Feromon (portmanteau od grčkih riječi φέρειν (phérein) "nositi" + ὁρμή (hormon) - "poticaj") jeste signalni hemijski spoj koji služi za prenos informacija između dvije jedinke unutar iste biološke vrste. Pojam također služi i za razgraničavanje od drugih semiohemikalija poput alomona, koji služe za komunikaciju između jedinki različitih vrsta. Hemičar Peter Karlson i zoolog Martin Lüscher skovali su ovaj pojam 1959. i definirali ga na sljedeći način: "...to su supstance koje određene jedinke luče u vanjsku sredinu te koje kod druge jedinke iste vrste izazivaju specifične reakcije." Iste godine, njemačkom biohemičaru Butenandtu je nakon dvadesetogodišnjeg rada uspjelo konačno izdvajanje i pročišćavanje prvih poznatih, dokazanih feromona, bombikola, dobijenih iz žlijezda više od pola miliona ženki dudovih svilaca. Oko 80% objavljenih naučnih radova iz oblasti feromona odnosi se na feromone insekata. Djelovanje feromona kod drugih vrsta životinja nije u potpunosti istraženo.
Djelovanje Smatra se da životinje i ljudi nesvjesno reagiraju na feromone. Oni mogu uticati na fizioške procese vezane za razmnožavanje ili odgovarajuće ponašanje jedinke pri razmnožavanju. Za razliku od primanja podražaja preko organa za miris smještenih u nosnim šupljinama, za čije opažanje i obradu podražaja odgovorna olfaktorna lukovica (bulbus olfactorius), efekti feromona kod kičmenjaka najvećim dijelom se prenose preko dodatnog (akcesorskog) sistema i opažaju se, mada ne uvijek, preko vomeronazalnih organa. Ovi organi sastoje se iz posebno grupiranih senzornih receptora, poredanih oko hrskavičavog, dubokog "džepa" u sluznici, koji je povezan sa nosnom šupljinom i ždrijelom finim, uskim kanalima. Smatra se da feromoni imaju određeni uticaj na seksualno ponašanje, simpatiju, antipatiju i socijalne kontakte. Kod odraslih ljudi, vomeronazalni organ javlja se samo djelimično, kao nedovoljno razvijen organ, koji nije u potpunosti u funkciji. Smatra se da se on u embrionalnom periodu u potpunosti razvije, ali kasnije zakržlja. Kod riba supstanca koja djeluje poput feromona još uvijek nije izolirana ili se njeno djelovanje ne može sa sigurnošću odvojiti od djelovanja drugih supstanci. Osim riba, obrazac ponašanja kod sisara i drugih kičmenjaka na djelovanje feromona nije u potpunosti ispitan, te ga je vrlo teško odvojiti od fizioloških i drugih procesa, pa je nesumnjivi dokaz o načinu djelovanju takvih feromona još uvijek upitan.
center|550px|Podjela semiohemikalija Podjela Postoji više vrsta feromona: seksualni feromoni, feromoni za označavanje tragova, teritorije, te mnogi drugi koji imaju veliki uticaj na ponašanje ili fiziologiju vrste.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Biomolekule Kategorija:Endokrinologija