Namibija, zvanično Republika Namibija (, ), jest država u južnom dijelu Afrike. Na zapadu izlazi na obale Atlantskog okeana, dok na kopnu graniči sa Angolom i Zambijom na sjeveru, Bocvanom na istoku i JAR na jugu i istoku. Iako ne graniči sa Zimbabveom, dijeli ih nešto manje od 200 metara, u tehničkom pogledu samo granica između Zambije i Bocvane. Dobila je nezavisnost od Južnoafričke Republike 21. marta 1990. godine nakon namibijskog rata za nezavisnost. Njen najveći grad, ujedno i glavni grad je Windhoek. Namibija je član Ujedinjenih nacija (UN), Južnoafričke razvojne zajednice (SADC), Afričke unije (AU) i nacija Commonwealtha.
Procjenjuje se da Namibija ima oko 2,1 milion stanovnika. Država ima stabilnu višepartijsku parlamentarnu demokratiju. Poljoprivreda, stočarstvo, turizam, rudarstvo, naročito kopanje dijamanata, uranija, zlata, srebra i baznih metala, čine temelje namibijske privrede. Zbog vrlo suhe, vruće, gotovo nenaseljene pustinje Namib, Namibija spada među najrjeđe naseljene države svijeta. Gotovo pola stanovništva živi ispod međunarodnog praga siromaštva, a stanovništvo je teško pogođeno efektima HIV/AIDS zaraze, gdje je gotovo 15% stanovništva zaraženo HIV virusom (prema podacima iz 2007. godine).
Etimologija Ime države izvedeno je iz pustinje Namib, najstarije pustinje na svijetu. Samo ime Namib porijeklom je iz nama jezika što znači "ogromno mjesto". Tu riječ za zemlju izabrao je Mburumba Kerina koji je izvorno predložio ime "Republika Namib". Prije svoje nezavisnosti 1990. godine, ovo je područje bilo prvo poznato kao Njemačka jugozapadna Afrika (Deutsch-Südwestafrika), a zatim kao jugozapadna Afrika, što je odražavalo kolonijalnu okupaciju Nijemaca i Južnoafrikanaca.
Historija
Suho područje Namibije je naseljeno još u prethistoriji, a naseljavali su ga plemena bušmana, damara i namaqua. Od 14. vijeka na ovo područje se doseljavaju bantu crnci tokom širenja Bantua iz centralne Afrike. Postaje njemački carski protektorat 1884. godine te ostaje njemačka kolonija do kraja Prvog svjetskog rata. Godine 1920., Liga naroda daje mandat Južnoafričkoj Republici koja okupira zemljuNamibia under South African Government, Namib.info, pristupljeno 5.6.2015., nameće joj svoje zakone i od 1948. godine uvodi politiku aparthejda.
Ustanci i pritisci afričkih lidera doveli su da UN preuzme izravnu odgovornost za to područje. UN 1973. godine priznaje SWAPO (Jugozapadna afrička narodna organizacija) kao zvaničnog predstavnika namibijskog naroda. Međutim, država ostaje pod upravom JAR još dugi niz godina nakon toga. Nakon što su se dogodili brojni slučajevi nasilja, vlada JAR postavlja privremenu upravu Namibije 1985. godine. Namibija dobija punu nezavisnost 21. marta 1990. godine, osim nad zalivom Walvis i Pingvinskim ostrvima, koji ostaju pod kontrolom JAR do 1994. godine.
Vlada mini|Tintenpalast, sjedište vlade Namibije
Politika Namibije se odvija u okvirima predsjedničkog sistema, kao predstavnička demokratska republika, gdje je predsjednik Namibije izabran na period od pet godina te predstavlja predsjednika države i predsjednika vlade.Namibian Constitution , Electoral Institute for Sustainable Democracy in Africa, pristupljeno 5.6.2015.
Ustav Namibije garantira odvajanje vlasti: izvršnu vlast, koju predstavlja Predsjednik države i Kabinet Namibije. zakonodavnu vlast, Namibija ima bikameralni Parlament sa Narodnom skupštinom Namibije kao donjim domom i Nacionalnim vijećem Namibije kao gornjim domom Parlamenta. sudsku vlast, Namibija ima sistem sudstva koji tumači i primjenjuje zakone u ime države.
Iako ustav pretpostavlja višepartijski sistem u vlasti Namibije, stranka SWAPO je potpuno dominantna od nezavisnosti zemlje 1990. godine.SWAPO:Dominant party? . Swapoparty.org. 12. decembar 2012.
Međunarodni odnosi Namibija vodi najvećim dijelom nezavisnu međunarodnu politiku, dijeleći zajedničke stavove sa državama koje su joj pomagale u borbi za nezavisnosti kao što su Libija i Kuba. Sa malehnom vojskom i krhkom privredom, osnovne težnje namibijske vlade u međunarodnoj politici odnose se na jačanje čvršćih veza sa državama iz regije Južne Afrike. Namibija je dinamički član Južnoafričke razvojne zajednice a zalaže se za veću regionalnu povezanost i integraciju. Namibija je postala 160. član Ujedinjenih naroda 23. aprila 1990. godine. Na dan svoje nezavisnosti, postala je 50. članica nacija Commonwealtha.Africa and the CON . Africanhistory.about.com. 12. decembar 2012.
Vojska Namibija nema vanjskih neprijatelja u regionu, ali i pored toga troši na oružane snage više od svojih susjeda, uz izuzetak Angole. Izdaci za vojsku su porasli sa 2,7% od ukupnog BDP u 2000. godini na 3,7% BDP-a u 2009. godini. Nakon što je kupila 12 kineskih Chengdu J-7 Airguard mlaznih aviona 2006. i 2008. godine, Namibija je nakratko postala najveći uvoznik oružja i vojne opreme u podsaharskoj Africi.
Ustav Namibije definira ulogu vojske kao "branioca teritorije i nacionalnih interesa". Namibija je osnovala Namibijske odbrambene snage (NOS), koje se sastoje od bivših neprijateljskih strana iz 23-godišnjeg rata: Narodna oslobodilačka vojska Namibije (PLAN) i Jugozapadnoafrička teritorijalna vojska (SWATF). Britanci su predložili plan za integriranje ovih vojnih snaga i započeli sa obučavanjem NOS-a, koje se sastoje iz malehnih štabova i pet bataljona.
Kenijski pješadijski bataljon pri misiji UNTAG (UN grupa za pomoć pri tranziciji) je ostao u Namibiji tri mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti, pomažući i obučavajući NOS te dajući podršku pri stabilizaciji stanja na sjeveru zemlje. Po podacima namibijskog ministarstva odbrane, u oružanim snagama zemlje nije angažovano više od 7.500 vojnika.
Geografija mini|Pješćane dine u pustinji Namib, Namibija
Sa površinom od 824.292 km2, Namibija je 34. država svijeta po površini (poslije Venecuele). Teritorija Namibije se prostire najvećim dijelom između 17° i 29° južne geografske širine (vrlo mali dio je sjeverno od 17° paralele), te 11° i 26° istočne geografske dužine.
Zbog svog položaja između pustinja Namib i Kalahari, Namibija je država sa najmanje padavina u podsaharskoj Africi.
Političke podjele
Namibija je podijeljena na 13 regija i ukupno 107 izbornih jedinica. Podjela države definisana je međunarodnim standardom ISO 3166-2:NA. Administrativnu podjelu države je predložila Komisija za razgraničavanje, a odobrava je ili odbija Narodna skupština. Od sticanja nezavisnosti zemlje, Komisija za razgraničavanje se formirala tri puta, posljednji put 2002. godine pod predsjedavanjem Petera Shivut. Četvrta Komisija za razgraničavanje formirana je u januaru 2013. godine, a očekuje se da će do kraja juna 2013. objaviti rezultate radi pripreme izbora 2014. godine. Regionalni vijećnici se biraju neposredno putem tajnog glasanja (na lokalnim izborima) stanovnika u pojedinim izbornim jedinicama.
lijevo|390px Broj Regija Broj stanovnika (2011)NAMIBIA 2011 POPULATION AND HOUSING CENSUS PRELIMINARY RESULTS, na stranici www.npc.gov.na, Površina km2 Glavni grad 1 Caprivi 90.100 14.785 Katima Mulilo 2 Erongo 150.400 63.539 Swakopmund 3 Hardap 79.000 109.781 Mariental 4 Karas 76.000 161.514 Keetmanshoop 5 Kavango 222.500 48.742 Rundu 6 Khomas 340.900 36.964 Windhoek 7 Kunene 88.300 115.260 Opuwo 8 Ohangwena 245.100 10.706 Eenhana 9 Omaheke 70.800 84.981 Gobabis 10 Omusati 242.900 26.551 Outapi 11 Oshana 174.900 8.647 Oshakati 12 Oshikoto 181.600 38.685 Omuthiya 13 Otjozondjupa 142.400 105.460 Otjiwarongo
Geografska područja Pejsaž Namibije se općenito sastoji iz pet geografskih područja, svako sa karakterističnim abiotičkim uslovima i vegetacijom, uz određena odstupanja i preklapanja unutar njih. Geografska područja Namibije su: Središnji plato Pustinja Namib Velike južnoafričke strmine (škarpe) Bushveld i Pustinja Kalahari.
Klima Teritorija Namibije se prostire između 17 i 25 stepeni južne geografske širine, obuhvatajući područje suptropskog pojasa visokog atmosferskog pritiska. Njena pretežna klima je suha, u određenim krajevima vlada relativno vlažna klima (prosječne padavine iznad 500mm), preko polusuhe (između 300 i 500 mm padavina, što uključuje veći dio Kalaharija), do veoma suhe (padavine od 150 do 300 mm godišnje, gdje spadaju tri unutrašnje regije od zapadnih škarpa), i ekstremno suhih obalnih ravnica koji dobijaju manje od 100 mm padavina godišnje. Između tih područja, a na granici sa pustinjom Namib, nalazi se polupustinja u kojoj padne od 100 do 150 mm kiše godišnje. Što se tiče padavina, one su dosta neravnomjerno raspoređene po područjima, u intervalima od ispod 100 mm godišnje za najveći dio pustinje Namib do oko 700 mm za grad Katima Mulilo u istočnom dijelu regije Caprivi. Zabilježene su godine kada u pustinji Namib nije palo ni kap kiše (0 mm padavina) u toku godine, dok je druga krajnost na istoku zemlje gdje za vrijeme kišnih godina može pasti preko 800 mm padavina. Najviše padavina u toku godine padne u vrijeme godišnjih sezonskih kiša, od januara od marta. U tom periodu padne oko 70% svih godišnjih padavina, dok 25% godišnjih padavina pada neposredno prije ili poslije sezonskih kiša. Samo 5% svih padavina otpada na mjesece septembar, oktobar i maj.
Samo u područjima regija Kavango i Caprivi, zabilježeni su dani u toku sezonskih kiša kada je kiša padala neprestano barem dva dana. Na krajnjem jugozapadu zemlje, u gradiću Rosh Pinah, gdje su ljetna i zimska godišnja doba gotovo identično topla, odnosno vrlo je malehna varijacija u zimskim i ljetnim temperaturama, tokom najkišovitijih dana vrlo rijetko padne više od 10 mm padavina dnevno. Zimske kiše su vrlo predvidljive na jugu regija Karas i Hardap, što daje vlagu cijeloj okolini. Maksimalne temperature su ograničene nadmorskom visinom cijelog područja, samo na krajnjem jugu države, naprimjer u gradu Warmbad zabilježene su najviše godišnje temperature od oko 45 C.Paper and digital Climate Section, Namibia Meteorological Services
Privreda
mini|Glavna ulica u gradu Tsumeb
Privreda Namibije je čvrsto povezana sa privredom Južnoafričke Republike zbog njihove povezane historije.Namibia na UCB Libraries GovPubs Najveći privredni sektori su rudarstvo (10,4% od ukupnog bruto nacionalnog proizvoda u 2009.), poljoprivreda (5,0%), proizvodnja (13,5%) i turizam.
Namibija ima izuzetno dobro razvijen bankarski sektor sa modernom infrastrukturom, poput internet bankarstva, mobilnog bankarstva i slično. Banka Namibije (The Bank of Namibia) ili BoN je centralna banka države koja je odgovorna za sve uobičajene funkcije centralne banke. Postoje četiri komercijalne banke u Namibiji koje su odobrene za međunarodnu razmjenu novca i kapitala od strane BoN: "Bank Windhoek", "First National Bank", "Nedbank" i "Standard Bank".
Namibija ima vrlo visoku stopu nezaposlenosti. "Uža nezaposlenost" (koju karakterišu osobe koje aktivno i dugotrajno traže posao sa punim radnim vremenom) iznosila je 20,2% tokom 2000. godine, 21,9% tokom 2004. godine te se popela na 29,4% 2008. godine. Pod "širom nezaposlenošću" (gdje su ljudi koji su odustali od traženja posla) stopa nezaposlenosti je porasla sa 36,7% tokom 2004. godine na 51,2% u 2008. godini. Ove procjene smatraju osobe u neformalnom sektoru kao zaposlene. Ministar rada i socijalnih pitanja Namibije Immanuel Ngatjizeko je 2008. godine ocijenio ovu studiju o nezaposlenosti "jednom od najboljih i najkvalitetnijih do sada"The Namibian 4. februar 2010 "Half of all Namibians unemployed" napisao: Jo-Mare Duddy, međutim metodologija korištena u toj studiji je naišla na određene kritike.