Hominidi, poznati i kao veliki čovjekoliki majmuni, prije je naziv nego taksonomska oznaka, jer još uvijek postoje velike razlike u upotrebi ovog termina. To može isključiti ljude (u varijanti "ljudi i veliki majmuni") ili ih uključiti ("ljudi i neljudski veliki majmuni") formiraju jednu taksonomsku porodicu primata, uključujući četiri postojeća: u čimpanze (Pan), gorile (Gorilla) i orangutane (Pongo) s po dvije vrste i ljude (Homo) s jednom vrstom. Ovo su zajednička imena za četiri današnja roda u porodici Hominidae.Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, .Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze, "Svjetlost", Sarajevo; .Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology, Prentice Hall, New Jersey; .British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, 4.
Termin "hominid" se također upotrebljava u mnogo užem smislu, kao hominini ili "ljudi i čovjeku najsrodnije čimpanze".White T. D. et al. (2009): Ardipithecus ramidus and the paleobiology of early hominids. Science, 326 (5949): 64–86. Veliki broj poznatih izumrlih rodova su grupirani sa ljudima u potporodicu Homininae, a u drugoj su orangutani – Ponginae. Prema najnovijim procjenama zajednički predak svih rodova porodice Hominidae živjeli su prije otprilike 14 miliona godina, kad su se preci orangutana izdvojili od ostala tri roda. Preci ove porodice duže su evoluirani od onih za porodicu Hylobatidae, prije možda oko 15-20 miliona godina. Opis i ponašanje Veliki majmuni su veliki, bezrepi primata, od kojih je, od živućih vrsta, najmanji bonobo (30-40 kilograma težine), a najveće su gorile, čiji mužjaci važu i do 140–180 kg. Kod svih velikih majmuna, mužjaci su, u prosjeku, veći i jači od ženki, iako se stupanj spolnog dimorfizma uveliko razlikuje među vrstama. Iako je većina današnjih vrste pretežno četveronožna, svi mogu koristiti prednje udove (ruke) za prikupljanje hrane ili materijala za gniježđenje, a, u nekim slučajevima, za izradu i korištenje alata.
Većina vrsta su svaštojedi, ali voće je preferirana hrana među svima, isključujući neke grupe ljudi. Čimpanze i orangutani prvenstveno jedu voće. Kad im, u određeno doba godine, ponestane voća ili ako ga u nekim regijama nema, oni pribjegavaju ishranu izdancima i listovima, često bambusa, koji su jedna vrsta trave. Gorile imaju ekstremne prilagodbe za žvakanje i varenje nekvalitetne hrane, ali oni i dalje vole voće i, kad je god to moguće, dešava se da ga traže kilometrima. Ljudi, nakon neolitske revolucije, troše najviše žitarica i druge skrobne hrane, uključujući i visoko prerađenu. Također su značajni izvori energije i druge pripitomjene biljke (uključujući i voće) i životinje (meso). Zubi hominida slični su zubima majmuna Starog svijeta i gibona, a posebno su veliki kod gorila. Zubna formula im je: gornja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3. donja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3. (Jedna strana, redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci). Ljudski zubi i čeljusti izrazito su mali za njihovu veličinu u odnosu na druge majmune, što može biti prilagođavanje na kuhanu hranu tokom više od milion godina.
thumb|Gorile Bremenitost kod velikih majmuna traje 8-9 mjeseci, a najčešći rezultat je rađanje jednog potomka ili, rijetko, blizanaca. Mladi se rađaju bespomoćni, pa moraju biti zbrinuti duže vrijeme. U poređenju s većinom drugih sisara, veliki majmuni imaju izuzetno dug period odrastanja, a kod većine vrsta spolno sazriju za 8-13 godina (nešto duže nego kod ljudi). Kao rezultat toga, ženke obično rađaju samo jednom svakih nekoliko godina. Ne postoji posebna sezona parenja.
Gorile i čimpanze žive u porodičnim grupama od oko 5-10 jedinki, iako se ponekad formiraju i znatno veće grupe. Čimpanze žive u većim grupama koje se dijele i u manje grupe, kada voće postane manje dostupno. Kad u malim grupama ženke čimpanzi odu u odvojenim pravcima u potragu za voćem, dominantni mužjaci više ih ne mogu kontrolirati i one se često pare sa drugim podređenim mužjacima. Za razliku od toga, grupe gorila ostaju zajedno, bez obzira na dostupnost voća. Kad je voće teško naći, pribjegavaju lišću i izdancima. U grupama gorila mužjak je u stanju monopolizirati sve ženke u svojoj grupi. Ova činjenica posebno se odnosi na gorile, kod kojih je spolni dimorfizam izraženiji nego kod čimpanzi. Kod obiju vrsta (čimpanze i gorile) grupe uključuju barem jednog dominantnog mužjaka, a ženke napuštaju grupu čim spolno sazriju.
Historija predaka Također pogledajte: Evolucija čovjeka thumb|left|Sumatranski orangutan (Pongo abelii) Hronološka skala evolucije života i njegove hominidne linije Evolucijska novost Relativna hronologija (u jednom danu) Postanak Planete (prije 4,6 milijardi godina)Nulto vrijeme Pojava organskog života na Planeti 05:44:00 Kambrijska eksplozija višećelijskih oblika života21:11ʹ:00 Kolonizacija kopna22:10:00Pojava glodarskih prethodnika hominida 22:58:00Pojava predaka hominida22:58:00 Divergencija rodova Homo i Pongo 23:27:00Pojava anatomski "moderne" vrste Homo sapiens 23:59:53 U ranom miocenu, prije oko 22 miliona godina, mnoge forme uskonosnih majmuna, iz istočne Afrike otočele su dugu historiju prvobitne diversifikacije. Fosili od prije 20 miliona godina uključuju fragmente koji su opisani kao Victoriapithecus , bili su najraniji majmuni Starog svijeta. Rodovi za koje se smatra da su u majmunskoj lozi potiču od prije 13 miliona godina. To su: su: Proconsul, Rangwapithecus, Dendropithecus, Limnopithecus, Nacholapithecus, Equatorius , Nyanzapithecus, Afropithecus, Heliopithecus, i Kenyapithecus, svi iz istočne Afrike.
Prisustvo drugih uopćeno građenih ne-psetolikid majmjuna srednjeg miocena su iz međusobno udaljenih nalazišta: Otavipithecus (iz pećine depozita u Namibiji), Pierolapithecus i Dryopithecus (iz Francuske, Španije i Austrije) – dokazi su široke raznovrsnosti oblika u Africi i mediteranskom bazenu u relativno toplom i ujednačenom klimatske režimu ranog i srednjeg miocena. Najmlađi od miocenskih hominoida, Oreopithecus, iz ležišta uglja u Italiji, je živio do prije 9 miliona godina.
Molekulski dokazi ukazuju na to da ee loza gibona (porodica Hylobatidae) odvojila od predaka velikih majmuna prije nekih 18-12. Miliona godina, a orangutanska (potfamilija Ponginae) od ostalih veliki majmuni odstupila je prije oko 12 miliona godina. Nema fosila koji jasno dokumentiraju porijeklo gibona, koji su možda postali od zasada nepoznatih]] himanoidnih populacija jugoistočne Azije, ali fosile proto-orangutana mogu predstavljati Sivapithecus iz Indije i Griphopithecus iz Turske, koji su datirani na prije oko 10 miliona godina.
Bliske vrste blizu zadnjiem zajedničkom pretku gorile, čimpanze i ljudi mogle bi biti Nakalipithecus iz Kenije i Ouranopithecus, Grčka. Molekulski dokazi ukazuju da su se prije između 8 i 4 miliona godina, prvo odvojile gorile, a zatim sčimpanze i bonobo (rod Pan ) od linije koja vodi do ljudi. Ljudska DNK je približno 98,4% identična sa onom kod čimpanze kada se uspoređuju jednostavni nukleotidni polimorfizmi (SNP). Vidi: Evolucijska genetika čovjeka. Fosilni tragovi gorile, čimpanze i bonoboa su ograničeni. Loše održavanje u određenim uvjetima (npr. prašumska tla imaju tendenciju da budu kisela i nagrizaju kosti) doprinosi da ovaj problem može uticati na moguće procjene i greške. Ostali hominini vjerojatno su bili prilagođen za suhe sredine izvan ekvatorijalnog pojasa, uz antilope, hijene, pse, svinje, slonove i konje. Vlažni ekvatorski pojas se suzio prije oko 8 miliona godina, pa ima vrlo malo fosilnih dokaza za odvalanje loze hominini iz loze Gorilla i Pan. Najstariji fosili, za koje se tvrdili da pripadaju ljudskoj lozi su Sahelanthropus tchadensis (prije 7 miliona godina) i Orrorin tugenensis (6 milona godina), zatim Ardipithecus (5,5-4,4 miliona godina), sa vrstama A. kadabba i A. ramidus.
Taksonomska historija thumb|right| Ljudi su jedan od ćetiri postojeća roda hominida. Klasifikacija velikih majmuna je više puta revidirana u posljednjih nekoliko desetljeća. Ove različite revizije su dovele do raznovrsnu upotrebu riječi "hominida" - originalno značenje Hominidae odnosilo se samo na ono što je u modernom značenju Hominini, odnosno samo ljudi i njihovi najbliži predački srodnici. Značenje je takson postepeno mijenja, što je dovelo do njegovog današnjeg poimanja "hominida", koji uključuju sve velike majmune i ljude. thumb|right|Model lobanje savremenog čovjeka thumb|right|Fosili hominida prikazan u The Museum of Osteology, Oklahoma City, Oklahoma Primatološki termin hominid je zbunjujući, s brojnim sličnimriječima: Hominoid se obično odnosi na velike majmune superfamilijeis Hominoidea: postojeći oblici su giboni i čovjekoliki majmuni . hominine su članovi potporodice Homininae: gorile, čimpanze, bonobo i ljudi (isključeni su orangutani. Hominin je član plemena (tribusa) Hominini: današnji ljudi i njihovi izumrli srodnici.Čovjek je član roda Homo, iz kojeg je Homo sapiens jedina današnja vrsta unutar koje je anatomski moderni čovjek Homo sapiens sapiens jedina preživjela podvrsta.
Mnogi naučnici, uključujući paleoantropologe, i dalje termin hominida koristiti u značenju: ljudi i njihovi direktni ili njima bliski dvonožni preci.
Kao što je već spomenuto, Hominidae' je izvorno ime za ljude i njihove izumrle rođake, koji se, uz druge velike majmune stavljaju u posebnu porodicu, Pongidae. Međutim, definicija Pongidae podrazumijeva parafiletsku evoluciju, jer se čini da je barem jedna veliki vrsta velikih majmuna usko povezana sa ljudima, više nego sa drugim velikm majmunima. Većina taksonoma danas ohrabruje polazište da je to monofiletska grupa, što zahtijeva korištenje termina Pongidae uz ograničenje na samo jednog od velikih majmuna ove grupe ( rod Pongo – orangutani). Stoga, mnogi biolozi u Hominidae uključuju i Pongidae kao potfamiliju Ponginae ili ih kasnije ograničitavaju na orangutane i njihove izumrle srodnike, kao što je Gigantopithecus . Taksonomija koja je ovdje prikazana je usaglašena sa prati monofiletskom grupiranju, prema modernom shvatanju filogenetskih međuodnosa ljudi i majmuna, osobito u skupini veliki majmuni. Čovjek i njemu posebno bliziski srodnici formiraju potfamilija Homininae. Nekoliko istraživača idu tako daleko da u nju uključuju i čimpanze i bonoboe.http://news.nationalgeographic.com/news/2003/05/0520_030520_chimpanzees.html .http://www.nationalgeographic.com/index.html National Geographic i gorileWatson E. E. et al. (2001): Homo genus: a review of the classification of humans and the great apes, In: Tobias, P. V. et al., Eds :Humanity from African naissance to coming millennia. Firenze Univ. Press, Florence. u rodu Homo zajedno sa ljudima. Alternativno, oni fosilni rođaci koji su srodniji ljudima nego najbliže žive vrste velikih majmuna predstavljaju članove porodice Hominidae bez nužnog označavanja potfamilija ili plemenskih (tribusnih) kategorija.Schwartz J.H. (1986): Primate systematics and a classification of the order. Comparative primate biology volume 1: Systematics, evolution, and anatomy, Eds: Swindler D. R., Erwin J., Alan R. Liss, New York.
Proučavani su mnogi od izumrlih hominida da se pomogne razumijevanju međuodnosa između modernog čovjeka i ostalih postojećih hominida. Neki od izumrlih članova ove porodice uključuju Gigantopithecus , Orrorin, Ardipithecus, Kenyanthropus, i od potporodice Australopithecinae: rodove Australopithecus i Paranthropus.