelaciji sa dobrobiti nacije i njenih stanovnika. Viši životni standardi po pravilu znače i više resursa za vlastito kao i za zdravlje naroda. Stanovnici Makaoa, Singapura, Hong Konga i Japana imaju najduži prosječni životni vijek na nivou svih Azijata. Stanovnici Saudijske Arabije, Arapskih Emirata, Bruneja, Kine, Malezije, Tajlanda, Filipina i Indonezije po dužini očekivanog prosječnog životnog vijeka nalaze se oko svjetskog prosjeka. Najkraći očekivani životni vijek u Aziji imaju stanovnici Indije, Bangladeša, Mjanmara, Kambodže, Laosa, Butana i Afganistana.
Malarija u južnoj i jugoistočnoj Aziji je vrlo rasprostranjena. Protiv nje, ni danas nema nijednog poznatog načina cijepljenja. Njeno širenje moguće je usporiti jedino zaštitom od insektata pomoću spreja i sličnih insekticida, međutim za većinu pogođenog stanovništva takva sredstva su nedostupna zbog visokih cijena.
Sida je također vrlo rasprostranjena. Naročito velik broj zaraženih HIV-virusom živi u Rusiji, Indiji, Nepalu, Mjanmaru, Tajlandu, Kambodži, Vijetnamu i Maleziji. Nasuprot njih, u Japanu, Mongoliji, Šri Lanki, Bangladešu, Butanu, Afganistanu, Turkmenistanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i državama Bliskog Istoka ima relativno mali broj ljudi oboljelih od side. Međutim, ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer je stopa zaraženosti HIV-om izračunata kao prosjek za cijelu državu, ali u velikim gradovima ovaj broj može biti znatno viši.
Jezici U Aziji se govori nekoliko stotina zasebnih jezika. Među najvažnije porodice jezika i grupe jezike spadaju: Slavenski jezici Kavkaski jezici Semitski jezici Iranski jezici Oguski jezici Kipčački jezici Ujgurski jezici Sibirski turkijski jezici Sinitski jezici Indoarijski jezici Dravidski jezici Tibetsko-burmanski jezici Jugozapadni tai jezici Austroazijski jezici Korejski jezik Japanski jezik Malajsko-polinezijski jezici
Privreda thumb|lijevo|Najsiromašnije države svijeta Prema podjeli na sjevernu Aziju (Rusiju), zapadnu Aziju (Z), centralnu Aziju (C), južnu Aziju (J), jugoistočnu Aziju (JI) i istočnu Aziju (I), stanje je sljedeće: Poslije Afrike, u Aziji se nalazi najveći broj zemalja u razvoju. Tu pripadaju: Vijetnam (JI), Kambodža (JI), Laos (JI), Mjanmar (JI), Bangladeš (J), Butan (J), Nepal (J), Pakistan (J), Afganistan (J), Tadžikistan (C), Uzbekistan (C), Kirgistan (C), Gruzija (Z), Armenija (Z), Azerbejdžan (Z), Jemen (Z), Mongolija (I), kao i još uvijek zabačeni dijelovi Kine (I) i Indija (J). U zemlje koje su se industrijalizirale pripadaju uglavnom izvoznice nafte Iran (J), Irak (Z), Kuvajt (Z), Saudijska Arabija (Z) i Ujedinjeni Arapski Emirati (Z) (i vjerovatno djelimično i područja bivšeg Sovjetskog saveza bogata naftom). Kao industrijske države smatraju se Japan (I), Singapur (JI), Južna Koreja (I), Izrael (Z) kao obje bivše kolonije koje su odnedavno sastavni dijelovi Kine: Hong Kong i Makao. Ove države se danas ubrajaju u vodeće zemlje u oblasti visoke tehnologije. Također i Malezija (JI) uspješno poduzima napore da se priključi navedenim visokorazvijenim zemljama.
Industrijske nacije thumb|lijevo|Shinkansen thumb|Stanica Dorasan na granici između Sjeverne i Južne Koreje 2003. Bruto nacionalni proizvod mjeren na bazi kursa valute, Japan je najveća privreda Azije i druga u svijetu. U Aziji, nakon Japana slijedi Kina, Južna Koreja i Indija. Privreda Japana je već desetljećima najjača privreda Azije. Dok se u Japanu od 1990tih ekonomska situacija pogoršala, u istom periodu su Kina i Indija, na globalnom nivou, iskazale rast privrede od više od 10 odnosno 7% na godišnjem nivou. Međutim, još uvijek je Japan vodeća privredna zemlja Azije i (pored Rusije koja većim dijelom pripada Evropi) jedina država na kontinentu članica G8 vodećih industrijskih zemalja svijeta. Svedeno na paritet kupovne moći, Kina i Indija danas imaju veći bruto nacionalni proizvod od Japana.
Zemlje-tigrovi thumb|lijevo|Bangkok, brzo rastući glavni grad jedne od "zemalja-tigrova" Azije - Tajlanda thumb|Uzgoj riže u Junanu, Kina