Aleksandar Vučić (Beograd, 5. mart 1970) srbijanski je političar koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Srbije.Blic: Srbija dobila novu Vladu Po struci je pravnik. Bivši je ministar odbrane Srbije, a jedno vrijeme je bio i ministar informisanja u doba vladavine Slobodana Miloševića.
Biografija Rođen je 5. marta 1970. u Beogradu, kao stariji sin Angeline (djevojačko Milovanov) i Anđelka Vučića.Porijeklo Aleksandra Vučića, 12. 04. 2012 Završio je Pravni fakultet u Beogradu, a usavršavao je engleski jezik u Engleskoj, u Brightonu.Biografije budućih ministara RTS, 27. 10. 2013. Kao jedan od najboljih studenata generacije bio je i stipendista "Fondacije za razvoj naučnog podmlatka". Godine 1993. Vučić pristupa Srpskoj radikalnoj stranci, te je izabran za zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Dvije godine kasnije, sa 24 godine, postaje i njen generalni sekretar. Četrnaest godina je bio generalni sekretar Srpske radikalne stranke.
Od 2008. prelazi u Srpsku naprednu stranku. Na vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 29. septembra 2012, Aleksandar Vučić je izabran jednoglasno za predsjednika stranke.Aleksandar Vučić jednoglasno izabran za predsednika SNS Politika, 22. 10. 2013. Funkciju premijera Srbije obavljao je od 27. aprila 2014. Nakon pobjede na izborima 2017. postaje predsjednik Srbije.
Trenirao je košarku i igrao nogomet. Poznat je kao navijač beogradske Crvene zvezde.Vučić: Kući sam dolazio u krvavoj majici Vesti online, 27. 10. 2013 Oženjen je i ima troje djece.
Politike Ekonomija
Nakon izbora za premijera 2014, Vučić je promovisao ekonomske politike zasnovane na štednji, čiji je cilj bio smanjenje budžetskog deficita Srbije. Vučićeva politika fiskalne konsolidacije prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje u javnom sektoru. Jedna od mjera bila je smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, kao i zabrana daljnjeg zapošljavanja u javnom sektoru. Dana 23. februara 2015, Vučićeva vlada je zaključila trogodišnji stand-by aranžman s MMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura kao mjeru predostrožnosti za osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti zemlje. MMF je pohvalio reforme, kao i EU nazivajući ih jednim od najuspješnijih programa koje je MMF ikada imao. BDP Srbije je premašio nivoe iz 2008. prije krize, kao i plate. Ekonomski izgledi su dobri, s rastom BDP-a iznad 3%, a odnosom duga prema BDP-u ispod 68%.
Korupcija i organizovani kriminal Vučić se obavezao da će se boriti protiv korupcije i organizovanog kriminala u Srbiji. Također se zakleo da će istražiti kontroverzne privatizacije i veze između tajkuna i bivših članova vlade.
S druge strane, podaci Transparency Internationala pokazali su da je značajan porast percipirane korupcije zabilježen upravo od 2012, kada je Vučić došao na vlast. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo, borba protiv korupcije u praksi se svodi na medijske objave i hapšenja pred kamerama. "Nakon njih slijedi veliki broj krivičnih prijava, znatno manje optužnica, a još manje osuđujućih presuda".
U maju 2023, New York Times je objavio članak novinara Roberta F. Wortha u kojem su opisane navodne veze između Vučića i organizovanog kriminala u Srbiji, posebno njegovog vođe Veljka Belivuka. U njemu su detaljno opisani zločini koje je počinila kriminalna banda Belivuk i sudski transkripti u kojima je Belivuk izjavio da se sastao s Vučićem, radio direktno pod njim i pružao usluge poput zastrašivanja političkih rivala. Vučić je optužbe nazvao "lažima", rekavši da je članak mjesecima prije naručila CIA kako bi mu poslala poruku i da je napisan u Beogradu, optužbe koje je Worth odbacio.
EU i imigracijska politika Tokom evropske migrantske krize 2015-2016, Vučić se snažno uskladio s politikom njemačke kancelarke Angele Merkel i javno je pohvalio njemačku migracijsku politiku.Vučić je također izjavio da će Srbija sarađivati s EU u rješavanju migrantskog toka koji ide s Bliskog istoka u zemlje članice EU preko balkanske rute i da će Srbija biti spremna primiti određeni dio migranata. "Srbija će primiti određeni broj migranata. To nas čini većim evropljanima od nekih zemalja članica. Ne gradimo ograde", napisao je Vučić na Twitteru, kritikujući migrantsku politiku nekih zemalja članica EU.
Politika prema Kosovu Do formiranja nove koalicione vlade 2012, tokom vremena kada je obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, tada najveće opozicione stranke, kao i tokom svoje pozicije potpredsjednika tada novoosnovane Srpske napredne stranke 2008, Vučić je bio vrlo kritičan prema administracijama Koštunice i Cvetkovića i ponudio je "poništavanje" sporazuma koje su postigli Borko Stefanović i drugi zvaničnici tokom pregovaračkog procesa. Nakon formiranja vlade, Vučić je izjavio da njegova vlada "ne može se pretvarati da je [bivša administracija] bila neka druga država koja je sklopila dogovore".
Vučić je bio jedna od ključnih političkih figura u pregovaračkom procesu o kandidaturi Srbije za pristupanje EU, putujući u Brisel na razgovore sa visokom komesarkom EU za vanjske poslove, baronesom Ashton, kao i u Sjevernu Mitrovicu kako bi razgovarao o detaljima političkog rješenja između Vlade Srbije i administracije Kosova. Tokom svoje posjete sjevernom Kosovu, kako bi pridobio podršku za sporazum postignut uz posredovanje Brisela, pozvao je kosovske Srbe da "ostave prošlost i razmišljaju o budućnosti".
Godine 2017, Vučić je kritikovao EU zbog "licemjerja i dvostrukih standarda zbog njenog vrlo različitog stava prema separatističkim krizama na Kosovu i u Kataloniji". U septembru 2018, u govoru pred kosovskim Srbima, izjavio je: "Slobodan Milošević je bio veliki srpski vođa, imao je najbolje namjere, ali naši rezultati su bili daleko gori." Novinari izvještavaju da se Vučić zalaže za podjelu Kosova, u onome što on naziva "etničkim razgraničenjem s Albancima".
Dana 27. maja 2019, tokom posebne sjednice srbijanskog parlamenta o Kosovu, Vučić je rekao: "Moramo priznati da smo poraženi... Izgubili smo teritoriju.", a istovremeno je kritikovao "neprincipijelan stav velikih sila" i "to što niko ne reaguje na najave o formiranju Velike Albanije". Izjavio je da Srbija više ne kontroliše Kosovo i da je potreban kompromis o tom pitanju putem budućeg referenduma u zemlji. Vučić ima bliske veze sa Srpskom listom i pozvao je Srbe sa Kosova da glasaju za njih na izborima.
Dana 20. januara 2020, Srbija i Kosovo su se složili da obnove letove između svojih glavnih gradova prvi put u više od dvije decenije.] Sporazum je postignut nakon višemjesečnih diplomatskih razgovora Richarda Grenella, ambasadora Sjedinjenih Država u Njemačkoj, kojeg je predsjednik Donald Trump godinu dana ranije imenovao za specijalnog izaslanika za odnose Srbije i Kosova. Vučić je pozdravio sporazum o letovima i tvitao zahvalnost američkim diplomatama.
Dana 4. septembra 2020, Srbija i Kosovo potpisali su sporazum u Bijeloj kući u Washingtonu, u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pored ekonomskog sporazuma, Srbija je pristala da preseli svoju izraelsku ambasadu u Jerusalem iz Tel Aviva počevši od juna 2021, a Izrael i Kosovo su se složili da se međusobno priznaju.
Otvoreni Balkan
Dana 10. oktobra 2019, zajedno s Edijem Ramom, premijerom Albanije, i Zoranom Zaevom, premijerom Sjeverne Makedonije, Vučić je potpisao takozvani Mini Schengen (sada poznat kao Otvoreni Balkan) sporazum o regionalnoj ekonomskoj saradnji, uključujući slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radne snage između njihove tri zemlje, dok čekaju napredak u proširenju EU. Mjesec dana kasnije, lideri su predstavili niz prijedloga za postizanje "četiri slobode" i prve korake ka njima, uključujući mogućnost otvorenog graničnog područja. U decembru, trojica lidera su se sastala i s Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore, otvarajući mogućnost da se zemlja pridruži zoni. Nakon ekonomskog sporazuma između Kosova i Srbije iz 2020, dvije strane su se obavezale da će se pridružiti Mini Schengen zoni.
Odnosi s Hrvatskom Godine 2007. Vučić je izjavio da je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ogranak Hrvatske demokratske zajednice. Godine 2008, s osnivanjem Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da je cilj Velike Srbije koja bi zauzela hrvatsku teritoriju do predložene linije Virovitica-Karlovac-Karlobag "nerealan i glup". Jutarnji list je u reportaži tvrdio da nijedan član njegove porodice nije ubijen tokom Drugog svjetskog rata, na šta je on odgovorio da su to "brutalne laži i napadi na njegovu porodicu".
Tokom 2015. i 2016, odnosi između Hrvatske i Srbije bili su dodatno pogođeni tekućom migrantskom krizom, kada je Hrvatska odlučila zatvoriti granicu sa Srbijom. U septembru 2015, Hrvatska je zabranila sav teretni saobraćaj iz Srbije, zbog priliva migranata iz Srbije, što je dodatno narušilo krhke odnose između dvije zemlje. Kao odgovor na ove akcije, Vučić je najavio da će biti poduzete protumjere ako se ne postigne sporazum s Hrvatskom. Spor je na kraju riješen posredovanjem Evropske komisije, ali odnosi između dvije susjedne zemlje ostaju krhki.
Dana 31. marta 2016, Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, oslobođen je optužbi za ratne zločine u Haškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju. Presuda je izazvala kontroverze u Hrvatskoj. Vučić se distancirao od Šešelja i njegove politike, ali je izjavio da presuda ne bi trebala biti korištena kao sredstvo za politički pritisak na Srbiju.
Dana 7. aprila 2016, Hrvatska je odbila podržati mišljenje Evropske komisije o otvaranju Poglavlja 23, dijela pregovora Srbije o pristupanju EU, čime je efektivno blokirala proces integracije Srbije u EU. Srbija je optužila Hrvatsku da opstruira njeno članstvo u EU, a Vučić je rekao da je njegova vlada: "Zapanjena odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije." Hrvatska nije pristala da Srbija otvori pregovore o Poglavlju 23. Dana 14. aprila 2016, Evropska komisija je odbacila hrvatske argumente u njenom sporu sa Srbijom.
Dana 23. maja 2023, Vučić je optužio Hrvatsku da pokušava srušiti vladu u Srbiji.
Odnosi s Rusijom
Vučić je održavao tradicionalno dobre odnose između Srbije i Rusije, a njegova vlada je odbila uvesti sankcije Rusiji nakon početka rusko-ukrajinskog rata. Vučić je više puta najavio da će Srbija ostati posvećena svojim evropskim integracijama, ali i održavati historijske odnose s Rusijom. "Dokazali smo naš iskren i prijateljski stav prema Rusiji time što smo jedna od evropskih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji", rekao je Vučić nakon sastanka s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim. "Srbija će nastaviti provoditi ovu politiku i u budućnosti."
Tokom Vučićevog mandata, Srbija je nastavila širiti svoje ekonomske veze s Rusijom, posebno povećanjem srbijanskog izvoza u Rusiju. Početkom 2016, nakon sastanka s ruskim zamjenikom premijera Dmitrijem Rogozinom, Vučić je najavio mogućnost da Srbija pojača svoju vojnu saradnju s Rusijom kupovinom ruskih raketnih sistema.
U decembru 2017, Vučić je prvi put zvanično posjetio Rusku Federaciju kao predsjednik Srbije. Izrazio je zahvalnost Rusiji na zaštiti srpskih nacionalnih interesa i izjavio: "Srbija nikada neće nametnuti sankcije Ruskoj Federaciji (u vezi s međunarodnim sankcijama tokom Rusko-ukrajinskog rata)". Tokom posjete, fokusirao se na jačanje saradnje u oblasti vojne industrije i energetike.
Dana 25. februara 2022, Vučić je izjavio da Srbija neće nametnuti sankcije Rusiji tokom ruske invazije na Ukrajinu.