Srpska akademija nauka i umjetnosti je najviša naučna i prosvjetna ustanova u Republici Srbiji sa sjedištem u Beogradu. Pod imenom Srpska kraljevska akademija (SKA) bila je od svog osnivanja 1886. do 1947, kada je preimenovana u Srpsku akademiju nauka (SAN). Kasnije, zakonom iz 1960. godine, naziv joj je promijenjen u Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU).

U članstvu Akademije bili su nobelovci Ivo Andrić, Leopold Ružička, Vladimir Prelog, Glen T. Seaborg, Mihail Šolohov, Aleksandar Solženjicin i Peter Handke, kao i Josif Pančić, Jovan Cvijić, Branislav Petronijević, Vlaho Bukovac, Mihajlo Pupin, Nikola Tesla, Milutin Milanković, Mihailo Petrović-Alas, Meša Selimović, Danilo Kiš, Paja Jovanović, Dmitrij Mendeljejev, Victor Hugo, Lav Tolstoj, Jakob Grim, Antonin Dvořák, Henry Moore i mnogi drugi naučnici i umjetnici.

Historija Srpska kraljevska akademija osnovana je 1. novembra 1886. godine, Osnovnim zakonom Kraljevsko-srpske akademije koji je izglasala skupština a kralj Milan Obrenović obnarodovao u Nišu. Ovim zakonom je bilo određeno da prve akademike bira kralj, a da zatim akademici dalje sami biraju nove članove.

Prve akademike, njih 16, imenovao je kralj Milan 5. aprila 1887. Tada su postojala 4 odjeljenja akademije, tzv. "stručne akademije", i svaka je na početku dobila po 4 redovna člana.

Nakon 60 godina djelovanja pod imenom Srpska kraljevska akademija, ona zakonom od 30. juna 1947. mijenja ime u Srpska akademija nauka. Ovim zakonom promijenjena je i struktura akademije, tako da su od tada, umjesto 4 stručne akademije, postojala 6 odjeljenja:

Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka, Odjeljenje tehničkih nauka, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje literature i jezika (kasnije: jezika i književnosti), Odjeljenje društvenih nauka i likovne i Odjeljenje muzičke umjetnosti.

Od 1998. godine akademija ima 8 odjeljenja jer se odjeljenje prirodno-matematičkih nauka podijelilo na dva odjeljenja: Odjeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke i Odjeljenje hemijskih i bioloških nauka, a prije toga se odeljenje društvenih nauka podijelilo također na dva dijela, Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje istorijskih nauka.

Akademija je od 1909. do 1952. godine bila smještena u Brankovoj ulici broj 15. u Beogradu. Kako je ova zgrada srušena 1963. godine, akademija je premještena u Knez Mihailovu 35, u centru grada, gdje se i sada nalazi.

Članovi

Predsjednici SANU desno|mini|Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije Od svoga osnivanja 1887. do danas, predsjednici Srpske kraljevske akademije, Srpske akademije nauka, te Srpske akademije nauka i umjetnosti bili su:

Name PeriodJosif Pančić1887–1888Čedomilj Mijatović1888–1889Dimitrije Nešić1892–1895Milan Đ. Milićević1896–1899Jovan Ristić1899Sima Lozanić1899–1900Jovan Mišković1900–1903Sima Lozanić1903–1906Stojan Novaković1906–1915Jovan Žujović1915–1921Jovan Cvijić1921–1927Slobodan Jovanović1928–1931Bogdan Gavrilović1931–1937Aleksandar Belić1937–1960Ilija Đuričić1960–1965Velibor Gligorić1965–1971Pavle Savić1971–1981Dušan Kanazir1981–1994Aleksandar Despić1994–1998Dejan Medaković1998–2003Nikola Hajdin2003–2015Vladimir S. Kostić2015–2023Zoran Knežević2023–danas Također pogledajte Spisak akademika SANU Memorandum SANU Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske

Reference

Vanjski linkovi Službena stranica Srpske akademije nauka i umjetnosti

Kategorija:Kultura Srbije Kategorija:Historija Srbije Kategorija:Nacionalne akademije nauka i umjetnosti Kategorija:SANU Kategorija:Organizacije osnovane 1886. Kategorija:Nacionalne akademije nauka i umjetnosti