Ante Trumbić (Split, 15. maja 1864 - Zagreb, 17. novembra 1938) bio je hrvatski i jugoslavenski političar i pravnik. Bio je pravaš pa jugoslavenski orijentiran političar koji se kasnije vratio ideji hrvatske državnosti.Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., str. 91.
Biografija Trumbić je rođen u Splitu 1864. godine. Gimnaziju je završio u Splitu. Pravo je studirao u Zagrebu, Beču i Grazu gdje je i doktorirao 1890. godine.Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante, preuzeto 10. augusta 2012.
Politička djelatnost Austro-Ugarska Trumbić se u politiku aktivno uključio od 1891. godine i zastupao pravaške ideje u Dalmaciji. S Ivom Prodanom i Franom Supilom osnovao je Stranku prava u Dalmaciji 1894. godine. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru više puta između 1895. i 1914. godine a 1897. godine i predstavnik u Kraljevinskom vijeću u Beču.
Prvi svjetski rat Na početku Prvog svjetskog rata rata, odselio je u Firenzu, gdje je bio jedan od osnivača Jugoslavenskog odbora, zajedno sa Ivanom Meštrovićem i Franom Supilom. Tokom Prvoga svjetskog rata angažirao se u političkoj emigraciji i to kao predsjednik Jugoslavenskog odbora. Nastojao je kod sila Antante i srbijanske vlade postići priznanje i uvažavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavničkog tijela Hrvata, Srba i Slovenaca iz Habsburške monarhije i kao njihovog saveznika, i priznanje jugoslavenskih dobrovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih jedinica. Potpisao je 20. maja 1917. Krfsku deklaraciju je u ime Jugoslavenskog odbora.
Zalagao se za federativno državno uređenje, u okviru buduće kraljevine SHS. Takvo uređenje predložio je i Stojan Protić, prvi predsjednik vlade SHS, ali njihovo mišljenje nije bilo prihvaćeno.
Kraljevina Jugoslavija Nakon uspostave južnoslavenske države Kraljevstva SHS u decembru 1918. godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojan Protić, izabran je za ministra vanjskih poslova. Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu zastupajući interese Kraljevine SHS nasuprot italijanskim pretenzijama na istočnu obalu Jadrana. Godine 1920. dao je ostavku na ministarski položaj. Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, Vidovdanskom ustavu. Godine 1924. ušao je u Hrvatski blok. Na izborima iz 1925. godine izabran je na listi HRSS-a ali oštro zamjera Radiću njegov ulazak u vladu.Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., str. 107. Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva Hrvatsku federalističku seljačku stranku. Stranka je svoj program zasnivala na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., str. 111. Godine 1931. pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci. Godine 1932. zajedno s Vladkom Mačekom i SDK, sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane Zagrebačke punktacije. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i Mile Budak.Ivan Mužić, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, vl. naklada, Split, 1969., str. 213. U toj rezoluciji osuđuje se srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.
Umro je u Zagrebu 1938. godine. Sahranjen je u Splitu a nadgrobni spomenik mu je djelo Ivana Meštrovića, postavljen na godišnjicu smrti, u novembru 1939. godine.Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću, Slobodna Dalmacija, srijeda, 1. novembra 2004, preuzeto 10. augusta 2012.
Reference
Vanjski linkovi
Biografija na hrvatskom Biografija na engleskom
Kategorija:Hrvatski političari Kategorija:Splitski gradonačelnici Kategorija:Biografije, Split Kategorija:Jugoslavenski političari Kategorija:Jugoslavenski ministri Kategorija:Rođeni 1864. Kategorija:Umrli 1938. Kategorija:Ministri Kraljevine Jugoslavije