thumb|desno|250px| Freska iz XVIII stoljeća, Bugarska. Lijevo je prikazan anđeo sa vrlinama umjerenost i poniznost a na desnoj strani je đavo sa grijehovima bijes i ljutnja. Umjetnikova ilustracija implicira da samo postupci koji proističu iz slobodne volje zaslužuju ili pohvalu ili pokudu.
Slobodna volja je filozofski i teološki koncept prema kome svaka osoba ima slobodu da sama odlučuje o svojim postupcima. Drugim riječima, individua slobodno odlučuje i bira svoje postupke i način postupanja. Nasuprot ovom konceptu postavljaju se koncepti, između ostalih, determinizma, prema kojem je sloboda ograničena prirodnim faktorima, i fatalizma, prema kojem je sloboda ograničena natprirodnim faktorima (npr. Bog, sudbina).
Sintagma "slobodna volja", dakle, ima religijske, etičke i naučne implikacije: u religiji je slobodna volja čovjeka određena odlukom Boga (Svemogućeg i Sveznajućeg) da ne koristi svoju moć kako bi uticao na odluke čovjeka,Sveti spisi monoteističkih religija, isp. Biblija, Kuran. u etici je ovaj koncept temelj bez koga čovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke, u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mišljenja, dakle, i uma, u odnosu na kauzalitet naučnih zakona.
Djelovanje čovjeka prema slobodnoj volji ima svoje mjesto i u pravu u kojem je ovaj koncept ugrađen u zakonodavstvu (individualna odgovornost, nezavisno donošenje sudskih odluka).
Slobodna volja je u bliskoj vezi sa konceptima moralne odgovornosti, pohvale, krivice, grijeha i ostalim sudovima koji se mogu primijeniti isključivo na postupke koji su rezultat slobodne volje. Postoji više različitih mišljenja koja razmatraju uticaje na slobodnu volju, odnosno, istinsku mogućnost donošenja slobodnih odluka.
Pomenuti determinizam sugerira da je moguć samo jedan tok događaja, što nije konzistentno sa postojanjem slobodne volje. Na ovaj problem ukazali su filozofi Antičke Grčke i on i danas ostaje u fokusu filozofskih rasprava.
Nasuprot tome, u kompatibilizmu se ističe stajalište prema kojem je slobodna volja kompatibilna sa determinizmom. Postoje i mišljenja koja navode da je determinizam neophodan za slobodnu volju, tvrdeći da svaki izbor pretpostavlja preferiranje jednog postupka u odnosu na drugi, pri čemu su važne pretpostavke o posljedicama postupka.Argument Rudolfa Karnapa opisan u:
Kompatibilisti stoga smatraju da je debata između libertarijanaca i tvrdih determinista oko slobodne volje protiv determinizma lažna dilema.See, for example, Različiti kompatibilisti nude vrlo različite definicije o tome šta "slobodna volja" znači i shodno tome smatraju da su različite vrste ograničenja relevantne za to pitanje. Klasični kompatibilisti slobodnu volju nisu smatrali ništa više od slobodom djelovanja, smatrajući osobu slobodnom jednostavno ako bi, da je neko želio drugačije, mogao učiniti drugačije bez fizičke smetnje. Savremeni kompatibilisti umjesto toga identificiraju slobodnu volju kao psihološku sposobnost, kao što je usmjeravanje nečijeg ponašanja na način koji odgovara razumu, a još uvijek postoje različite koncepcije slobodne volje, svaka sa svojim vlastitim brigama, koja dijele samo zajedničku osobinu da se ne pronalazi mogućnost determinizma prijetnja mogućnosti slobodne volje.
Također pogledajte
Slobodoumlje Um Razum Misao
Reference
Literatura
Vanjski linkovi
Kategorija:Teologija Kategorija:Metafizika Kategorija:Filozofija religije Kategorija:Etika