Grčko pismo (ili Grčki alfabet) jest pismo korišteno za grčki jezik još od kasnog 9. ili ranog 8 vijeka prije nove ere.The date of the earliest inscribed objects; A.W. Johnston, "The alphabet", in N. Stampolidis and V. Karageorghis, eds, Sea Routes from Sidon to Huelva: Interconnections in the Mediterranean 2003:263-76, summarizes the present scholarship on the dating.Cook, B. F. (1987). Greek inscriptions. University of California Press/British Museum:9 Izvodi se iz ranijeg feničanskog pisma.The Development of the Greek Alphabet within the Chronology of the ANE (2009), Quote: "Naveh gives four major reasons why it is universally agreed that the Greek alphabet was developed from an early Phoenician alphabet.1 According to Herodutous "the Phoenicians who came with Cadmus... brought into Hellas the alphabet, which had hitherto been unknown, as I think, to the Greeks."2 The Greek Letters, alpha, beta, gimmel have no meaning in Greek but the meaning of most of their Semitic equivalents is known. For example, 'aleph' means 'ox', 'bet' means 'house' and 'gimmel' means 'throw stick'.3 Early Greek letters are very similar and sometimes identical to the West Semitic letters.4 The letter sequence between the Semitic and Greek alphabets is identical. (Naveh 1982)" To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak korišten da označi poseban suglasnik ili samoglasnik, te je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili veće izmjene, u upotrebi. U arhaično i rano klasično doba, grčko pismo je postojalo u mnogim lokalnim varijantama, ali je do kraja 4. vijeka prije nove ere euklidsko pismo, sa 24 slova, poredano od alfa do omega, postalo standard i upravo se ova verzija i danas koristi za grčko pismo.
Velika i mala slova slova su:
Α α, Β β, Γ γ, Δ δ, Ε ε, Ζ ζ, Η η, Θ θ, Ι ι, Κ κ, Λ λ, Μ μ, Ν ν, Ξ ξ, ΠΟ Ξ ξ, Ο Ο , Σ σ/ς, Τ τ, Υ υ, Φ φ, Χ χ, Ψ ψ, Ω ω.
Grčko pismo je preteća drugih pisama,Coulmas, Florian (1996). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. ISBN 978-0-631-21481-6 kao što su Glagoljica, Ćirilica, Koptsko pismo i Latinica. Poput latinice i ćirilice, grčki je prvobitno imao samo jedan oblik svakog slova; razliku između velikih i malih slova razvilo se paralelno sa latinicom tokom moderne ere. Zvučne vrijednosti i konvencionalne transkripcije za neka slova razlikuju se između starogrčkog i modernog grčkog, jer se izgovor grčkog značajno promijenio između 5. vijeka p. n. e. i danas. Moderni i starogrčki također koriste različite dijakritičke znakove, a moderni grčki zadržava samo naglasak (akutni) i dijarezu.
Osim upotrebe u pisanju grčkog jezika, kako u svom drevnom tako i u modernom obliku, grčko pismo danas služi i kao izvor tehničkih simbola i oznaka u mnogim domenima matematike, nauke i drugih oblasti.
Oblik slova Kao i latinica i druga alfabetska pisma, grčki je izvorno imao samo jedan oblik svakog slova, bez razlike između velikih i malih slova. Ova razlika je inovacija moderne ere, koja se oslanja na različite linije razvoja oblika slova u ranijem rukopisu.
Najstariji oblici slova u antici su majuskuli oblici. Osim uspravnih, ravnih natpisnih oblika (velikih slova) pronađenih u kamenorezima ili urezanoj keramici, tokom antike su se razvili i tečniji stilovi pisanja prilagođeni rukopisu na mekim materijalima. Takav rukopis sačuvan je posebno iz rukopisa papirusa u Egiptu iz helenističkog perioda. Drevni rukopis je razvio dva različita stila: uncijalno pisanje, sa pažljivo iscrtanim, zaobljenim štampanim slovima približno jednake veličine, koji se koristio kao ruka knjige za pažljivo izrađene književne i vjerske rukopise, i kurzivno pisanje, korišteno u svakodnevne svrhe.Thompson, Edward M (1912). An introduction to Greek and Latin palaeography. Oxford: Clarendon.:102-103 Kurzivne forme su se približile stilu oblika malih slova, sa uzlaznim i silaznim slovom, kao i mnogim povezujućim linijama i ligaturama između slova.
U devetom i desetom vijeku, uncijalne kazaljke za knjige zamenjene su novim, kompaktnijim stilom pisanja, sa oblicima slova djelimično prilagođenim ranijim kurzivom.:102-103 Ovaj minijaturni stil ostao je dominantan oblik rukom pisanog grčkog u moderno doba. Tokom renesanse, zapadni štampari su usvojili male oblike slova kao mala štampana slova, dok su velika slova modelirali na drevnim natpisnim formama. Pravopisna praksa korištenja razlikovanja velikih slova za označavanje vlastitih imena, titula itd. razvila se paralelno sa praksom u latinskom i drugim zapadnim jezicima.
Tabela pisma Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu. SlovoImeGlasLatinička transkripcijaFeničko slovostarogrčkonovogrčkostarogrčkinovogrčkistarogrčkinovogrčkiΑ αἄλφαάλφα alfa[] [][]aa20px|Alef alefΒ ββῆταβήταbeta[][]bv20px|Beth betΓ γγάμμαγάμμαgama[][], []ggh, g20px|Gimel gimelΔ δδέλταδέλταdelta[][]ddh, d20px|Daleth daletΕ εεἶ, ἒ ψιλόνέψιλονepsilon[][]ee20px|He heΖ ζζῆταζήταzeta[], [][]zz20px|Zayin zajinΗ ηἦταήταeta[] ([])[]e, ēi20px|Heth hetΘ θθῆταθήταtheta[][]thth20px|Teth tetΙ ιἰῶταιώταjota[], [][], []i, īi20px|Yodh jodΚ κκάππακάππαkapa[][], []kk20px|Kaf kafΛ λλάβδα, λάμβδαλάμδαlambda[][]ll20px|Lamedh lamedΜ μμῦμιmi[][]mm20px|Mem memΝ ννῦνιni[][]nn20px|Nun nunΞ ξξεῖ, ξῖξιksi[][]ksks20px|Samekh samehΟ οοὖ, ὂ μικρόνόμικρονomikron[][]o, ŏo20px|Ayin ajinΠ ππεῖ, πῖπιpi[][]pp20px|Pe peΡ ρῥῶρωro[], [][]rr20px|Res rešΣ σ, ςσῖγμασίγμαsigma[][]ss20px|Sin šinΤ τταῦταυtau[][]tt20px|Taw tavΥ υὗ, ὓ ψιλόνύψιλονipsilon[], [], [][]u, yy 20px|Waw vavΦ φφεῖ, φῖφιfi[][]ph, ff Χ χχεῖ, χῖχιhi[], [][], []kh, kshΨ ψψεῖ, ψῖψιpsi[][]psps Ω ωὦ, ὦ μέγαωμέγαomega[][]o, ōo20px|Ayin ajin
Brojevi SlovoFeničko slovoImeLatinička transkripcijaGlaslatinicastarogrčkonovogrčkoϚ ϛStigma, Nick Nicholas' Home Page (en) vavstigma ― stϘ ϙ,Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en) Ϟ ϟNumeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en) kofkopakͲ ͳ,Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en) Ϡ ϡNumeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en) cade sampi ― ss, ,
Arhajsko SlovoFeničko slovoImeLatinička transkripcijaGlaslatinicastarogrčkonovogrčkoϜ ϝ,Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en) Ͷ ͷPamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en) vavdigamawͰ ͱHeta, Nick Nicholas' Home Page (en) hethetahϺ ϻSan, Nick Nicholas' Home Page (en) cadesansϷ ϸSho, Nick Nicholas' Home Page (en) cadešo ― ―sh
Također pogledajte Grčki jezik
Reference
Vanjski linkovi
U0370.pdf Nick Nicholas, Greek Unicode Resources
Kategorija:Grčko pismo Kategorija:Alfabet Kategorija:Indoevropski jezici