Republika Gvineja Bisau je država u Zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski okean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu.
Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za nezavisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za nezavisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskim Ostrvima odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u januaru 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003.
Dana 12. aprila 2012. je izvršen vojni udar.
Gvineja Bisao je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna privredna grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Etimologija Gvineja je dobila ime po regiji Gvineja. Gvineja je tradicionalno ime za regiju Afrike koja se nalazi uz Gvinejski zaliv. Prostire se na sjever kroz šumovite tropske regije i završava na Sahelu. Izraz Gvineja dolazi direktno od portugalske riječi Guiné, koja se pojavila sredinom 15. vijeka, a odnosi se na zemlje naseljene Gvinejom, generički izraz za crne afričke narode južno od rijeke Senegal, za razliku od "tawny" Zenaga Berbera iznad njega, kojega su zvali Azenegues ili Mavri.
Nakon nezavisnosti, proglašene 1973. i priznate 1974, ime glavnog grada (Bissau) dodan je imenu države kako bi se spriječila zabuna s Gvinejom (prije Francuska Gvineja).
Historija
Vlada
Političke podjele Zemlja se sastoji od 8 oblasti.
Geografija Nalazi se u zapadnoj Africi, izlazi na Atlanski okean. Reljef je nizijski, klima je tropska, biljno blago čine prašume i savane.
Privreda
Gvineja Bisau je slabo razvijena zemlja. Poljoprivreda 93%, obradiva zemlja, drvo, kaučuk, kukuruz, kikiriki, uljne palme. Rude: boksit, nafta, mangan. Industrija: prehrambena.
Stanovništvo Religija
U Gvineji-Bisau oko 45% stanovništva zemlje pripada islamskoj vjeroispovjesti. Približno 20% stanovništva zemlje pripada hrišćanskoj zajednici, a 31% nastavlja da drži vjeru domorodaca. Međutim, mnogi stanovnici praktikuju forme islamske i hrišćanske vjere, koji kombinuju svoje prakse sa tradicionalnim afričkim vjerovanjima. Muslimani dominiraju na sjeveru i istoku, dok hrišćani dominiraju južnim i primorskim regionima. Rimokatolička crkva čini većinu hrišćanske zajednice.
Kultura
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
Gvineja-Bisau na BBC News
Gvineja-Bisau na Encyclopædia Britannica Gvineja-Bisau na "International Futures"
* Kategorija:Države svijeta Kategorija:Bivše portugalske kolonije Kategorija:Države članice zajednice portugalskog govornog područja Kategorija:Države portugalskog govornog područja Kategorija:Države i teritorije osnovane 1974. Kategorija:Države članice Afričke unije Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija