Svjetla velegrada američka je romantična filmska komedija snimljena 1931. za koju je scenarij napisao, režirao i glumio glavnu ulogu Charlie Chaplin. Priča prati avanture skitnice po imenu Tramp koji se zaljubljuje u slijepu devojku (Virginia Cherrill) i zatim razvija burno prijateljstvo s alkoholičarem milionerom (Harry Myers).

Iako je zvučni film dobijao na popularnosti, kad je Chaplin počeo raditi na scenariju 1928, odlučio je nastaviti rad s tehnikom nijemog filma. Snimanje je počelo u decembru 1928, a završio u septembru 1930. Svjetla velegrada je prvi film za koji je Chaplin komponirao filmsku muziku, a pisao ju je u šest sedmica zajedno sa Arthurom Johnstonom. Glavna tema koja se koristila kao lajtmotiv za slijepu prodavačicu cvijeća je pjesma "La Violetera" ("Ko će kupiti moje ljubičice") španskog kompozitora Joséa Padille. Chaplin je kasnije izgubio sudsku parnicu zato što nije pripisao Padilli zasluge za pjesmu.

Svjetla velegrada je odmah po izlasku 30. januara 1931. bio uspješan, uz pozitivne ocjene kritike i zaradom na blagajnama od 5 miliona dolara. Danas, kritičari smatraju da je film ne samo jedan od najviših dostignuća Chaplinove karijere, nego jedan od najvećih filmova koje je ikad napravio. Kongresna biblioteka je 1992. odabrala film za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru kao "kulturno, historijski i estetski značajan". Američki filmski institut je 2007. rangirao Svjetla velegrada kao 11. najveći američki film svih vremena. Filmski kritičar James Agee je 1949. izabrao konačnu scenu u filmu kao "najbolja gluma ikada zabilježena na celuloidu".What's the Big Deal: City Lights (1931)

Radnja Zvaničnici grada otkrivaju novi kip, ali tu se skriva Tramp koji spava na njemu. Oni ga tjeraju, i on potom luta ulicama, pošto je siromašan i beskućnik, i onda ga provociraju dva ulična prodavača novina. On nailazi na prekrasnu prodavačicu cvijeća (Virginia Cherrill), ne shvatajući u prvi mah da je ona slijepa, i kupuje od nje cvijet. Baš kada mu je ona pružala kusur, jedan čovjek ulazi u obližnji luksuzni automobil i odvozi se dalje, što je zavarava da misli da je Tramp već otišao. Tramp odlazi tiho na prstima.

thumb|left|200px|Skitnica Tramp prvi prvi put sreće prodavačicu cvijeća, i otkriva da je slijepa kada nije mogla naći cvijet koji joj je ispao.

Te večeri, Tramp nailazi na pijanog milionera (Harry Myers), koji pokušava da izvrši samoubistvo pokraj rijeke. (Kasnije je spomenuto da je njegova supruga odlučila da ga napusti.) Tramp na kraju uvjerava milionera da mu je bolje da je živ. On se zajedno sa Trampom vratio u svoju vilu i daje mu da promijeni odjeću. Oni izlaze u grad, gdje Tramp nehotice uzrokuje dosta nereda. Rano sljedećeg jutra, oni su se vratili u vilu i nailaze na prodavačicu cvijeća koja je bila na putu ka mjestu gdje je obično stajala. Tramp pita milionera da mu da nešto para, koje on koristi da kupi svo cvijeće od djevojke, i zatim je odvozi kući u milionerovom Rolls-Royceu.

Nakon što je otišao, prodavačica cvijeća priča svojoj baki (Florence Lee) o svom bogatom poznaniku. Kada se Tramp vratio u vilu, milioner se otrijeznio i uopšte ga se ne sjeća, i naređuje batleru da ga istjera. Kasnije tog dana, milioner u pijanom stanju ponovo nailazi na Trampa, i poziva ga kući na raskošnu zabavu. Sljedećeg jutra, nakon što se ponovo otrijeznio i sa planovima da ode na krstarenje, milioner ponovo izbacuje Trampa iz vile. Po povratku do stana prodavačice cvijeća, Tramp otkriva da joj je doktor bio u posjeti. On odlučuje da nađe posao i zaradi novac za nju, i postaje čistač ulica. U međuvremenu, baka dobija obavještenje da će ona i djevojka biti iseljeni, ako sutradan ne mognu isplatiti svoju zaostalu stanarinu, ali ona sakriva obavještenje. Tramp posjećuje djevojku na pauzi za ručak, i vidi priču iz novina o jednom bečkom doktoru koji je osmislio operaciju koja liječi sljepilo. On tada pronalazi obavještenje o iseljenju i čita ga naglas na zahtjev devojke. On je uvjerava da će platiti stanarinu za njih. Ali, tog dana on zakašnjava na posao i dobija otkaz.

Dok je išao ulicom, jedan bokser ga nagovara da odglumi lažni boks meč, obećavši mu da će podijeliti nagradni fond od 50 dolara. Neposredno pred meč, čovjek dobija telegram upozoravajući ga da je policija u potjeri za njim. On bježi, ostavljajući Trampa samog sa svojim protivnikom. Uprkos velikih napora, Tramp je nokautiran. Nakon nekog vremena, on ponovo sreće pijanog milionera, koji se upravo vratio iz Evrope. Milioner ga vodi u vilu i nakon što je čuo da je devojka u nevolji, daje Trampu 1000 dolara. Kada su ušli u vilu Milioner i Tramp nisu imali pojma da su se dva provalnika skrivali u kući. Nakon što su provalnici čuli priču o gotovini, oni su nokautirali milionera i uzeli ostatak novca. Tramp je telefonirao policiju, ali pljačkaši bježe prije nego što je policija stigla, a batler pretpostavlja da je Tramp ukrao novac. Milioner se ne može sjetiti da je Trampu dao 1,000 dolara. Tramp zamalo uspijeva da pobjegne i daje novac djevojci rekavši joj da će biti odsutan neko vrijeme. Kasnije, on je uhapšen u prisustvu prodavača novina koji su ga ranije vrijeđali, i završava u zatvoru.

Nakon nekoliko mjeseci, Tramp je pušten. U potrazi za djevojkom, on se vraća na mjesto gdje se obično nalazila na uglu ulice, ali nije uspio da je nađe. Sada kad joj je vid vraćen, djevojka je otvorila uglednu cvjećaru zajedno sa svojom bakom. Kada jedan bogati kupac ulazi u radnju, djevojka ga pita da li je on njen tajanstveni dobročinitelj. Ali kada je on ostavlja bez odgovora, ona opet shvata da je pogriješila. Dok je vadio cvijet iz kante ispred prodavnice, Trampa ponovno napadaju dva prodavača novina. U trenutku kad je trebao da se okrene i da ode, on primjećuje devojku kroz prozor. Njegov očaj se pretvara u zanos, i on zaboravlja na cvijet. Vidjevši da je cvijet koji je pokušavao da dohvati slomljen, djevojka mu ljubazno nudi svježe cvijeće i jedan novčić. Prije nego je Tramp trebao da ode, on prihvata cvijeće. Kada ga je djevojka uzela za ruku da mu stavi novčić, ona prepoznaje dodir ruke i shvata da on nije stranac. "Ti?" ona kaže, a on klima glavom i pita je: "Možeš li vidjeti sada?" Ona odgovara jecajući, "Da, vidim sad." Tramp joj se stidljivo osmjehuje i tako se film završava.

Uloge Virginia Cherrill - slijepa djevojka Florence Lee - baka slijepe djevojke Harry Myers - ekscentrični milioner Al Ernest Garcia - milionerov batler Hank Mann - profesionlni bokser Charlie Chaplin - skitnica Tramp]] bez kredita: Robert Parrish - raznosač novina Henry Bergman - gradonačelnik i komšija slijepe djevojke Albert Austin - čistač ulica

Uvod u snimanje Chaplinov igrani film Cirkus, objavljen 1928. godine, bio je njegov zadnji film prije nego je filmska industrija prihvatila snimanje zvučnih filmova i tako priveli kraju eru nijemih filmova. Pošto je bio sam svoj producent i distributer (bio je i suvlasnik United Artistsa), Chaplin je mogao da i dalje nastavi sa tehnikom nijemog filma. Tehnički gledano film je uključivao obje tehnologije, pošto je filmska muzika koristila sinhronizovanu muziku, zvučne efekte, i neke nerazumljive zvukove koji su kopirali obrazac zvučnih filmova. Dijalog je bio predstavljen na kartama dijaloga. Chaplina je prvi put kontaktirao izumitelj Eugene Augustin Lauste 1918. godine da ispitaju tehniku zvučnog filma, ali nikada se nije sastao sa Lausteom. Chaplin je bio odbojan prema "tokijima" i rekao je novinaru da će "dati tokijima tri godine, i to je sve.". On je bio također zabrinut kako prilagoditi malog Trampa u zvučni film.

Početkom 1928. godine, Chaplin je počeo da piše scenarij sa Harryjem Carrom. Radnja je postepeno rasla od početnog koncepta koji je Chaplin osmislio nakon uspjeha filma Cirkus, gdje cirkuski klaun postaje slijep i mora da sakrije svoj hendikep od svoje mlade kćeri pretvarajući se da je njegova nesposobnost samo mala nezgoda. Ovo je bila inspiracija za slijepu djevojku. Prve scene koje je Chaplin smislio bili su kraj filma, gdje je tek izliječena slijepa djevojka vidjela skitnicu Trampa po prvi put. Vrlo detaljan opis scene je bio napisan, zato što je Chaplin smatrao da je to bio centralni dio čitavog filma.

Za daljnji razvoj radnje, Chaplin je isprva imao na umu lik još niže rangiranog na društvenoj razini, crnoputog prodavača novina. Na kraju se odlučio za pijanog milionera, lika koji je prethodno koristio u svom kratkom filmu iz 1921. Dokona klasa. Lik milionera je bio zasnovan na staroj ideji Chaplina koju je imao za svoj kratki film, gdje su dva milionera pokupili skitnicu sa gradske deponije i pokazali mu dobar provod u skupim klubovima, a onda ga ponovo izbacili na deponiju, pa kad se probudio skitnica nije znao da li je sve to bilo stvarnost ili san. Ovo je bilo prepravljeno u milionera, koji je bio Trampov prijatelj dok je bio pijan, ali ga nije prepoznao kada je bio trijezan.

Chaplin je službeno počeo sa pripremama za snimanje filma u maju 1928. i zaposlio je australijskog scenografa Henryja Clivea da dizajnira set tog ljeta. Chaplin je na kraju dodijelio Cliveu ulogu milionera. Iako je film izvorno bio postavljen u Parizu, scenografija je inspirisana mješavinom nekoliko gradova. Robert Sherwood je rekao da je to "čudno mjesto, sa zbunjujućim sličnostima sa Londonom, Los Angelesom, Napuljem, Parizom, Tangerom i Council Bluffsom. To nije nijedan grad na svijetu a ustvari predstavlja sve gradove.." 28. augusta 1928, Chaplinova majka Ana Chaplin je umrla u dobi od 63. Chaplin je bio u žalosti nekoliko sedmica a pripreme za snimanje su bile odložene do sredine jeseni 1928. Psiholog Stephen Weissman je pretpostavio da je film Svjetla velegrada bio vrlo autobiografski, sa slijepom djevojkom koja je predstavljala Chaplinovu majku, a pijani milioner predstavljao je Chaplinovog oca. Weissman je također uporedio mnoge filmske setove sa mjestima iz Chaplinovog djetinjstva, poput kipa u sceni otvaranja filma koji je bio nalik na crkvu svetog Marka iz ulice Kennington Park Road. Set na rivi je postavljen kao da je na obalama rijeke Temze.

Chaplin je intervjuisao nekoliko glumica da igraju slijepu djevojku, ali nije bio impresioniran ni sa jednom od njih. Dok je gledao film koji je snimao žene kako se kupaju na plaži u Santa Monici, upoznao je Virginiju Cherrill. Cherrill ga je pitala da li bi ikad mogla dobiti priliku raditi sa njim. Nakon niza loših audicija sa drugim glumicama, Chaplin ju je na kraju pozvao na audiciju. Ona je bila prva glumica koja je suptilno i uvjerljivo odglumila slijepu osobu pred kamerom zbog njene kratkovidnosti. Cherrill je potpisala ugovor 1. novembra 1928.Robinson, David (1985). Chaplin:His Life and Art. New York: McGraw-Hill Books Company. Kamin, Dan (September 5, 2008). The Comedy of Charlie Chaplin: Artistry in Motion. Scarecrow Press. Chaplin, Charlie (1964). My Autobiography. Simon & Schuster. .

Snimanje