Beril je mineral hemijske formule Be3Al2Si6O18 , odnosno berilijum-aluminijski ciklosilikat. Kristali berila kristališu heksagonski i mogu biti izuzetno veliki, metarskih dimenzija. Beril se odlikuje školjkastim prijelomom, tvrdoća mu je 7,5-8, ima staklast sjaj i može biti proziran do poluproziran. Zeleni varijetet berila se naziva smaragd.
Etimologija Riječ beril posuđena je, preko starofrancuskog beryl i latinskog beryllus, iz starogrčkog βήρυλλος (bḗryllos), koji je označavao različite plavozelene kamene. Taj naziv potiče od prakritskog veruḷiya / veḷuriya („beril“), koji je na kraju dravidskog porijekla, vjerovatno izveden iz naziva mjesta Belur ili Velur, gradova u saveznoj državi Karnataka u južnoj Indiji. Termin je kasnije prihvaćen i počeo se koristiti isključivo za mineral beril.
Kada su prve naočale izrađene u 13. stoljeću u Italiji, sočiva su se pravila od berila (ili gorskog kristala), jer tadašnje staklo nije moglo biti dovoljno prozirno. Zbog toga su naočale u njemačkom jeziku nazvane Brille.
Kristalni habitus i struktura Beril pripada heksagonalnom kristalnom sistemu. Najčešće se javlja u obliku heksagonalnih prizmi (stubova), ali se može pojaviti i u masivnom habitusu. Kao ciklosilikat, beril sadrži prstenove silikatnih tetraedara SiO₃–O (gdje povezani atom O pripada drugom SiO₃), koji su raspoređeni u stupce duž C-ose i u paralelne slojeve okomite na C-osu, čime se formiraju kanali duž C-ose.
Ovi kanali omogućavaju ugradnju različitih iona, neutralnih atoma i molekula u kristalnu rešetku, čime se narušava ukupna električna ravnoteža kristala i omogućavaju dodatne zamjene na mjestima aluminija, silicija i berilija u kristalnoj strukturi. Takve primjese uzrokuju raznolikost boja koje se mogu javiti kod berila. Povećanje sadržaja alkalnih elemenata u kanalima silikatnih prstenova dovodi do povećanja indeksa prelamanja svjetlosti i dvolomnosti (birefringencije).
Reference
Kategorija:Silikatni minerali Kategorija:Minerali berilija Kategorija:Gemologija Kategorija:Drago kamenje