Donji Žabar je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine koja se nalazi u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina je nastala nakon Dejtonskog sporazuma od dijela općine Orašje. Tokom rata u Bosni i Hercegovini općina Donji Žabar je nosila naziv Srpsko Orašje, ali je nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine taj naziv poništen. Površina općine iznosi 46,80 km2, a prema popisu iz 1991. imala je 1.407 stanovnika. Općina se sastoji iz četiri mjesne zajednice.
Geografija mini|desno|270px|Geografski položaj općine Donji Žabar Prirodna bogatstva općine su poljoprivredno zemljište i lovišta. Općina ima potencijal za razvoj ribolovnog turizma. Geografski položaj
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Donji Žabar
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Donji Žabar
Historija Područje Donjeg Žabara historijski je pripadalo širem posavskom prostoru, a kao zasebna jedinica lokalne samouprave oblikovalo se tek u poslijeratnom periodu.
Rani razvoj Prema službenom općinskom historijatu, širi posavski prostor u kojem se nalazi Donji Žabar u prošlosti je bio močvaran, slabo naseljen i prekriven šumama. U izvorima se navodi da je do 1548. godine na tom području evidentirano naselje Žabar kao zajedničko ime za prostor današnjeg Gornjeg i Donjeg Žabara.
Isti izvor navodi da se Donji Žabar prvi put pod tim imenom spominje 1848, te da je naziv povezan s nižim položajem naselja u odnosu na okolni teren. U lokalnom historijatu također se navode tragovi starijeg naseljavanja šireg područja Posavine, uključujući arheološke nalaze iz antičkog razdoblja u okolini Orašja, što se dovodi u vezu s prisustvom Rimljana u Bosanskoj Posavini.
Osmanski period Tokom osmanske vlasti područje Donjeg Žabara pripadalo je posavskom pograničnom prostoru između važnih pravaca koji su povezivali unutrašnjost Bosne sa savskim riječnim pristaništima. Prema općinskom historijatu, kroz ovaj kraj prolazili su trgovački karavani, a u lokalnoj toponimiji sačuvani su nazivi koji se dovode u vezu s riječnim prijelazima i karavanskim stajalištima.
U istom izvoru naglašava se da su osmanski porezni nameti izazivali nezadovoljstvo stanovništva ovog dijela Posavine, što je činilo širi društveni okvir pobuna sredinom 19. stoljeća.
Protina buna U lokalnoj tradiciji i službenom općinskom historijatu važan događaj predstavlja Protina buna iz 1858. godine. Dogovor o podizanju pobune protiv novih poreznih opterećenja postignut je u proljeće 1858. u Žabaru, a u ustanku su učestvovali i ljudi iz današnjeg prostora Donjeg Žabara i okolnih posavskih sela.
Historijat općine posebno izdvaja ulogu stanovnika Čović Polja i Donjeg Žabara u tim zbivanjima, navodeći da je barjaktar bune bio Jakov Živković iz Čović Polja te da se među istaknutim učesnicima spominje i Iljo Mirković iz Donjeg Žabara. Zbog oslanjanja na lokalni historijat, ovi navodi prvenstveno svjedoče o mjesnom pamćenju i tradiciji vezanoj za ovaj događaj.
Donji Žabar u 20. stoljeću Do raspada Jugoslavije područje današnje općine Donji Žabar administrativno je bilo u sastavu općine Orašje. U okviru posavskog nizijskog prostora razvoj naselja bio je snažno povezan s poljoprivredom, naročito ratarstvom i stočarstvom, što je ostalo jedno od osnovnih obilježja ovog kraja i u kasnijem periodu.
Rat u Bosni i Hercegovini i administrativne promjene Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine prostor današnje općine izdvojen je iz prijeratne općine Orašje i u ratnim okolnostima funkcionirao je u sastavu općine Šamac. Narodna skupština Republike Srpske je 21/22. jula 1993. formirala Srpsku opštinu Orašje, koja je kasnije djelovala pod nazivom Srpsko Orašje.
Naziv Srpsko Orašje osporen je u postupku pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. U odluci broj U 44/01 Sud je utvrdio neustavnost više naziva općina i gradova u Republici Srpskoj koji su sadržavali nacionalni prefiks, među njima i naziv Srpsko Orašje. U procesu usklađivanja s tom odlukom naziv općine promijenjen je u Donji Žabar, a ta je promjena evidentirana i u statističkim pregledima Republike Srpske.
Savremeni period Kao samostalna općina Donji Žabar razvio se u malenu posavsku jedinicu lokalne samouprave s nekoliko naseljenih mjesta. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, općina Donji Žabar imala je 3.669 stanovnika. U savremenom razdoblju lokalni razvoj i dalje se prvenstveno oslanja na poljoprivredu i male privredne djelatnosti karakteristične za Posavinu.
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Donji Žabar
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske * Kategorija:Orašje