220p|mini|desno|Bosanska Posavina (tamna boja) Bosanska Posavina je regija u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njenu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.

Sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine povezana je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina nalazi se na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Brod, Odžak, Modriča, Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj.

Naseljavanje mini|Bosanska Posavina po općinama Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od prahistorije pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718, kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, raseljene su po ravnici uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Brod naselio se narod porijeklom iz Hercegovine, i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo sa tog područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko narod se doselio najviše iz Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih seobi katolika na područje Posavine.

Demografija mini|Samostan i crkva Tolisa Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991, jest sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51%, Bošnjaka 32.796 ili 12%, Srba 77.723 ili 29%, a ostalih 18.726 ili 7%. U tabeli je prikazan entnički satav Posavine iz Dervente, Broda, Modriče, Šamca, Vukoslavlja, Brčkog, Domaljevca-Šamca, Orašja, Odžaka, Pelagićeva, Donjeg Žabara, bez Gradačca iz 1991. i 2013. godine.

mini|Odžak|241x241piksel mini|Modriča|242x242piksel

Nacionalni sastav stanovništva Posavine po općinama +OpćinaUkupnoHrvati SrbiBošnjaciOstaliBrod16.6193.28711.4771.509346Brčko83.51617.25228.88435.3811.999Derventa27.4042.57322.349 1.895 587Domaljevac-Šamac4.7714.634921728Donji Žabar3.809 1.0292.759516Modriča25.720 1.67420.2273.101718Odžak18.82111.6215826.220398Orašje19.86117.3451572.015344Pelagićevo5.2201.850 3.3301327Šamac17.2732.42613.256 1.265326Vukosavlje4.667776 1.5162.180195

Klima Zahvaljujući geografskom položaju (između 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa juli ima temperaturu od 20° do 22°C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u januaru dostiže tek −2°C. Srednja godišnja temperatura je 10°C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800mm. Kiše su najčešće u maju i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije. mini|Brčko|249px

Ekonomija U prijeratnom periodu, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama.

Povezanost Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Šamac – Modriča – Doboj – Sarajevo – Mostar – Ploče; Orašje – Tuzla – Sarajevo – Mostar – Ploče, odnosno Brod – Derventa – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Ploče. Cijela Bosanska Posavina također je povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica jest magistralna pruga Šamac – Modriča – Zenica – Sarajevo – Mostar – Ploče.

Rijeka Sava je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

Poznate ličnosti

Mladen Petrić, nogometaš i reprezentativac Hrvatske Vedran Ćorluka, nogometaš i reprezentativac Hrvatske Mario Tokić, nogometaš i reprezentativac Hrvatske Mile Kitić, pjevač Abaz Arslanagić, rukometaš i reprezentativac Jugoslavije Dragan Đurić, poduzetnik i predsjednik FK Partizana Sulejman Medenčević, kinematograf i filmski producent Husein-kapetan Gradaščević, Zmaj od Bosne Musa Ćazim Ćatić, pjesnik Avdo Karabegović, pisac Duško Trifunović, pisac Meho Puzić, pjevač Svetozar Pisarević, operski pjevač Mitar Trifunović Učo, narodni heroj SFRJ Alija Izetbegović, političar i predsjednik Predsjedništva BiH Zoran Đinđić, političar i premijer Srbije Sulejman Tihić, političar i predsjednik Predsjedništva BiH Srebrenko Repčić, nogometaš i reprezentativac Jugoslavije Lepa Brena, folk pjevačica Edo Maajka, rap pjevač Sulejman Halilović, nogometaš i reprezentativac Jugoslavije Ivo Gregurević, glumac Mato Neretljak, nogometaš Kristian Kreković, slikar Mladen Šerić, slikar Anto Gardaš, pisac Jakov Jurišić, pisac Julijan Jelenić, pisac Mato Krajinović, pisac Anto Kovačević, pisac Ivo Kobaš, pisac Anto Knežević, pisac Marko Karamatić, pisac Božo Lujić, pisac Husnija Kamberović, pisac Halid Kodrić, pisac Mustafa Imamović, pisac Mladen Lucić, pisac Jasmin Imamović, pisac Dragan Lukač, pisac Tunjo Oršolić-Makarić, pisac i pjevač izvorne muzike Mato Oršolić, pisac Izidor Poljak, pisac Ilija Pejić, pisac Željko Pavić, pisac Ivica Vanja Rorić, pisac Jure Rašić, pisac Enes Duraković, pisac Ivo Fabijan, pjevač Nijaz Abadžić, pisac Izet Sarajlić, pisac Dino Fahrudin Avdibegović, pisac Muhamed Kondžić, pisac Avdo Karabegović, pisac Antonije Sunarić, pisac Marinko Soldo, pisac Miro Sirovina, pisac Tin Tinović, pisac Jakov Babić, pisac Anto Šestić, pisac Mirko Šestić, pisac Domagoj Šimić, pisac Ilija Šimić, pisac Pejo Šimić, pisac Anto Adžamić, pisac Anto Baotić, pisac Hasan Kikić, pisac Željko Pavić, filozof Marko Josipović, filozof, Vrhbosanski svećenik i dekan Teološkog fakulteta u Sarajevu Vaso Pelagić, prvi srpski učitelj i narodni ljekar Pavo Kobaš, pisac i političar

Reference

Kategorija:Regije Bosne i Hercegovine Kategorija:Sava