Schindlerova lista biografski je film snimljen 1993. o Oskaru Schindleru, njemačkom poduzetniku koji je spasio živote više od hiljadu uglavnom poljsko-židovskih izbjeglica tokom holokausta zapošljavajući ih u svojim tvornicama. Film je režirao Steven Spielberg, a temelji se na romanu Schindlerova arka australskog romanopisca Thomasa Keneallyja. U glavnim su ulogama Liam Neeson kao Schindler, Ralph Fiennes kao oficir Schutzstaffela Amon Göth te Ben Kingsley kao Schindlerov računovođa Itzhak Stern. Film je doživio veliki uspjeh i dobitnik je sedam Oscara, uključujući onaj za najbolji film, najboljeg režisera i najbolju izvornu muziku, kao i brojne druge nagrade: sedam BAFTA, tri Zlatna globusa itd. Godine 2007. Američki filmski institut rangirao je ovaj film kao osmi na svojoj listi 100 najboljih američkih filmova svih vremena. Film počinje 1939. preseljavanjem poljskih Židova iz okolnih područja od strane nacista u krakovski geto nedugo nakon početka Drugog svjetskog rata. U međuvremenu, Oskar Schindler (Liam Neeson), etnički njemački biznismen iz Moravske, stiže u grad u nadi da će se obogatiti kao ratni profiter.
Radnja mini|250 px|Slika fabrike Oskara Schindlera Preseljenje poljskih Židova iz okolnih područja Krakowa počinje krajem 1939, ubrzo nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska porazila poljsku vojsku za samo tri sedmice. Oskar Schindler (Liam Neeson), uspješan biznismen, stiže iz Čehoslovačke u nadi da će pomoću jeftine radne snage Židova da proizvede robu za njemačku vojsku. Schindler, oportunistički član nacističke stranke, obasipa mitom vojsku i SS oficire zadužene za nabavku. Pod pokroviteljstvom vojske, Schindler stječe tvornicu za proizvodnju vojnih pribora za jelo i kuhinjske potrepštine. Ne znajući mnogo o tome kako pravilno rukovoditi takvim preduzećem, on uspostavlja kontakt sa Itzhakom Sternom (Ben Kingsley), službenikom u lokalnom Judenratu (židovskom vijeću), koji ima kontakte sa sada ilegalnom židovskom poslovnom zajednicom u getu. Oni mu posuđuju novac za tvornicu u zamjenu za mali udio proizvoda prodatih na crnom tržištu. Zbog otvaranja tvornice, Schindler se dopada nacistima i uživa u svom novopronađenom bogatstvu i statusu kao "Herr Direktor", dok je Stern bio na čelu uprave. Stern sugerira Schindleru da zapošljava Židove, umjesto Poljaka, jer oni koštaju manje (Židovi sami ne dobijaju ništa, plaće idu direktno za Reich). Radnicima u Schindlerovoj tvornici je dopušteno da budu izvan geta, a Stern krivotvori dokumente kako bi se osiguralo da se što je više moguće ljudi smatra "važnim" od strane nacističke birokracije, koja ih spašava od toga da budu prebačeni u koncentracijske logore ili čak budu ubijeni.
Amon Göth (Ralph Fiennes) stiže u Krakov kako bi pokrenuo izgradnju radnih logora u blizini, Paszówa. SS uskoro počinje sa uništenjem krakovskog getoa, šaljući stotine vojnika koji pucaju u svakoga ko se suprotstavlja, ili je nekooperativan; starije osobe, ili nemoćne osobe, ili koga bilo bez ikakvog razloga. Schindler promatra pokolj s brda iznad geta, te je duboko dirnut. On je ipak oprezan u svom prijateljstvu sa Gothom i, kroz Sternovo primanje mita, on i dalje uživa u pomoći i zaštiti SSa. Kamp je izgrađen izvan grada u Paszówu. Tokom tog vremena Schindler podmićuje Götha da mu dopusti da sagradi manji kamp za svoje radnike, s motivom da ih zaštiti od pljačke stražara. Uskoro stiže iz Berlina naredba da Göth ekshumira i uništiti sva tijela poginulih u krakovskom getu, demontira Paszów i preseli preostale Židove u Auschwitz. Schindler uvjerava Götha da zadrži "svoje" radnike, tako da ih on može premjestiti u tvornicu u svoj rodni Zwittau-Brinnlitz, u Moravskoj - daleko od "konačnog rješenja", koje je sada u potpunosti u procesu u okupiranoj Poljskoj. Göth se prešutno slaže, naplaćujući određeni iznos za svakog radnika. Schindler i Stern sastavljaju popis radnika koji bi ih trebao spasiti od vozova za Auschwitz.
"Schindlerova lista" obuhvata sve "kvalificirane" zatvorenike, a za mnoge u Paszówu to je značilo život i smrt. Gotovo svi ljudi sa Schindlerove liste sigurno stižu u novo mjesto, s iznimkom na vlak koji slučajno preusmjerava žene i djecu u Auschwitz. Tu se žene odvode na ono što oni vjeruju da je plinska komora, ali oni vide samo vodu iz tuševa. Dan nakon toga žene su prikazane kako čekaju u redu za rad. U međuvremenu, Schindler je požurio odmah u Auschwitz kako bi riješio problem i da izbavi žene iz Auschwitza, zatim podmićuje zapovjednika logora Rudolfa Hössa (Hans-Michael Rehberg) s nešto dijamanata, tako da poštedi žene i djecu. Međutim, problem nastaje kada su sve žene ukrcali na vlak ali je nekoliko SS oficira pokušalo vratiti djecu nazad i spriječiti ih da odu. Schindler, koji je lično nadgledao ukrcavanje, uspješno pregovara s njima i oslobađa djecu. Nakon što Schindlerove žene dolaze u Zwittau-Brinnlitz, Schindler uspostavlja potpunu kontrolu nad nacističkim čuvarima dodijeljenim tvornici; smaknuća po kratkom postupku su zabranjena, zlostavljanje radnika nije dozvoljeno u krugu tvornice. Schindler također dopušta Židovima da slave subotu, a troši mnogo svog bogatstva koje je stekao u Poljskoj podmićivanjem nacističkih funkcionera. U svom rodnom gradu iznenađuje svoju suprugu, dok je ona bila u crkvi za vrijeme mise, i kaže joj da je ona jedina žena u njegovom životu (unatoč tome što je prethodno bio prikazan kao ženskar). Ona odlazi s njim u tvornicu da mu pomogne. Njemu ponestaje novca upravo u trenutku kad se njemačka vojska predaje i okončava rat u Evropi.
Kao član nacističke njemačke i samoopisani "profiter robovima," Schindler mora pobjeći od nadolazeće sovjetske Crvene armije. Nakon što je otpustio nacističke čuvare da se vrate svojim porodicama, on se pakuje u automobil tokom noći, i oprašta se od svojih radnika. Oni mu daju pismo s objašnjenjem da on za njih nije kriminalac, zajedno s prstenom s ugraviranim talmudskih citatom: "Onaj koji spašava život jednom čovjeku, spašava cijeli svijet." Schindler je dirnut, ali duboko potresen, s osjećajem da je mogao sam učiniti mnogo više da spasi više života. On odlazi sa suprugom tokom noći, odjeven u poljsku zatvoreničku odjeću, predstavljajući se kao izbjeglica. Schindlerovi Židovi, nakon što su proveli noć spavajući van tvornice, probudili su se ujutro. Sovjetska divizija stiže i najavljuje Židovima da su oni oslobođeni zahvaljujući Crvenoj armiji. Židovi šetaju do obližnjeg grada u potrazi za hranom. Dok oni hodaju, scena se mijenja u današnje vrijeme (u boji) i prikazuje grob Oskara Schindlera u Izraelu. Film završava s povorkom Židova koji su radili u Schindlerovoj tvornici, od kojih svaki s poštovanjem postavlja kamen na njegov grob. Glumci glavnih likova hodaju ruku pod ruku s ljudima koje su portretirali i također stavljaju kamenje na Schindlerov grob. Publika saznaje da je broj preživjelih bio 1.100, a broj njihovih potomaka sada iznosi više od 6.000. Židovska populacija u Poljskoj, koja se prije brojala u milionima, u vrijeme snimanja filma iznosila je približno 4.000. U posljednjoj sceni, čovjek (Neeson sam, iako mu lice nije vidljivo) stavlja par ruža na grob i tu stoji u kontemplaciji.
Uloge Liam Neeson - Oskar Schindler Ben Kingsley - Itzhak Stern Ralph Fiennes - Amon Göth Caroline Goodall - Emilie Schindler Jonathan Sagall - Poldek Pfefferberg Embeth Davidtz - Helen Hirsch Malgorzata Gebel - Wiktoria Klonowska Shmuel Levy - Wilek Chilowicz Mark Ivanir - Marcel Goldberg
Nagrade Oscari Oskar za najbolji film Steven Spielberg - najbolja režija John Williams - najbolja originalna muzika Steven Zaillian - najbolji adaptirani scenarij Michael Kahn - najbolja montaža Janusz Kaminski - najbolja fotografija Allan Starski, Ewa Braun - najbolja scenografija
BAFTA Najbolji film Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac Janusz Kaminski - najbolji fotograf Michael Kahn - najbolji montažer John Williams - najbolja muzika Steven Zaillian - najbolji scenarista Zlatni globus Najbolji film Steven Spielberg - najbolja režija Steven Zaillian - najbolji scenarist Ostale nagrade Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Amanda" (Norveška) Michael Kahn - najbolji montažer - Udruženje filmskih montažera Amerike Najbolji strani film - nagrada Japanske filmske akademije Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Društva britanskih fotografa Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Liam Neeson - najbolji glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Janusz Kaminski - najbolja fotografija - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Steven Zaillian - najbolji scenarista - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih režisera (SAD) John Williams - najbolja muzika - nagrada Grammy Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Hochi" Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka
Zanimljivosti Billy Wilder doprinio je prvom nacrtu scenarija. Wilder je imao mnogo rodbine koji su poginuli u holokaustu, i pokušao je uvjeriti Spielberga da mu povjeri režiju filma. Spielberg je već bio spreman snimati film u Poljskoj i to je odbio. Tim Roth je bio uzet u obzir za ulogu Amona Götha. Ovo je bio prvi Spielbergov film koji je rangiran sa "R" Kao producent, Spielberg je tražio da preda dužnosti režije na ovom filmu brojnim kolegama, jer se bojao da ne može napraviti dobru priču o pravdi. On je odbio Martina Scorsesea (koji je bio zainteresiran, ali u konačnici je osjetio da je ovo predmet koji treba obaviti režiser židovskog porijekla), Roman Polanski (koji je osjećao da još nije bio spreman za snimanje holokausta nakon preživljavanja u djetinjstvu), i Billy Wilder (koji je želio da ovo bude njegov posljednji film). Očigledno, to je bio Wilder, koji je uvjerio Spielberga da sam režira ovaj film. Režiser Spielberg bio je u mogućnosti dobiti dozvolu da snima film unutar Auschwitza, ali je odlučio da ne snima iz poštovanja prema žrtvama, tako da su prizori iz logora smrti zapravo snimljeni van kapije na setu izgrađenom potpuno sličnom samo s druge strane. Film, kao što je prikazano u većini zemalja, imao je pjesmu "Yerushalayim Shel Zahav" - Jeruzalem od zlata - na kraju filma. Kad je film prikazan u Izraelu, publika se smijala tome, jer ova pjesma je napisana nakon rata 1967. kao pop-pjesma. Oni su tada ubacili novu pjesmu "Eli Eli", koju je napisao Hannah Sennesh tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, neki su kritizirali ovu odluku kao pogrešnu interpretaciju scene, jer pjesma služi kao uvod u scenu koja se odvija u današnjem Izraelu (nedugo nakon objavljivanja "Yerushalayim Shel Zahav"), a ne tokom holokausta.