Hercegovački pašaluk je bio osmanlijska provincija od 1833. do 1851. i od 1875. do 1877. Do 1833. je bio u sastavu Bosanskog pašaluka kao Hercegovački sandžak.
Hercegovački ejalet (1833 - 1851.) Do 1833. je bio u sastavu Bosanskog pašaluka kao Hercegovački sandžak. Za svoje usluge u borbi za autonomiju Bosne Ali-aga Rizvanbegović je nagrađen izdavanjem Hercegovine u poseban pašaluk. Ali-paša Rizvanbegović je bio jedini vezir ovog ejaleta. Nakon njegove smrti 1851, Hercegovački ejalet je ukinut i njegova teritorija je spojena opet Bosanskim pašalukom, time formirajući novi entitet - Bosnu i Hercegovinu.Mustafa Imamović: "Historija Bošnjaka." Sarajevo 1997
Hercegovački pašaluk se sastojao iz slijedećih oblasti: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.
Hercegovački vilajet (1875 - 1877.) U novembru 1875. je pretvoren gatački kadiluk u Gatački sandžak, da bi se lakše likvidirao Hercegovački ustanak. Kao mutesarif toga sandžaka je postavljen kršćan, Grk Kostan-efendija. U decembru je od toga sandžaka i ostataka hercegovačkog sandžaka opet formiran poseban pašaluk, ostatak je nazvan Mostarski sandžak. Vilajet je postojao do 2. februara 1877.Hannes Grandits: Herrschaft und Loyalität in der spätosmanischen Gesellschaft: das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina. (= Zur Kunde Südosteuropas 2), Böhlau Verlag, Wien 2008, , S. 495Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela Naučno društvo NR BiH, 1959.
Reference
Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Kategorija:Hercegovina Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Evropi Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu