Safvet-beg Bašagić (pisao pod pseudonimom Mirza Safvet) bio je jedna od ličnosti moderne bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat je kao pjesnik, prevodilac, historičar i političar. Godine 1900. publicirao je Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana Muhameda Hadžijahića bila standard proučavanja historije Bošnjaka. Godine 1894. odaziva se pozivu da učestvuje polaganju kamena temeljca
Biografija
Rođen je 6. maja 1870. u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu. Godine 1882. porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bečkom univerzitetu. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu.
Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. Prvog maja 1900. pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem list Behar.
Od 1900. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji, sve do 1906, kada je otpušten, pod izgovorom da nije položio profesorski ispit.
Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub a 1907. pokreće list Ogledalo. Godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi doktorske disertacije "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" koju je odbranio 1910. i stiče stepen doktora ex linguis islamiticis.
Osim toga, Safvet-beg Bašagić prevodi tekstove njemačkih pjesnika (Heinrich Heine, Kraj tanahna šadrvana).
Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa 1910, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Austro-Ugarske Monarhije. Nakon rata, od 1919. radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. kada je umirovljen.
Bašagić od 1924, u 50-oj godini, pati od nepoznate bolesti sve do 1934. Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Gazi Husrev-begove džamije.
Bašagićeva zbirka islamskih rukopisa Safvet-beg Bašagić je bio kolekcionar, književnik, novinar, pjesnik, prevodilac, profesor, bibliograf, kustos muzeja i političar - bosanskohercegovački intelektualac, koji je u svojim djelima i zbirkama sačuvao sliku bosanske književnosti i muslimanske književne baštine. Njegova zbirka islamskih rukopisa i grafika obuhvata arapska, perzijska i turska djela i rijetke srpske i hrvatske tekstove pisane arapskim pismom. Bašagićeva zbirka sadrži, jedinstvene rukopise i djela srednjovjekovne islamske naučne literature, u rasponu od 12. do 19. stoljeća, te grafike iz dva stoljeća, počevši od 1729, 365 štampanih sveski prikazuje više od hiljadu godina dug razvoj islamske civilizacije od njenog početka do početka 20. stoljeća. Autorski i jezički aspekt zbirke predstavlja most između različitih kultura i određenog preklapanja istih. Bašagić je pokušao da zbirku deponira na sigurnije mjesto od balkanske regije svog vremena. U 19. i 20. vijeku, njegova zbira se nalazi u fondovima Univerzitetske biblioteke u Bratislavi. Čitav fond zbirke stručno je vještačen od strane čeških i slovačkih naučnika i pažljivo se čuva i koristi u naučne svrhe. Biblioteka je digitalizirala zbirku.
Mezar Safvet-beg Bašagića u dvorištu Begove džamije u Sarajevu.|mini|desno
Bašagićeva zbirka islamskih rukopisa i starih knjiga, koja se nalazi u fondu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, upisana je u UNESCO-ov registar Memorija svijeta 1997. Dio ove kolekcije dostupan je onine u Svjetskoj digitalnoj biblioteci i Digitalnoj biblioteci Univerzitetske biblioteke u Bratislavi.
Bibliografija Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989. Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900. Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905. Misli i čuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905. Gazi Husrevbeg. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907. Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907. Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naklada. Sarajevo, 1907. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1912. Izabrane pjesme. Vlastita naklada. Sarajevo, 1913. Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naklada. Sarajevo, 1917. Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924. Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21. Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931. Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944. Izabrana djela - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452. Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919. Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.
Literatura Ivan Alilović, Bašagić Redžepašić Safvetbeg, u: “I. Alilović, Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova”, Ivan Alilović-Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1989., 32. Zehra Alispahić, Bašagićeva biblioteka bit će vraćena iz Bratislave u sarajevski Orijentalni institut, Ljiljan V/194, Sarajevo 1996., 22-23, 25. Uzeir Bavčić, Safvet-beg Bašagić u svjetlu kritičkih ocjena Ahmeda Muradbegovića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 79-82. Đenana Buturović, Usmena predaja i epsko nasljeđe u književnom djelu Safvet-bega Bašagića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 65-72. Džemaludin Čaušević, Merhum Dr. Safvetbeg Bašagić, “Safvet-beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463-1850.)”, Reprint, Matica Bošnjaka, Zürich 1994., 216-218. Halid Čaušević, Bašagić kao političar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 35-38. Ćehajić Džemal, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti od Safvetbega Bašagića, Sarajevo 1912, Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 85-157. Ćehajić Džemal, Napomena priređivača, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 243. Ćehajić Džemal, Pogovor, “Safvet-beg Bašagić, Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio Džemal Ćehajić)”, Svjetlost, Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Safvet-beg Bašagić: Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo 1986., 245-322. Mehmed Delić, Velikani bošnjačke književnosti (Mirza Safvet-beg Bašagić), Kabes II/5, Mostar 1996., 56-57. Dunja Detoni-Dujmić, Bašagić Safvet-beg (Redžepašić), “Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi)”, Zagreb 1983., 511-513. Bećir Džaka, Bašagićevi prevodi Hafiza Širaskog, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 101-103. Muhidin Džanko, Doktorske disertacije i književno-historijski radovi o Bosni Safvet-bega Bašagića i Ive Andrića, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 109-115. Muhidin Džanko, Biografija Safvet-bega Bašagića-Redžepašića (Nepodnošljiva neizbježnost pozitivizma), Diwan III/3-4, Gradačac 2000., 114-156. F., Ponovo štampan Mevlud dr. Safet-bega Bašagića, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zurich), London 1984., 216. Zemira M. Fazlić, Kakvi smo to mi unuci Safvet-bega Bašagića (Tragom priče o biblioteci znamenitog Bošnjaka Safvet-bega Bašagića u Bratislavi), Slobodna Bosna III/38, Sarajevo 1997., 61-62. Lejla Gazić, Bašagićev rad na prikupljanju orijentalno-islamske rukopisne građe, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 53-57. Lamija Hadžiosmanović, Safet-beg Bašagić – orijentalista i prevodilac, Izraz XXIX/9-10, Sarajevo 1985., 180-190. Lamija Hadžiosmanović, Dr Safvet-beg Bašagić prevodilac poezije s turskog jezika, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 87-91. Hadžem Hajdarević, Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Glasnik VIS-a u SFRJ 4, Sarajevo 1984. Hadžem Hajdarević, Bašagićeve pjesme vjere i drugi tekstovi, Islamska misao VI/70, Sarajevo 1984., 46-47. Hadžem Hajdarević – Indira Kučuk-Sorguč, Safvet-beg Bašagić, “Desperadosi ili slavljenici (Na stećku stoljeća: Ličnosti i djela u bošnjačkoj kulturi XX stoljeća)”, Ljiljan 364, Sarajevo 2000., 41. Kasim Hodžić, Djevojački mevlud (Osvrt na Bašagićeve prevode s turskog jezika), Godišnjak 8, Sarajevo 1979., 201-221. Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić kao istoričar Bosne i Hercegovine, GR IZ BIH LIV/4, Sarajevo 1991., 455-459. Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Islam i kultura Bošnjaka u djelima Safvet-bega Bašagića, Mehmeda Handžića i Edhema Mulabdića”, Zagreb 1994., 31-49. Mustafa Imamović, Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić i bošnjački kulturni preporod, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 23-33. Salih Jalimam, Bašagić kao historičar, “Zbornik radova Naučnog skupa ‘Safvet-beg Bašagić – bošnjačka intelektualna strategija’”, Udruženje intelektualaca Muslimana grada Zenice, Zenica 1994., 121-126. Aziz Kadribegović, Pjesma vjere Safvet-bega Bašagića, Glasnik VIS-a u SFRJ XLVII/4, Sarajevo 1984., 473-495. Ibrahim Kajan, Safvet-beg Bašagić, “Ibrahim Kajan, Integracija kulture i konstituiranje vlastitog kulturnog prostora (Muslimani u kulturnom životu Hrvatske)”, Behar VI/28-29, Zagreb 1997., 49.