Milići su naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalaze se na magistralnom putu Sarajevo-Beograd. Zauzima centralni dio regije Birač, odnosno srednjeg Podrinja. Graniči sa pet susjednih općina Vlasenicom, Bratuncom, Srebrenicom, Rogaticom i Han-Pijeskom.
Historija O kontinuitetu naseljenosti na prostoru Milića svjedoče brojni stećci rasuti po području općine. Na lokalitetu iznad sela Gerovi nalaze se ostaci utvrđenja koje se u lokalnoj tradiciji dovodi u vezu s vremenom sredine 15. stoljeća.
Iznad sela Gerovi postoje ostaci grada-tvrđave koju je sredinom petnaestog vijeka, po predanju izgradila Jerina (Irina) Srpska despotica grčkog porijekla iz porodice kantakuzena, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisci Evlija Ćelebija opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi, Ćelebija je zapisao: "To je divna i krasna Kasaba na jednom dolovitom, prostranom i močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju". (E.Ćelebija, putopis, V.Masleša, Sarajevo 1979. godine). U istoj knjizi Ćelebija pominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine, a njegovo podgrađe Podkušlat pominje se od 1369. godine. Općinsko središte Milići intenzivan razvoj doživelo je u posljednjih tridesetak godina, prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić.
Savremeni administrativni razvoj Milića vezan je za period nakon Drugog svjetskog rata. Općina Milići postojala je od 1945. u sastavu sreza Vlasenica, ukinuta je teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1962, a ponovo je formirana 1992. godine.
Intenzivniji razvoj općinskog središta započeo je u drugoj polovini 20. stoljeća. Lokalna privreda posebno je bila vezana za eksploataciju boksita i razvoj kompanije Boksit, čiji počeci sežu u 1959. godinu, kada je osnovano preduzeće za istraživanje boksita u tadašnjoj vlaseničkoj općini. U službenim i privrednim prikazima Milića ta kompanija se navodi kao nosilac razvoja mjesta i šire regije Birač.
Ratna dešavanja 1992–1995. Prema presudi Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Dragana Marinkovića, u periodu od aprila do kraja septembra 1992. na području općine Milići vođen je širok i sistematičan napad vojske i policije, uključujući pripadnike Teritorijalne odbrane i policije stanica javne bezbjednosti Vlasenica i Milići, usmjeren protiv nesrpskog civilnog stanovništva općine Milići. U istoj objavi Sud BiH naveo je da je Marinković proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na osam godina zatvora.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 2017. optužnicu protiv Gvozdena Lukića, tereteći ga da je 1992. kao pripadnik Vojske Republike Srpske učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva na području Milića, Vlasenice i susjednih općina, ali je postupak 2018. obustavljen zbog smrti optuženog.
Dokumentacija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju povezuje područje Milića i s događajima nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine. U predmetima pred Tribunalom navedeno je da su se hiljade bošnjačkih zarobljenika predale ili bile zarobljene duž puta između Bratunca, Konjević-Polja i Milića, nakon čega su mnogi prebačeni u Bratunac ili Kravicu. U žalbenoj presudi u predmetu Krstić navodi se i da su načelnik štaba Milićke brigade i vojnici te jedinice bili prisutni na punktu u Tišći, gdje su muškarci odvajani od konvoja s civilima.
MKSJ je također u optužnim i žalbenim dokumentima evidentirao slučaj ranjenih bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice koji su bili primljeni u bolnicu u Milićima. Prema tim nalazima, dio ranjenika je sredinom jula 1995. premješten iz milićke bolnice u Zvornik, a potom je ubijen.
Poslijeratni razvoj Nakon rata Milići su nastavili funkcionirati kao posebna općina u sastavu Republike Srpske. U službenim općinskim podacima navodi se da općinu čine 52 naseljena mjesta. Privredni razvoj i dalje je u velikoj mjeri vezan za rudarsku i prerađivačku djelatnost, prije svega za kompaniju Boksit, uz poljoprivredu, drvopreradu, transport i uslužne djelatnosti.
Stanovništvo Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. koje je objavio Republički zavod za statistiku Republike Srpske, općina Milići imala je 10.445 stanovnika. U općinskom prikazu stanovništva navodi se da područje općine obuhvata 52 naseljena mjesta.
Općina Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, a njena teritorija pripojena općini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovno formirana 1992. godine, kada je iz sastava općine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena mjesta koja su i nekada predstavljala općinu Milići. O životu na ovom prostoru svjedoče jako prisutni stećci kojih ima na skoro cijeloj teritoriji općine. I
Geografija Proteže se na površini od 279,13 km2 sa nadmorskom visinom od 200 do 1500 metara. Najveći dio općine karakteriše umjereno-kontinentalna klima. Spada u red srednje naseljenih općina sa prosječnom naseljenošću oko 50 stanovnika/km2. Najgušće naseljeno je samo općinsko središte Milići gdje živi skoro trećina ukupnog stanovništva. Obiluje rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Privreda općine bazirana je na eksploataciji i preradi prirodnih bogatstava. Razvoj općine pratila je kontinuirano rađena putna mreža prema svim djelovima općine. Ovu putnu mrežu čini uglavnom lokalni i nekategorisani makadamski putevi, koji u ovom trenutku po kvalitetu ne zadovoljavaju standarde i potrebe stanovništva. Komunalna i ostala infrastruktura je također pratila razvoj općinskog središta i ostalih djelova, ali je trenutno prevaziđena, a u nekim djelovima upropaštena. Stanovništvo je uglavnom zaposleno u rudarstvu, šumarstvu i industriji, komunalnim, trgovačkim, obrazovanim, zdravstvenim, kulturnim i državnim ustanovama na teritoriji općine.
Geografski položaj
Kultura Nacionalni spomenici Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Milićima nalaze se sljedeći spomenik: ″Musa-pašina džamija (Nova Kasaba)″, (područje i ostaci graditeljske cjeline).
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Milići
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Milići
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Milići
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *