thumb|Repati majmun Starog svijeta thumb|Maslinasti babun (Ngorongoro) thumb|Glava plaštastog pavijana (Papio anubis). Uočava se izdužena „pasja njuška“. thumb| Divlji makak (Macaca sylvanus) je jedina evropska vrsta ne-ljudskih primata. thumb|Mužjak psetolikog majmuna gelada (Theropithecus gelada) Psetoliki majmuni, Cynomorpha (grč. κύων – kinos = pas, morpha = oblik, izgled), prpada velikoj skupini stvarnih ili mitskih bića (Cynoceohala) sa psetolikom glavom (κεφαλή – kephalē = glava). Međutim, danas se ovaj termin primarno odnosi na primate Cynomorpha, podgrupu familije Cercopithecidae, natporodice uskonosnih majmuna (Catarhyni). Uskonosni majmuni i širokonosni majmuni čine podred Anthropoidea (Antropoidi).Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, .Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,. British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, 4.Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, .
Familija Cercopithecidae (=repati majmuni) uključuje mnoge vrste psetolikih majmuna makaka i babuna, tj. morskih mačaka i zamoraca, rasprostranjenih u Africi i Aziji, a u Evropi, u divljini, obitava samo jedna vrsta (Macaca sylvanus) na Gibraltarskoj stijeni iznad Moreuza. Evolucija i mogući preci Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (Cercopithecidae, Hylobatidae, Pongidae i Hominidae) potiču iz grupe anatomski „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici Teilhardina (oligocen Egipta). Među njima se Apidium, Moeripithecus i Oligopithecus ( a nerijetko i Parapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i Amphipithecus i Pondaungia (gornji eocen Burme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu evolucije ka zajedničkim precima antropomorfnih majmuna.
U donjeoligocenskim slojevima Afrike, međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz osobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica Hylobatidae (giboni i Pongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominju Parapithecus i Aegyptopithecus, sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – velikih majmuna (orangutani, čimpanze i gorile, iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod Dryopithecus. U direktne predačke forme čovjekolikih primata svrstava se i gibonoliki Propliopithecus, od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa Limnopithecus i Pliopithecus vode porijeklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.
Taksonomska klasifikacija Podred Antropoidi (Anthropoidea): Platirrhyni, širokonosni majmuni Familija Callithricidae, kandžaši, (Južna i Centralna Amerika) Familija Cebidae, drekavci i kapucini (Južna i Centralna Amerika) Catarrhyni, uskonosni majmuni Nadporodica Cynomorpha, psetoliki majmuni Familija Cercopithecidae (repati majmuni), zamorci i morske mačke (Afrika, Azija, Evropa – Gibraltar) Nadporodica Antropomorpha (čovjekoliki majmuni) Porodica Hylobatidae, giboni (Jugoistočna Azija) Porodica Pongidae, orangutani (Jugoistočna Azija) Porodica Hominidae Pleme (tribus) Hominini, ljudi (kosmopoliti) Pleme (tribus) Panini, čimpanze (Afrika) Pleme (tribus) Gorillini gorile (Afrika) Reference
Također pogledajte Majmuni Starog svijeta Majmuni Novog svijeta Čovjekoliki majmuni Antropoidi
Kategorija:Majmuni Kategorija:Primati Kategorija:Čovjekoliki majmuni