Dr. Enes Karić je bošnjački teolog i književnik. Bavi se historijom tumačenja i metodologijom tumačenja Kur'ana. Bio je kandidat za reis-ul-ulemu 2005. Rođen je 16. maja 1958. u Višnjevu, Travnik, NR Bosna i Hercegovina od oca Emina i majke Sabihe.
Biografija Enes Karić je osnovnu školu završio 1973. u Han Biloj (Travnik). Srednju petogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu je završio u Sarajevu 1978, a potom se iste godine upisao na Fakultet političkih nauka i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka diplomirao je 1981, a na Fakultetu političkih nauka 1982. Postdiplomski studij iz filozofije je upisao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i magistrirao 1986. (Tema: Odnos grčke i islamske filozofije u enciklopediji Ihvanus-Safa). Doktorirao je 1989. na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (tema: Hermeneutički /tefsirski/ problemi prevođenja Kur'ana). Boravio je više puta na specijalizacijama na univerzitetu Al-Azhar, Kairskom univerzitetu, zatim na univerzitetu Yale (SAD) i Oxford (Velika Britanija). Godine 2002. proveo je ljetni semestar na Fullbrightovoj stipendiji na univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara (UCSB). Zimski semestar 2008. je proveo na Ludwig-Maksimilians univerzitetu u Münchenu.http://www.uni-muenchen.de/einrichtungen/zuv/uebersicht/komm_presse/verteiler/presseinformationen/2008/p-40-08.html
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu je izabran za asistenta 1981. na predmetu tefsir (tumačenje Kur'ana). Godine 1986. izabran je za predavača na istom predmetu, a potom 1989. i za docenta. Godine 1991. biran je za vanrednog profesora tefsira. Godine 1999. biran je u zvanje redovnog profesora na Fakultet islamskih nauka, na predmetu tumačenje Kur'ana. Tokom 1994-96. bio je ministar za Obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio Haris Silajdžić. Od 2. oktobra 2003. izabran za dekana Fakulteta islamskih nauka. Saradnik je na postdiplomskim studijama na Filozofskom, Pravnom i Fakultetu islamskih nauka. Akademske 2002-03. predavao je predmet Kultura islama na Univerzitetu u Ljubljani. Učestvovao je na simpozijima posvećenim filozofiji, hermeneutičkim /tefsirskim/ istraživanjima, povijesti tumačenja svetih tekstova (a posebno Kur'ana), globalizaciji, u Tunisu (1997), Parizu (1997), Leidenu (1998), Hannoveru (2000), Rijadu (2001), Cambridgeu (1997), Tokiju (1999), Grazu (2000) Također je pozivan da drži predavanja na Institut fur Religionswissenschaft an der Karl-Franzens-Universitat, Graz.
Karićeva studija pod naslovom Historijsko-civilizacijski značaj mističnog tumačenja Kur'ana (The Significance of Sufism in the History of Islamic Civilization: Its place and Value in the Universal and Perennial Process of Spiritual Inquiry) je odabrana u programima UNESCO-a i bit će objavljena u posebnim izdanjima posvećenim različitim aspektima islamske kulture (Various Aspects of Islamic Culture). Urednik ove sveske je prof. dr Ekmeleddin Ihsanoglu. Od 1990. član je savjeta fondacije za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama (Al-Furqan), koju je osnovao Ahmed Zeki Yamani 1991. u Londonu. Član je savjeta časopisa Islamic Studies (Pakistan), kao i savjeta časopisa American Journal of Social Sciences (Herndon, SAD). U ljeto 2002. izabran za aktivnog člana Jordanske Kraljevske Akademije (Alu l-Bayt). Akademske službe U periodu 1976 - 1977. bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, zatim 1989 - 1990. glavni i odgovorni urednik Islamske misli. Bio je član redakcije Zbornika Fakulteta islamskih nauka, Muslimanskoga glasa i Ljiljana. Urednik je Anala (časopis Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu). U periodu od 1984. do danas objavljivao je rasprave, prijevode sa arapskog i engleskog, eseje, polemike i prikaze knjiga u sljedećim sarajevskim, zagrebačkim i beogradskim listovima i časopisima: Islamska misao, Dijalog, Život, Kulturni radnik, Filozofska istraživanja, Kulture istoka, Znakovi vremena, Glasnik VIS-a i Takvim, Lica, Izraz, Muallim, Oslobođenje, Dnevni avaz, Erazmus, Slovo. Enes Karić je objavio i nekoliko radova posvećenih islamu u Evropi i euro-islamskoj kulturnoj baštini na arapskom jeziku u dnevnim novinama Aš-Šarq al-Awsat, u kuvajtskom časopisu al-Mujtama'a. Na arapskom jeziku objavio u rijadskom časopisu Al-Faisal nekoliko studija koje se bave islamom u Evropi, susretom civilizacija. U Al-Faisalu objavio također i studiju o životu i djelu alima Bosne, Mehmeda Handžića. Obavio i objavio intervjue sa profesorima islamskih nauka: Seyyed Hossein Nasr, Annemarie Schimmel, Abdalwahab Bouhdiba, Abdulhakim Murad. Obavio je i intervju sa kraljem Maroka Hasanom II. Godine 1995. objavio je prijevod Kur'ana na bosanski jezik. Od 2. oktobra 2003. do 1. oktobra 2007. obavljao je dužnost dekana Fakulteta islamskih nauka.http://www.preporod.com/forum/viewtopic.php?f=63&t=74/
Godine 2005. bio je glavni protukandidat Mustafi Ceriću na izborima za Reisu-l-ulemu.http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=19180&postdays=0&postorder=asc&start=0 Godine 2009. objavio je svoj prvi roman pod naslovom "Pjesme divljih ptica".
Dr. Enes Karić radi kao redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Posebno se bavi užom oblašću, poviješću tumačenja Kur'ana i metodologijom tumačenja Kur'ana.
Bibliografija Povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljeća, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2004. Opsežna studija (694 str.) o najznačajnijim tokovima i nosiocima islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću. Bosanske muslimanske rasprave, (u sedam knjiga), izdanje izdavačke kuće Sedam, Sarajevo, 2003. U ovih sedam knjiga Karić je sabrao najznačajnije rasprave koje su napisali Bosanski muslimani na bosanskom jeziku u periodu između 1890. i 1937. o temama napretka, obnove islamskih institucija, pitanjima opstanka muslimana u Evropi, itd. Bošnjačka ideja, izd. Globus, Zagreb, 2002. Ovo djelo je napisano u saradnji sa prof. dr. Šaćirom Filandrom a bavi se životom i djelom Adilbega Zulfikarpašića, velikog bosanskog i bošnjačkog političara i kulturnog mecene. Reis Džemaludin Čaušević, prosvjetitelj i reformator (izdanje Ljiljana u dva sveska). Karić je priredio ovo izdanje za objavljivanje u saradnji sa prof. dr Mujom Demirovićem. Izabrana djela Mehmeda Handžića (izd. Ogledalo, Sarajevo, 2000) u šest svezaka. Karić je ovo monumentalno izdanje priredio za objavljivanje u saradnji sa akademikom prof. dr. Esadom Durakovićem. U IV svesku objavljena je i opsežna Karićeva studija o Mehmedu Handžiću. Malise Ruthven, Islam, preveo na bosanski Enes Karić. Ovo djelo na engleskom se pojavilo u izdanju Oxford University Pressa, u okviru biblioteke Very Short Introduction. Karićev bosanski prijevod ovoga djela objavljen je 2002. u Sarajevu u izdanju izdavačke kuće Šahinpašić. Ebu Hamid El-Gazali, Savjeti vlastima, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2001. Karić je ovo djelo preveo sa arapskog originala (Et-Tibru l-Mesbuk fi nasihati l-Muluk), a bavi se Gazalijevom teorijom države, upravljanja i vlasti. Uloga srpskih orijentalista u opravdanju genocida nad muslimanima Balkana. Ovo djelo napisao je Norman Cigar na engleskom pod naslovom The Role of Serbian orientalists in Justification of Genocide against Muslims of the Balkans, a Karić ga je na bosanski preveo u saradnji sa Ahmetom Alibašićem. Pojavilo se u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2000. Bernard Lewis, Kulture u konfliktu, izd. Ljiljan, Sarajevo, 2002. Karić je ovo djelo preveo sa engleskog originala, Cultures in Conflict. Zapad i islam, ka dijalogu, zbornik predavanja priredio Ekmeleddin Ihsanoglu, preveli s engleskog Enes Karić i Ahmet Alibašić, izd. el-Kalem, Sarajevo, 2001. U istanbulskom Centru za proučavanje islamske povijesti, kulture i civilizacije predavanja su održali Hillary R. Clinton, Hajo Funke, Murad W. Hofmann, Ingmar Karlsson i Bassam Tibi o temi odnosa islama i Zapada. Knjiga Zapad i islam, ka dijalogu pisana je protiv teza Semuela P. Huntingtona o sukobu civilizacija. Essays (on behalf) of Bosnia, izd. El-Kalem, Sarajevo, 2000. Ova knjiga na engleskom jeziku je izbor iz dvije Karićeve knjige eseja o Bosni i njenim duhovnim i religijskim komponentama, s posebnim osvrtom na islam. Robert Irwin, Hiljadu i jedna noć na Zapadu, izd. Ljiljan, Sarajevo, 1999. Robert Irwin, profesor arapskog jezika na univerzitetu Oxford, također i predavač srednjovjekovne povijesti na univerzitetu St. Andrews, napisao je ovaj svoj priručnik za čitanje Hiljadu i jedne noći s ciljem da pokae koliko tom klasičnom arapskom zborniku priča duguje Evropa, zapravo koliko Hiljadu i jednoj noći duguju La Fontaine, Chaucer, Jacob i Wilhelm Grimm, Goethe, Umberto Eco, Irwing Washington, Pier Paolo Pasolini, P. Casanova, Jorge Luis Borges i mnogi drugi. Karićev bosanski prijevod ovog Irwinova djela ima 507 stranica. Šerijatsko pravo u savremenim društvima, priredili Fikret Karčić i Enes Karić, izd. Pravni centar, Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 1998. Ovaj zbornik prevedenih tekstova sa arapskog i engleskog jezika fokusira se na savremena pravna tumačenja Kur'ana i šerijata. Knjiga na 357 stranica govori o savremenim metamorfozama pravne hermeneutike Kur'ana i posljedicama tih metamorfoza po današnja muslimanska društva. Eseji od Bosne, izd. Sejtarija, Sarajevo, 1999. Eseji o duhovnoj Bosni napisani u periodu 1996–1999. Semantika Kur'ana (hrestomatija tekstova), izd. Bemust, Sarajevo 1999. Knjiga ima 736 stranica a selektirani tekstovi bave se u prvome redu pitanjima kur'anskog Weltanschauunga koji izvire iz kur'anskog jezika. Karić je odabrao tekstove koji o jeziku Kur'ana govore sa stanovišta lingvistike koju je u Evropi inspirirao Ferdinand de Saussure, ali i W. von Humboldt i drugi sada već klasični jezikoslovci i filozofi jezičko-analitičke filozofije. Karić se posebno oslanja na djelo God and Man in the Qur'an od Toshihika Izutsua, u kojem se, sa stanovišta semantičkih studija, govori o ključnim riječima (key terms) Kur'ana. Primarni cilj ove knjige je opći prikaz savremenih strukturalističkuih studija o Kur'anu, tj. Kur'anu kao kur'anskoj riječi, kao kur'anskom govoru, kao kao kur'anskom jeziku, te napokon i Kur'anu kao svetome tekstu. Ova se Karićeva hrestomatija bavi, istina sporednije, i pitanjima polisemije, homonimije, sinonimije, geminacije, haplologije...u Kur'anu. Donesene su i studije koje se bave poviješću klasične arapske leksikografije. Kur’an u savremenom dobu I i II dio (hrestomatija tekstova), izd. Bosanski Kulturni Centar i El-Kalem, Sarajevo 1998. Ovo opsežno djelo (ukupno 1450 stranica) među svojim koricama tematizira savremene muslimanske i nemuslimanske teorije o Kur'anu. Ova hrestomatija razgovjetno pokazuje da danas imamo tradicionalna, racionalna, revivalistička, fundamentalistička, literalistička, mistička, egzistencijalistička, evolucionistička, ideologijska, scijentistička...čitanja i tumačenja Kur'ana. Karićev odabir autora i tekstova otkriva njegovu namjeru da prezentira mnoštvo današnjih divergentnih tumačenja Kur'ana koja su često međuse suprotstavljena. S. H. Nasr, Jane Damen McAullife, R. A. Jullandri, J.J. G. Jansen, M. Fischer, John L. Esposito, Yvvonne Haddad, A. T. Welch, itd. samo su neki od autora tekstova u ovoj hrestomatiji. Bosna sjete i zaborava (zbirka eseja), izd. Durieux, Zagreb, 1997. Eseji su pisani u periodu 1988. – 1997. i tretiraju neke aspekte duhovne Bosne (susret religijskih univerzuma, kršćanstva, judaizma i islama, Bosna kao dvostruko predvorje, Zapadu na Istok i Istoku na Zapad, i sl). Nekoliko eseja iz ove knjige prevedeno je na njemački i engleski jezik (vidi bibliog). 18. Knud Holmboe, U susret Omeru Muhtaru (prijevod s engleskog ), izd. Bemust, Sarajevo, 1996. Putopis kroz Sjevernu Afriku iz pera Knuda Holmboea tokom 1930. godine. Putopis govori o antikolonijalnoj borbi Omera Muhtara.