Večići su naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina. Nalaze se na Večićkom polju, pri ušći Cvrcke u Vrbanju. Nakon duge opće stagnacije, razvoj počinje šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon iseljavanja stanovništva u Njemačku i druge zapadne zemlje.

Geografski položaj

Večići su na Večićkom polju, tj. na lijevoj obali Vrbanje, a lokalitet „Mlâve“ (od davnina „gaz“ za stoku, zaprege i ljude) ih razdvaja od Vrbanjaca, koji su na njenoj desnoj obali. Kroz Vrbanjce prolazi magistralna cesta M-4 (Banjaluka – Matuzići), koja se uključuje na M-17. Središte mjesne zajednice je u Vrbanjcima.

Naselje je smješteno između istočne uzvisine zvane Brižine (373 m n/v, u vijencu Klinića brda, 650 m n/v) i Bajrića brda (460 m n/v) na padini Doca. Večićko polje se, preko Vrbanjaca širi u relativno prostrano polje, sve do južnih planinsskih obronaka UzlomcaSpahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd..

Posebna turistička atrakcija regije su redovni Aliđunski (Ilindanski, Sveti Ilija) vašari na Većićkom polju svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i dovište u znak sjećanja na davnu bitku i njene šehide. Drevno turbe u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH . U poratnom periodu pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke.

Priroda i ekologija Na riječnim nanosima Vrbanje i Cvrcke, na večićko–vrbanjskoj zaravni je formirano plodno tlo, na kojem su poljodjelci vijekovima umješno proizvodili hranu za sopstvene i tržišne porebe. Na padinama okolnih uzvisina formirale su se životne zajednice listopadnih (hrastovo-grabovih) šuma, livada i pašnjaka. Na višim pozicijama, posebno uz kanjon Cvrcke javljaju se i čiste hrastove (uzvisina Hrastik) listopadno-četinarske sastojine. Osobito je atraktivan kanjonski tijek rijeke, u kojem se nakon prekrasnih „Vilen(j)skih vrela“ susreću kaskade bukova, brzaca i mnogih „kotlâcâ“.

Povećan interes za ljepote ovog krajolika, već ozbiljno narušava prirodne ekološke prilike. Potočne pastrmke je sve manje, a povremena poribljavanja (upitnog uspjeha), između ostalog, dovode u pitanje autohtonost lokalne pastrmske populacije. Klima ovog područja je predplaninska umjerenokontinentalna.

Historija Prema kontekstualnim izvorima, prvih naselja u dolini Vrbanje bilo je još u neolitu. Ovo područje su tada naseljavali Iliri, a u 4. stoljeću pne. tu su po prvi put prodrli Kelti. Oni su se u više najezda zadržavali u Bosni. Koncem Starog vijeka doline Vrbasa, Vrbanje i Sane naseljavali su ilirsko pleme Mezeji (Maezaei, Maizaioi, Mazaioi).Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, .

Nakon gotovo jednog stoljeća otpora domorodaca, u 1. stoljeću ovu dolinu osvajaju Rimljani koji postepeno potiskuju Ilire i asimiliraju Mezeje.Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, . Regrutiraju ih i u svoju vojsku, uključujući i mornaricu. Gotovo cijelo jedno stoljeće domoroci i Iliri su pružali otpor nadirućoj Rimskoj Imperiji. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine.

Južni Slaveni u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u 7. stoljeću nove ere, gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom Balkana formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva bosanska – u 10. stoljeću.Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, . Sedreni stećci u Šipragama svjedoče o starobosanskoj naseobini (najkasnije) iz 12. stoljećaRadimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.. Stećci su bili pri ušću pritoke Crkvenice u Vrbanju (uz sāme obale rijeka). Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je - zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti") u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju. Vjera starobosanska (bogumilska) u Bosni se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon & Mak, Novi Sad – Visiko, , .Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.

Prema Ljetopisu popa Dukljanina, polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz 1322., 1323. i 1412.. Poveljom Stjepana II. Kotromanića (bosanskog bana: 1322. – 1353.) župe Danica i Vrbanja, s gradovima Ključ i Kotor, darovane su u osobni posjed Vukosavu Hrvatiniću, 1322., nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu s Babunićima. Kasnije (1404., ovaj feudalni posjed je proširio Hrvoje Vukčić Hrvatinić, koji se titulirao kao gospodar Donjih Kraja (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao Ludovik I, kralj Ugarske), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj Sigismund I (1411. godine) Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjedaDonjih Kraja. U to vrijeme gradovi Kotor i Zvečaj (pri Tijesnom kod Banje Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio Hrvatsku, Češku i Njemačku.Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

U starijoj historiji ovog kraja zbio se veliki boj na Večićkom polju, u kojem su se sukobile Osmanlije i probosanske snage koje su se tu pregrupirale u povlačenju pred nadmoćnijim neprijateljem. U Boju na Večićkom polju bilo ih je iz cijele srednjovjekovne Bosne. Prilikom aneksije Bosne i Hercegovine (1878.), Većićani su također pružili otpor okupatoru. Početkom 17. vijeka naselje ispod tvrđave Kotor bilo je manje od sela Večići.

U Drugom svjetskom ratu, šire područje Vrbanjaca, u više navrata su naizmjenično zauzimali i gubili partizani (Treća i Četvrta proleterska brigada) i njemački okupatori, u saradnji sa (četnicima i ustašama). Godine 1942., zbog ubistva dvojice njemačkih vojnika u selu Staza, svo stanovnistvo Večića i okoline bilo zarobljeno i odvedeno u koncentracioni logor Jasenovac. Na intervenciju jednog katoličkog poglavara iz Banjaluke, većina zarobljenika je vraćena. Prema vjerodostojnim izvorima, pred kraj tog rata, Vrbanjci su bili mjesto odakle je pripremano oslobađanje Kotor-Varoši, jednog od posljednjih uporišta pridošlih ustaško-domobranskih snaga, koje su se povlačile prema zapaduPetrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka..

U proljeće 1992. snage Bosanskih Srba su započele etničko čišćenje u cijeloj Bosanskoj krajini. Bošnjaci i Hrvati su masovno ubijani, a preostali su prognani. Njihova naselja su do temelja devastirana, a tako je bilo i u ostalim dijelovima vrbanjske doline, od Kruševa Brda do ušća rijeke u Vrbas.

Zahvaljujući zaštićenosti nepristupačnog klanca Cvrcke, Većići su, na sjeverozapadu srednje Bosne, najduže odolijevali neravnopravnim napadima srpskih snaga, a zatim su se, uz ogromne žrtve, povukli prema travničkoj teritoriji. Iako u potpunom okruženju, Većićani i pridošli prognanici iz okolnih sela, organizuju snažan otpor suprotstavljajući se višestruko nadmoćnijem neprijatelju. Avioni Ratnog zrakoplovstva bivše JNA su višekratno nadlijetali i bombardirali područje sela bombama velike razorne moći i projektile s bojnim otrovima.http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/trans/bcs/090915IT_BCS.pdf Nakon pola godine teških borbi, opterećeni velikim brojem ranjenika, u hroničnoj nestašici hrane i municije, oko 500 boraca kreće u proboj. Uz njih je bio i veliki broj civila. Na dugom putu (oko 80 km) prema (slobodnoj) travničkoj teritoriji upadali su zasjede i minska polja. Jedna od grupa (oko 200 ljudi), u proboju je zarobljena i odvedena u zgradu Osnovne škole u Grabovici, gdje joj se gubi svaki trag. Prema do sada dostupnim podacima (sa svjedočenja u ICTY sudu u Hagu), većina njih brutalno je pogubljena.Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, http://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-trial-idUSBRE8680YG20120709.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.), pripadnici vojske Republike Srpske su počinili zločine nad civilnim stanovništvom Vrbanjaca i okolnih naselja.Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, .Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši–Još se traži 277 osoba, Avaz, 03. 11. 3013. . To se posebno odnosi na Večiće, Hrvaćane, Hanifiće, Gariće, Orahovu, Rujevicu.Iris M.(2009) NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, ."Families remember dead from 1992 Grabovica massacre ahead of Mladic trial". ITNSource. Reuters. 9 July 2012. Retrieved 2014-08-12.Waterfield B (2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London), Retrieved 2014-08-12.Rachel I. (2012): "Mladic Trial Witness Describes Escaping Mass Killing". Institute for War and Peace Reporting, Retrieved 2014-08-12.ICTY Prosecution (2012): „General Mladic had a hand in crimes'". Sense. 16 May 2012, Retrieved 2014-08-12.

Sva okolna hrvatska i bošnjačka sela također su devastirana, a lokalno stanovništvo ubijano ili protjerano. Za zločine nad stanovnicima spomenutih naselja još niko nije osuđen, usprokos brojnim dokazima.

Bošnjačka djeca, u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Vrbanjcima, zbog opstrukcije lokalne vlasti, još uvijek (2017.) ne ostvaruju svoja osnovna ljudska prava po međunarodnim i ustavnim odredbama i nemaju nastavu na maternjem bosanskom jeziku.EU: Evropska konvencija o ljudskim pravima (prijevod na bosanski)Council of Europe, European Commission, F-67o75, StrasbourgOffice of the High Representative (1995): Ustav Bosne i Hercegovine (prijevod na bosanski). OHR, Sarajevo... Malobrojniji hrvatski povratnici nisu imali sličnih zahtijeva.

Stanovništvo

Zaseoci Zaseoci u Večićima su: Draguljići, Marjanovići, Rastik, Staza, Večići i Vukovice.

Izvor Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. "Popis po mjesnim zajednicama", Federalni zavod za statistiku

Također pogledajte Cvrcka Vrbanjci Kotor-Varoš Bosanska Krajina Mezeji Donji Kraji Kotor 14. srednjobosanska udarna brigada Bitka za Obodnički vis 1944. Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944.

Reference

Vanjski linkovi Zvanični sajt općine Kotor-Varoš