Kapar ( fra. câpre, gr. kápparis) su pupoljci cvijeta biljke, koja je poznata još u antičko doba kao dodatak jelima, ljekovita biljka i afrodizijak.
Karakteristike Pupoljci cvijeta veličine zrna graška rastu na dršcima iz listovitih grančica. Nježni bijelo-ljubičasti cvjetovi otvaraju se samo jednom, kratko između jutra i podneva. Rasprostranjenost Grmovi kapara, zavisno od vrste, uspjevaju na suhom tlu ili u plitkoj, morskoj vodi. Uspjeva u južnoj Evropi, gotovo u cijelom Sredozemlju. Upotreba Još zatvoreni pupoljci beru se ručno u rano proljeće i sirovi nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slanu otopinu, sirće ili ulje, spremni su za upotrebu. Pritom nastaju kiselina kaprin i senfolglykosid, koji kaparima daju njihov pikantan okus. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji. Naročito cijenjeni su kapari iz Francuske. Koriste se kao prilog, potopljeni u sirće ili ulje. Na ostrvu Santorini su kiseli i slani listovi kapara specijalitet. U italijanskoj i španskoj kuhinji su neizostavan dodatak. Toplim jelima dodaju se tek na kraju. Kod nas su poznati kao dodatak slanim sardelama i tatar odresku.
Narodno vjerovanje U Starom testamentu kralj Salomon koristi cvijet kapara kao sliku prolaznosti svijeta.
Također pogledajte
Spisak začina Vanjski linkovi http://www.hort.purdue.edu/newcrop/cropfactsheets/caper.html https://web.archive.org/web/20130812104511/http://ileseoliennes.blog.lemonde.fr/2007/02/08/the-capers-of-salina/ http://delta-intkey.com/angio/www/C.htm https://web.archive.org/web/20140911074434/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?8897
Kategorija:Začini Kategorija:Jestive biljke Kategorija:Flora Evrope