Sredozemlje

Sredozemlje ili mediteran označava područje, koje se prostire oko Sredozemnog mora, sâmo Sredozemno more i sva njegova ostrva. Zemlje koje gravitiraju ovom području zovu se mediteranske zemlje. Neke od ovih zemalja leže direktno na Mediteranu, neke izlaze tek djelimično na njegovu obalu, dok neke opet nemaju nikakvog fizičkog dodira sa morem, ali mu historijsko-kulturološki ipak pripadaju.

Historija ovog dijela svijeta poznaje nekoliko tipova i kriterija razgraničavanja zemalja mediteranskog područja. Uglavnom je riječ o geografskim, historijskim, kulturnim, političkim, mentalnim, ali i klimatskim kriterijima. Jedan od najstarijih kriterija, kojima se označava područje Mediterana je rasprostranjenost masline, o čemu u svom poznatom "Mediteranskom brevijaru" piše i Predrag Matvejević, bosanskohercegovački slavist, humanist i kulturnjak. Ova definicija uglavnom se poklapa sa klimatskim kriterijima, pri čemu se područje Mediterana izjednačuje sa područjem rasprostranjenosti sâme mediteranske klime. Kako stablo masline s jedne strane ipak ne raste svugdje (naprimjer u planinskim područjima Bosne i visoke Hercegovine), s druge pak strane ova područja leže itekako u samoj blizini Mediterana, stručnjaci se slažu da Mediteran obuhvata time i područja Bosne i Hercegovine (ili barem ona koja gravitiraju moru), mada nekim svojim odlikama nisu klasična područja Mediterana. Istovremeno stručnjaci su saglasni da neka geografska područja, koja klimatski i pripadaju možda Mediteranu i njegovoj klimi, geografski ipak odstupaju od klasičnih definicija mediteranskog područja, jer su prostorno veoma udaljeni od njega. To se prvenstveno odnosi na područja oko Crnog mora, te visoravan Zagros u Iranu.

Geografija mini|desno|Lošinj, Hrvatska Geografski položaj Mediteran se pruža na području smještenom između 30° i 46° sjeverne širine, 9° zapadne i 38° istočne dužine. Najsjevernija tačka Mediterana je podnožje Alpa u italijanskoj regiji Veneto, najzapadnija tačka je Rt Roca u blizini Lisabona. Na istoku i jugu prijelazi prema Sirijskoj pustinji, odnosno Sahari označavaju prirodne granice, pri čemu je granica na jugu proizvoljna, jer pustinjska klima (naprimjer u blizini El Alameina i na sjeveru na Sinaju) dolazi u neposrednu blizinu obale.

Područje Mediterana prostire se na tri kontinenta i obuhvata Evropu, Afriku i Aziju. U Evropi su sljedeće zemlje s mediteranskim karakterom:Portugal, Španija, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Grčka i Turska, mini-države:Andora, Monako, San Marino i Vatikan, kao i ostrvske države Malta i Kipar. U azijskom dijelu Mediterana smještene su (osim Turske) još i: Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan. U Africi mediteranskom pojasu pripadaju sjeverni dijelovi zemalja: Egipat, Libija, Tunis, Alžir i Maroko.

Klima

Karaketristični vjetrovi Mediterana: Maestral ili Mistral Kamsin ili Levanat Scirocco Bura Jugo Meltemi Tramontana Oštro Lebić Pulenat

Geologija

Reljef

Hidrografija

Vrste tla

Ekološki sistem mini|desno|Smokva, uz maslinu simbol Mediterana Flora

Fauna

Maritimni ekološki sistemi

Historija mini|desno|Tragovi rimskog doba u Mogorjelu, Bosna i Hercegovina

Mediteran je kolijevka čovječanstva, čime se historija Mediterana svrstava u najstarije historije na svijetu. Predhistorijsko doba

Antičko doba

Seobe naroda i rani srednji vijek

Visoki srednji vijek

Kasni srednji vijek

Rani novi vijek

19. vijek

20. vijek

Stanovništvo Etničke grupe i jezici

Demografski razvoj

Gradovi i metropole Mediteran je s vremenom postao veoma urbanizirano područje planete Zemlje. Na svojim obalama i na svome području nalaze se neki od najvećih metropola ovog dijela svijeta (stanje: 2005): Istanbul (11,5 miliona), Madrid (6 miliona) i Alžir (5,5 miliona). mini|desno|Istanbul Aglomeracije sa preko milion stanovnika su: u Portugalu: Lisabon i Porto u Španiji: Barcelona i Valencia u Francuskoj: Marseille u Italiji: Rim, Milano, Napulj i Torino u Grčkoj: Atina i Solun u Turskoj: Izmir, Bursa, Antalija i Adana u Siriji: Homs u Libanonu: Bejrut u Izraelu: Tel Aviv/Jaffa u Palestini: Gaza u Egiptu: Aleksandrija u Libiji: Tripolis u Tunisu: Tunis u Maroku: Rabat, Casablanca i Fès. U ovoj su listi samo neke od aglomeracija, koje se nalaze na Mediteranu, mada i ovdje postoje izuzeci: nedaleko od obale Mediterana su i Kairo (aglomeracija 17,5 miliona stanovnika), kao i Alepo i Damask u Siriji.

Religije Judaizam Kršćanstvo Islam

Politika mini|desno|Lisabon Državno uređenje i uprava

Konflikti i katastrofe

Strukturni problemi

Privreda mini|desno|Bejrut Poljoprivreda Zemljoradnja i šumarstvo

Rudna bogatstva

Industrija i zanat

Uslužni sektor Turizam

Ostale uslužne djelatnosti

Promet mini|desno|Venecija Pomorstvo

Željeznički promet

Cestovni promet

Zračni promet

Kultura Umjetnost

Znamenitosti

Trpeza Mediteranska kuhinja označava kulturu spravljanja i uživanja u jelima u zemljama uz Sredozemno more. Portugal: riba s roštilja, bacalhau, kozje meso Španija: tapas, meso s roštilja, pršut, paella, salate Francuska: ratatouille Italija: pasta, pizza, teletina, rižoto, plodovi mora, sirevi, sladoled, dolci Dalmacija: plodovi mora, slastice sa bademima ili vanilijom Bosna i Hercegovina: meza, pogača, kruh ispod sača, uštipci, razne vrste pita, begova čorba, složenci s povrćem i mesom (Bosanski lonac, sarma), đuveč, meso sa roštilja, ćevapi, orijentalno-austrougarske slastice, tufahije, tulumbe, sutlijaš, lokum, baklava, hurmašica, kahva, turšija, boza, šerbe Grčka: kombinacija mesa zapečenog sirom, filovani listovi loze, riblji specijaliteti Turska: razne vrste složenaca, jela sa mesom, jela na bazi jogurta, burek arapske zemlje: humus, razne vrste leća, couscous, jela sa roštilja (šiš), pohovana jela Libanon: falafel, meza Izrael: košerska kuhinja

Također pogledajte Sredozemna klima Sredozemno more Osmanlijsko carstvo Rimska imperija

Kategorija:Mediteran

Sredozemlje

Źródło i licencja