Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) javna je bosanskohercegovačka naučna ustanova, članica Univerziteta u Sarajevu.http://www.unsa.ba Statut UNSA. UNSA, Sarajevo Afilijacijski je centar Međunarodnog centra za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (International Center for Genetic Engineering and Biotechnology – ICGEB), koji je osnovan kao specijalni projekat UN organizacije za industrijski razvoj (UNIDO – United Nations Industrial Development Organization)http://www.icgeb.org Institute for Genetic Engineering and Biotechnologyhttp://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-pristupila-medjunarodnom-centru-za-geneticki-inzenjering-i-biotehnologiju/050209008.

Osnovan je pod nazivom: "Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju" 1988. godineSmajlović Z. (1987): Osnivanje Centra za genetičko inženjerstvo i biotehnoloiju – Korak u budućnost. „SBS“, str. 10, Sarajevo.Univerzitet u Sarajevu (1988). Odluka o osnivanju Radne organizacije „Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo“ u osnivanju. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i HercegovinaHadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). "Jubilej INGEB 20", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina uz podršku Vlade SR BiH, ANUBiH i velikih bosanskohercegovačkih privrednih sistema.Konzorcijum za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (1987): "Samoupravni sporazum o udruživanju rada i sredstava za realizaciju projekta pokretanja i razvoja naučno-istraživačkog rada u oblasti genetičkog inženjerstva i biotehnologije u SR BiH", Sarajevo Aktom osnivanja, povjerena mu je funkcija kreatora i nosioca sveukupnog naučnog i stručnog rada u razvoju genetičkog inženjerstva i na njemu bazirane biotehnologije u BiH.Hadžiselimović, R. Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Aneks Izvedbenog projekta. Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i HercegovinaOsmanagić, M. Ur. (1989). "Tehnologija i razvoj", Edicija Jugoslavija u razvoju, Jugoslovenska naučna tribina, Jugoslovenski savez društava za širenje naučnih saznanja “Nikola Tesla“, Beograd Odgovarajućim zakonskim aktom, Skupština RBiH je 1993,Službeni list Republike Bosne i Hercegovine (1993). "Odluka o preuzimanju prava osnivača prema Centru za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju", Službeni list RBiH, Godina II, broj 4, Sarajevo, Bosna i Hercegovina početkom rata u BiH, preuzela pravo osnivača ove institucije, a 1999. je pravo osnivača INGEB-a (kao "javne ustanove koja će djelovati u okviru Univerziteta u Sarajevu") preuzeo Kanton Sarajevo."Zakon o visokom obrazovanju", Službene novine KS, Godina IV, Broj 17, str. 656-666, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Historija

Biotehnologiju na bazi genetičkog inženjerstva, kao jednu od tri najpropulzivnije komponente tekućeg naučno-tehnološkog napretka,Old, R.W., Primrose, S.B. (1980). "Principles of Gene Manipulation – An Introduction to Genetic Engineering", 2th edition, University of California Press, Berkeley and Los Angeles, USABerberović, LJ., Ur. (1984.). "Naučni skup: Genetičko inženjerstvo i biotehnologija", ANUBiH, Posebna izdanja: Knjiga 75, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knjiga 12, ANUBiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina<ref>Lewin, B. (1985). "Genes", 2th edition, John Wiley & Sons, Inc. USA</ref> nadležni državni organi su svojevremeno uvrstili u prioritete Strategije i Programa naučno-tehnološkog razvoja BiH. Kao najracionalnija forma otjelovljenja usvojene istraživačke orijentacije, u tadašnjem sistemu finansiranja nauke, osnovana je institucija - nosilac razvoja ove oblasti u BiH: Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (1988.), a u okviru realizacije Društvenog cilja VI (Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologija na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci).Hadžiselimović, R., Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Izvedbeni projekat, Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i HercegovinaHadžiselimović, R., Ur. (1986). "Drušveni cilj VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci", Usaglašeni aneks Izvedbenog projekta, Prirodno–matemetički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U periodu od 1988 do 1991. obezbijeđena su krucijalna sredstva za nabavku i instaliranje kapitalne opreme. Paralelno je tekao i proces integrisanja kadrovskih, tehničkih i drugih bitnih potencijala za uspješan i efikasan rad Centra u skladu sa definisanim programskim ciljevimaANUBiH (1987). "Naučno–stručni kolokvij o Izvedbenom projektu Društvenog cilja VI: Osposobljavanje za samostalan razvoj biotehnologije na bazi genetičkog inženjerstva u procesima proizvodnje hrane, uzgoja šuma, proizvodnje farmaceutskih i drugih bioloških supstanci (stenografske bilješke)", ANUBiH, Naučne komunikacije XII, Komisija za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. ANUBiH, Sarajevo, Bosna i HercegovinaCentar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (1987). "Elaborat o društvenoj i ekonomskoj opravdanosti osnivanja Radne organizacije Centar za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo", CGIB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaOsmanagić, M., Ur. (1987). Hrana i razvoj, Edicija Jugoslavija u razvoju, jugoslovenska naučna tribina, Jugoslovenski savez društava za širenje naučnih saznanja “Nikola Tesla“, Beograd i dugoročnim projekcijama istraživanja u pripadajućim oblastima nauke i tehnologije.Lewin, B. (1985). Genes, 2th edition, John Wiley & Sons, Inc. USANicholl, D. S. T. (1994). "An Introduction to Genetic Engineering", Cambridge University Press, CambridgeBarnum, S. R. (1998). "Biotechnology", Wadsworth Publishing Company, Toronto Rat u Bosni i Hercegovini je izazvao teško sagledive posljedice i u razvoju genetičkog inženjerstva (i na njemu bazirane biotehnologije) kako materijalno, tako i kadrovski. U ratnim uvjetima, poduzet je niz aktivnosti na očuvanju organizaciono-funkcionalnog integriteta Centra, osposobljavanju za rad u ratnim uvjetima te stvaranju osnovnih uvjeta za što uspješniji nastavak djelovanja u poratnom periodu.Univerzitet u Sarajevu (2007). "1479 dana opsade Univerziteta u Sarajevu – Dokumentarni presjek o događajima 1992-1995", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, str. 39-40, UNSA, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Odgovarajućim zakonskim aktom (Službeni list RBiH 4/93), Skupština RBiH je (1993.) preuzela pravo osnivača ove institucije i odredila joj status javne naučne ustanove “Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo”. Kasnije je Zakonom o visokom obrazovanju, pravo osnivača Instituta (kao “javne ustanove koja će djelovati u okviru Univerziteta u Sarajevu”) preuzeo Kanton Sarajevo (1999). Nakon završetka rata, značajna vlastita i druga međunarodna sredstva, investirana su u adaptaciju prostorija Instituta koji se do 2007. godine nalazio u Ulici Kemalbegova 10. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP),International Commission on Missing Persons (ICMP), Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) (2002.). "Memorandum of Understanding", International Commission on Missing Persons and Institute for Genetic Engineering and Biotechnology – Memorandum o razumijevanju između Međunarodne komisije za nestala lica bivše Jugoslavije i Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, Bosna i HercegovinaHadžiselimović, R. et al., Ur. (2008.). "Jubilej INGEB 20", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina međunarodna zajednica je u adaptaciju prostora i nabavku visokosofisticirane opreme uložila preko 1.050.000 $. Kao partnerska institucija ICMP-u, INGEB je značajno doprinio utemeljenju i razvoju projekta Identifikacije žrtava rata u BiH, a u Institutu je realizirano i prvo profiliranje skeletnih ostataka koje je rezultiralo uspješnom identifikacijom. Od 2004, ICMP samostalno nastavlja aktivnosti na identifikaciji žrtava rata, dok se u Institutu, na bazi stečenih iskustava, nastavlja realizacija započetih ali i novih naučno-istraživačkih projekata u oblasti DNK analize kao i ostalih oblasti molekularne genetike, genetičkog inženjerstva, citogenetike, bioinformatike te humane i populacione genetike. Razvija i respektabilnu izdavačku djelatnost u pripadujućim naučnoistraživačkim oblastima.Bajrović, K., Jevrić-Čaušević, A., Hadžiselimović, R. (2005). "Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaHadžiselimović, R. (2005). " Bioantropologija – biodiverzitet recentnog čovjeka", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaHadžiselimović, R., Pojskić, N. (2005). "Uvod u humanu imunogenetiku", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaMarjanović, D., Dobrača, I., Drobnič, K. (2005). " Prikupljanje, prezervacija i transport uzoraka za DNK analizu", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaSofradžija, A., Muzaferović, Š. (2007). "Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine – Katalog", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaIbrulj, S., Haverić, S., Haverić, A. (2008). "Citogenetičke metode-Primjena u medicini", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaMarjanović, D., Primorac, D. (2009). "Molekularna forenzična genetika", INGEB, Sarajevo, Bosna i HercegovinaKapur-Pojskić, L., Oruč, L., Kurtović-Kozarić, A., Pojskić, N. (2013). "Uvod u psihijatrijsku genetiku", INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Te aktivnosti se organizuju u saradnji s brojnim institucijama Univerziteta u Sarajevu, ali i sa uglednim međunarodnim centrima. Istovremeno, Institut (kadrovski, prostorno i infrastrukturno) učestvuje u realizaciji dodiplomske i postdiplomske nastave iz oblasti genetike na Univerzitetu u Sarajevu, Međunarodnom univerzitetu u Sarajevuhttp://www.ius.edu.ba/ i na unverzitetu Burch.http://ibu.edu.ba/ U Institutu su 2005. oformljene posebne laboratorije, kao organizaciono-funkcionalne jedinice specifičnog istraživačkog i ekspertnog profila. Kadrovski i materijalni kapaciteti pojedinih laboratorija su se fleksibilno mijenjali i prilagođavali dolazećim potrebama i mogućnostima i zahtjevima tekućih naučno-istraživačkih aktivnosti.

Otvaranjem procesa denacionalizacije i privatizacije ispostavilo se da je Katolički Školski Centar izvorni vlasnik zgrade u kojoj je smješten Institut, što je nametnulo problem njegovog izmještanja sa početne lokacije. U julu 2007. Institut se privremeno smjestio u iznajmljeni prostor,Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008): "Jubilej INGEB 20", Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina da bi se konačni, namjenski smještaj ostvario januara 2012. u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, a zahvaljujući podršci Rektorata UNSA'' i nadležnog ministarstva Kantona Sarajevo. Ovim činom su riješeni dugogodišnji problemi prostornog smještaja i statusa Instituta, čime su stvorene realne osnove za uspješno ostvarivanje dugoročnih projekcija razvoja i povjerenih osnivačkih funkcija u pripadajućim naučnim oblastima.

Djelatnost Djelatnost Instituta obuhvata sveukupni naučni i stručni rad u ostvarivanju funkcije nosioca razvoja genetičkog inženjerstva i na njemu bazirane biotehnologije u BiH, a naročito: fundamentalna istraživanja u oblasti genskog (DNK), hromosomskog i genomskog inženjerstva,