mini|desno|300px|Skica Velike Hrvatske kako ju je zagovarao Dobroslav Paraga 2006. Velika Hrvatska je ideologija pojedinaca ili institucija u Hrvatskoj koje teže ka proširenju Hrvatske i obuhvaćanju svih Hrvata "pod jednim krovom". Korištena je u drugom svjetskom ratu u NDH.Krestić, Vasilije. 1997. "Kroz genocid do Velike Hrvatske"
Koncept Velike Hrvatske opisuje iredentističko vjerovanje u ekvivalentnost između teritorijalnog opsega hrvatskog naroda i teritorijalnog opsega zemlje Hrvatske. To je temeljno načelo unutar više varijanti hrvatskog nacionalizma. Termin se koristi za opisivanje hrvatske dijaspore koja živi u jugoistočnoj Evropi kao regionalne sfere utjecaja. Hrvatski jezik se govori u mnogim susjednim zemljama, proširujući svoj kulturni doseg u inostranstvo.
Pozadina
Koncept Velike Hrvatske države ima svoje moderno porijeklo u Ilirskom pokretu, panjužnoslavističkoj kulturnoj i političkoj kampanji s korijenima u ranom modernom periodu, koju je oživjela grupa mladih hrvatskih intelektualaca tokom prve polovine 19. stoljeća. Iako je ovaj pokret nastao u razvoju evropskog nacionalističkog konteksta tog vremena, posebno se pojavio kao odgovor na snažnije nacionalističke pokrete u tadašnjoj Kraljevini Ugarskoj, s kojom je Hrvatska bila u personalnoj uniji.
Temelji koncepta Velike Hrvatske postavljeni su u djelima Pavla Rittera Vitezovića s kraja 17. i početka 18. stoljeća. Bio je prvi ideolog hrvatske nacije koji je proglasio da su svi Južni Slaveni Hrvati. Njegova djela korištena su za legitimizaciju ekspanzionizma Habsburške Monarhije na istok i jug, tvrdeći da su njegova historijska prava na Iliriju. "Ilirija" kao slavenska teritorija koju je projektovao Vitezović na kraju bi obuhvatila ne samo veći dio jugoistočne Evrope, već i dijelove srednje Evrope, poput Mađarske. Vitezović definira teritoriju Hrvatske koja, pored Ilirije i svih slavenski naseljenih teritorija, uključuje cijelu teritoriju između Jadranskog, Crnog i Baltičkog mora.
Budući da je Kraljevina Mađarska bila toliko velika, Mađarska je pokušala procese mađarizacije na svojim sastavnim teritorijama. Kao reakciju, Ljudevit Gaj je predvodio stvaranje Ilirskog pokreta. Ovaj pokret je imao za cilj uspostavljanje hrvatskog nacionalnog prisustva unutar Austro-Ugarske kroz jezičko i etničko jedinstvo među Južnim Slavenima. Ovo je bio prvi i najistaknutiji panslavistički pokret u hrvatskoj historiji. Rani zagovornik panslavizma zasnovanog na Hrvatskoj osnovi bio je političar, grof Janko Drašković. Godine 1832. objavio je svoju disertaciju zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru, u kojoj je zamislio "Veliku Iliriju" koja bi se sastojala od svih južnoslavenskih provincija Habsburške Monarhije. Slično tome, utjecajni biskup Josip Juraj Strossmayer, iako je bio pristalica Habsburške Monarhije, ipak se zalagao za spajanje Kraljevine Dalmacije s Hrvatskom.
Koncept Velike Hrvatske dalje su razvili Ante Starčević i Eugen Kvaternik. Njih dvojica su 1861. osnovali nacionalističku Stranku prava (HSP). Za razliku od Strossmayera i zagovornika Ilirskog pokreta, HSP se zalagao za ujedinjenu Hrvatsku koja bi stajala nezavisno od panslavenske krovne države. Za Starčevića, Velika Hrvatska obuhvatala je modernu Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, a on je sve južne Slavene koji su naseljavali te regije smatrao Hrvatima, bez obzira na njihovu vjeru. Po njegovom mišljenju, Hrvatska je uključivala cijelu teritoriju od Alpa na sjeveru do Makedonije i bugarske granice na jugu. Bugari i Hrvati bili su jedini južnoslavenski narodi. Bio je rani protivnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbima i Slovencima (uglavnom Kraljevinom Srbijom). Starčevićeva i Kvaternikova ideologija postepeno je stjecala popularnost tokom međuratnog perioda, kako su rasle tenzije u Kraljevini Jugoslaviji između hrvatskih i utjecajnijih srpskih političkih lidera. Događaji koji su uslijedili oko te ideologije kulminirali su sukobom tokom Drugog svjetskog rata između Nezavisne Države Hrvatske i njenih protivnika, uključujući četničke Srbe i komuniste svih etničkih grupa (uključujući i Hrvatske).
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Srbiji Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Crnoj Gori