Stranka demokratske akcije (SDA) je bosanskohercegovačka politička stranka, osnovana 26. maja 1990. u Sarajevu. Na osnivačkoj skupštini za prvog predsjednika partije izabran je Alija Izetbegović.
U svojoj programskoj deklaraciji iz 1990, SDA se definisala kao politički savez građana Jugoslavije "koji pripadaju muslimanskom kulturno-poviesnom krugu, kao i drugih građana koji prihvataju program i ciljeve stranke."Član 1 Programske deklaracije SDA. Zvanična stranica Stranke demokratske akcije. Pristupljeno 26. 8. 2026.
Među ključnim učesnicima u osnivanju i organiziranju SDA sem Alije Izetbegovića bili su i Adil Zulfikarpašić, Salim Šabić, Mirsad Ćeman, Mirsad Veladžić, Sulejman Ugljanin, Džemaludin Latić, Omer Behmen, Kenan Mazlami, Alija Isaković, Munib Maglajlić, Mustafa Cerić i Osman Muftić. U pripremama za osnivanje učestvovali su i Rusmir Mahmutćehajić, Muhamed Čengić i drugi.
Na Trećem kongresu SDA, održanom 13. oktobra 2001, za predsjednika stranke izabran je Sulejman Tihić, koji je na toj funkciji ostao do svoje smrti 2014. Poslije Tihićeve smrti, na 6. kongresu stranke, održanom 26. maja 2015, za predsjednika je izabran Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića.
SDA je od svog osnivanja 1990. godine prvenstveno predstavljala političku stranku povezanu s bošnjačkim političkim identitetom, dok se u političkim i akademskim izvorima najčešće svrstava u desni centar.
Kroz historiju stranke proteklih decenija zabilježeno je više razilaženja i osnivanja novih političkih subjekata: već 1990. nastaje Muslimanska bošnjačka organizacija (MBO),Službeni list SRBiH, srijeda, 12. 12. 1990. Br. 39, strana 1159. dok su Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska narodna zajednica (DNZ) osnovane kasnije. U novije vrijeme, iz SDA su se izdvojile i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA), Pokret demokratske akcije (PDA), kao i Narod i pravda (NiP).
SDA je od 2004. godine članica Evropske narodne stranke (EPP), u kojoj danas ima status pridružene članice.
Historija Osnivanje Stranke demokratske akcije (SDA) započelo je 1989. Rusmir Mahmutćehajić je s Alijom Izetbegovićem raspravljao o organizovanju muslimanskog naroda. Maid Hadžiomeragić, koji je zajedno s Muhamedom Hukovićem namjeravao osnovati Muslimansku narodnu stranku Jugoslavije, pozvan je da se uključi u već postojeću inicijativu.
Iste godine u Zagrebu je osnovan Islamski institut, gdje se organizovao Matični odbor stranke. U Matični odbor uključili su se: Alija Izetbegović, Alija Isaković, Munib Maglajlić, Mustafa Cerić, Osman Muftić i drugi. Prvi sastanak održan je u zagrebačkoj džamiji, a sudjelovalo je oko 30 ljudi.MagazinPlus: SDA BiH: Prije 25 godina SDA jedva skupila 40 potpisa za formiranje stranke. Sekcija SASTANAK U DIVANHANI ZAGREBAČKE DŽAMIJE.
Mahmutćehajić je ubrzo odbio dalju suradnju i otišao u Francusku, nakon što je saznao da Izetbegović održava kontakte s Adilom Zulfikarpašićem. Zulfikarpašić je nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u Švicarsku. Prema njegovim tvrdnjama, Izetbegovićev sin Bakir dolazio je u Cirih na razgovore zbog imena stranke.
Prvo sjedište stranke nalazilo se u Tešanjskoj 4, u prostorijama poduzeća "Lesnina", gdje je radio Muhamed Čengić, jedan od aktivista SDA. Čengić tvrdi da je oko 40 ljudi potpisalo osnivački dokument, te da je naziv SDA predložio Safet Isović (Isović je kasnije ovo demantovao rekavši da je zapravo ime stranci dao njegov sin Benjamin). Kasnije se stranci pridružio i Fuad Muhić, koji je također smatrao da se Muslimani trebaju politički organizovati.Borba, 6. jun 1990. Str. 3.
Lobiranje za stranku odvijalo se na više načina: uspostavljeni su kontakti s Islamskom vjerskom zajednicom, a uključili su se i Fikret Abdić, direktor Agrokomerca, koji je uživao veliki ugled među Krajišnicima, te Sulejman Ugljanin iz Sandžaka.
Predsjednik stranke postao je Izetbegović, dok su za potpredsjednike izabrani Adil Zulfikarpašić, Salim Šabić i Mirsad Ćeman. Radi regionalne zastupljenosti, u Predsjedništvo su ušli Mirsad Veladžić (Krajina) i Sulejman Ugljanin (Sandžak), uz Džemaludina Latića, Omera Behmena i Kenana Mazlamija.
Najava osnivanja Dana 27. marta 1990, Alija Izetbegović je na konferenciji za novinare u sarajevskom hotelu "Holiday Inn" najavio osnivanje nove političke stranke za Muslimane Jugoslavije. Tom prilikom predstavljeni su programski principi stranke, koji su uključivali zalaganje za demokratske izbore, ravnopravan status naroda i priznavanje nacionalne posebnosti Muslimana na Balkanu.
Osnivačka skupština Prvi osnivački kongres (osnivačka skupština) održan je 26. maja 1990,Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.) u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" u Sarajevu. Tom prilikom zvanično je osnovana Stranka demokratske akcije (SDA). Gost skupa ispred HDZ-a bio je Dalibor Brozović, koji je tom prilikom iznio tezu da će se "granica Hrvatske braniti na Drini".DINO ABAZOVIĆ (RE-)THINKING SOCIETY, RELIGION AND POLITICS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, University of Sarajevo; Faculty of Political Science. Page 26. Alija Izetbegović je na skupu održao govor u kojem je, između ostalog, rekao:"Sa historijske scene neumitno silazi svijet diktature i jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan ljudske mjere i htijenja, gulaga, golih otoka i montiranih procesa. Džinovski pokušaj da se raj na zemlji stvori bez Boga i čovjeka, pa i protiv Boga i čovjeka, završio se potpunim neuspjehom."
Predizborni skup u Velikoj Kladuši Dana 15. septembra 1990. SDA je održala veliki predizborni skup u Velikoj Kladuši, kojem je, prema tadašnjem izvještaju "Borbe", prisustvovalo oko 200.000 ljudi. Na skupu je govorio Alija Izetbegović, koji je Bosnu vidio u jednoj od tri mogućnosti: u federativnoj Jugoslaviji, u konfederativnoj Jugoslaviji ili kao samostalnu državu. Istovremeno je izjavio da, ukoliko Slovenija i Hrvatska izađu iz Jugoslavije, "Bosna neće ostati u krnjoj Jugoslaviji, niti će biti dio Velike Srbije".Borba, 17. 09. 1990, S. 3.
Raskol i osnivanje MBO U drugoj polovini septembra 1990. došlo je do otvorenog sukoba u vrhu SDA između Alije Izetbegovića, s jedne, te Adila Zulfikarpašića i Muhameda Filipovića, s druge strane. Izetbegović je uzrok sukoba prvenstveno vidio u njihovim ambicijama za vodeće funkcije u stranci, dok su Zulfikarpašić i Filipović isticali političke i programske razlike, kritizirajući način vođenja stranke i njeno, kako su tvrdili, sve izraženije vjersko-konzervativno usmjerenje. Jedno od važnih pitanja bilo je i definisanje identiteta stranke: Zulfikarpašić se zalagao za bošnjačku, umjesto muslimanske stranačke identifikacije. Sukob je kulminirao Zulfikarpašićevim i Filipovićevim odvajanjem od Izetbegovićevog krila SDA i osnivanjem Muslimanske bošnjačke organizacije.Борба, 20. 09. 1990, стр. 5
Prvi višestranački izbori Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. Na izborima za Skupštinu SR BiH najveći uspjeh ostvarile su SDA, SDS i HDZ BiH, koje su zajedno osvojile 84% poslaničkih mandata. Od ukupno 240 poslaničkih mjesta, SDA je osvojila 86, SDS 72, a HDZ BiH 44 mandata.
Na izborima za sedmočlano Predsjedništvo SR BiH SDA je osvojila tri mjesta, dok su po dva pripala SDS-u i HDZ-u, a jedno je osvojio kandidat koji se izjasnio kao Jugoslaven.
Među kandidatima SDA za člana Predsjedništva SR BiH bili su Fikret Abdić i Alija Izetbegović. Abdić je osvojio 1.045.539 glasova, dok je Izetbegović dobio 879.266. Obojica su izabrana u Predsjedništvo, a prema svjedočenju Biljane Plavšić, prije konstituirajuće sjednice postignut je međustranački dogovor da Alija Izetbegović bude predsjednik Predsjedništva, iako je Abdić osvojio najveći broj glasova. Na samoj sjednici Abdić je javno podsjetio da je dobio najviše glasova, ali je prihvatio postojeći dogovor i odrekao se mjesta predsjednika u korist Izetbegovića. Razlozi zbog kojih je Abdić pristao na takav raspored kasnije su različito tumačeni.
U početku su SDA, SDS i HDZ BiH, nakon izborne pobjede 1990, formirale koaliciju i zajednički preuzele vlast u Bosni i Hercegovini. Međutim, ta koalicija nije bila zasnovana na čvrstoj i dugoročnoj programskoj platformi, nego je, prema Suadu Arnautoviću, profesoru na FPN-u u Sarajevu i članu Centralne izborne komisije, prvenstveno počivala na kratkoročnom cilju uklanjanja komunista s vlasti. Nakon što je taj cilj ostvaren, među koalicijskim partnerima izbile su na površinu velike programske razlike. One su se posebno odnosile na pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine i budućeg uređenja Jugoslavije. SDS je zastupao opstanak Bosne i Hercegovine unutar federativno uređene Jugoslavije, dok su se stavovi SDA i HDZ-a o budućem položaju Bosne i Hercegovine sve više razlikovali od takvog pristupa.Suad Arnautović. Izbori u BiH '90. Analiza izbornog procesa. Biblioteka Politološka misao.
Najvažniji spor odnosio se na pitanje državnog uređenja Bosne i Hercegovine i njenog položaja u odnosu na Jugoslaviju. SDA i HDZ BiH sve su više podržavale očuvanje i jačanje suverenosti Bosne i Hercegovine, dok je SDS insistirao na njenom ostanku u Jugoslaviji i zastupao političko povezivanje područja s većinskim srpskim stanovništvom sa Srbijom i ostatkom Jugoslavije.Prosecutor v. Milomir Stakić:
30. The main political parties had their own separate national agenda with conflicting interests which surfaced after the declarations of independence by Slovenia and Croatia on 25 June 1991. The armed conflict in Slovenia and a sustained war in Croatia triggered old animosities between Serbs and Croats. The SDA leadership, siding with HDZ, made it clear that “Bosnia and Herzegovina” would not remain in a Serb-dominated Yugoslavia without Slovenia and Croatia. The SDS adamantly opposed the very idea of independence.
Kako se tokom 1991. godine raspad SFRJ ubrzavao, razlike između tri stranke postajale su sve dublje. Posebno su se zaoštrile nakon što su Slovenija i Hrvatska počele proces odvajanja iz Jugoslavije. Pitanje budućeg statusa Bosne i Hercegovine tako je postalo centralno pitanje političkog sukoba u republici.
U oktobru 1991. SDA i HDZ BiH podržale su donošenje Akta o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tokom skupštinske sjednice 14. i 15. oktobra, poslanici SDS-a napustili su salu prije glasanja, nakon čega je deklaracija usvojena.Prosecutor v. Dragomir Milošević:
16. At the same time, leaders of the SDA and the HDZ took steps towards greater sovereignty or independence for Bosnia and Herzegovina.44 In October 1991, President Alija Izetbegovi} led SDA and HDZ delegates in promoting a “Platform of the Presidency of the Socialist Republic of BiH” and a “Declaration of Sovereignty” in the Bosnian Assembly, which was opposed by the SDS members.45 In the early hours of 15 October 1991, and in the absence of SDS delegates, the Platform and the Declaration were approved by HDZ and SDA delegates.
Time je politički sukob između SDA i HDZ-a, s jedne, i SDS-a, s druge strane, ušao u novu fazu. Pitanje suverenosti Bosne i Hercegovine više nije bilo samo pitanje odnosa unutar vladajuće koalicije, nego jedno od ključnih pitanja raspada jugoslavenske države i budućnosti same BiH.MKSJ: Presuda u predmetu Stakić, par. 30–36, presuda u predmetu Mladić, par. 3608–3609.
Spisak predsjednika # PortretPredsjednik(rođenje - smrt)Period 1. 80px Alija Izetbegović<small>(1925–2003) 26. maj 1990. 13. oktobar 2001. 2. 80px Sulejman Tihić<small>(1951–2014) 13. oktobar 2001. 25. septembar 2014. 3. 80px Bakir Izetbegović<small>(rođ. 1956) 25. septembar 2014. trenutno
Također pogledajte Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini Stranka demokratske akcije Sandžaka
Literatura
Reference
Vanjski linkovi
Zvanična stranica predsjednika Stranke demokratske akcije
Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini * Kategorija:Političke stranke osnovane 1990. Kategorija:Bošnjački nacionalizam Kategorija:Bošnjačke političke stranke Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini