Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsustvo religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.*
Uključuje odbacivanje. Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvata ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvata antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvata apateizam. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvatati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje. Ireligija čak može obuhvatati oblike teizma, što zavisi od religijskog konteksta nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Evropi u 18. vijeku epitoma ireligije bio deizam.Campbell, Colin. 1971. Towards a Sociology of Irreligion. London:McMillan str. 31.
Neki dokazi navode da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Američkim Državama ima "nereligija", obuhvatajući gotovo 20% odraslih osoba prema podacima iz 2012. Prema izvještaju Pewovog istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%. Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".
Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvatajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost. U istom Pewovom izvještaju bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstvo ili neki oblik više sile.
Demografija mini|lijevo|500px|Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. (Gallup WorldView) Glavni članak: ireligija po zemljama
Prikazane tablele navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem.
ZemljaPostotak nereligioznog stanovništva (2006.)Izvor75,7Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006) (jezik: japanski)46-85 (prosječno 65,5)64,343-80 (prosječno 61,5)5951,851 Publikacije su preuzete od Gallupa50,6 UK National Statistics Bureau (2011 census)8-93 (prosječno 50,5) Neke publikacije43-54 (prosječno 48,5)48,147,846,142,642,439-44 (prosječno 41,5)CBS StatLine, Centraal Bureau voor de Statistiek. Pristupljeno 25. 6. 2012.40,6 36,4 35,434,7 (od 87,3% koji su odgovorili na neobavezno pitanje) 33,8 29,9 29,9 27,023,3 Socialogical Research Centre, januar 2012. 23,122,3 "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages", PIA AKERMAN, The Australian, 21. 6. 2012.
ZemljaPostotak nereligioznog stanovništva (2006.)Izvor 20,519,6 19,4 17,816,2 Canada 2001 census.16,0 Gallup-Argentina survey, april 2001.15,1 Güney Afrika 2001 census 13,2 12,2 11,7 11,4 11,1 11,1 10,98,0 Neke publikacije 8,07,0 6,65,84,74,64,34,02,52,41,71,31,11,10,70,1
Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj grupi. Naprimjer, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima uprkos takvoj ireligioznosti.
Također pogledajte humanizam skepticizam
Reference
Literatura