Ateistička opklada je ateistički odgovor na Pascalovu opkladu te se tiče postojanja Boga. Formulirao ju je filozof Michael Martin, te ju je objavio u svojoj knjizi iz 1990. godine "Atheism: A Philosophical Justification", odnosno "Ateizam: Filozofsko obrazloženje".
Jedna varijanta opklade ukazuje na to da, pošto dobro i brižno božanstvo nagrađuje dobra djela, osobe bi trebale živjeti dobar život bez religije, te da i ako Bog ne postoji dobra djela bi i dalje bila cijenjena. Još jedna varijacija predlaže da će Bog nagraditi iskrene nevjernike umjesto neiskrenih vjernika.
Objašnjenje Opklada predlaže da, kada bi se proučile mogućnosti o tome kako živjeti život, moglo bi se doći do jednog od sljedećih ishoda:
Možeš živjeti život u dobroti i vjerovati u Boga, a dobar Bog postoji; u tom slučaju ideš u Raj te je tvoj dobitak beskonačan. Možeš živjeti život u dobroti a nevjerovati u Boga, a dobar Bog postoji; u tom slučaju ideš u Raj te je tvoj dobitak beskonačan. Možeš živjeti život u dobroti i vjerovati u Boga, a dobar Bog ne postoji; u tom slučaju činiš svijet boljim mada je tvoj dobitak ograničen. Možeš živjeti život u dobroti i nevjerovati u Boga, a dobar Bog ne postoji; u tom slučaju činiš svijet boljim mada je tvoj dobitak ograničen. Možeš živjeti zao život i vjerovati u Boga, a dobar Bog postoji; u tom slučaju ideš u Pakao te je tvoj gubitak beskonačan. Možeš živjeti zao život i nevjerovati u Boga, a dobar Bog ne postoji; u tom slučaju ideš u Pakao te je tvoj gubitak beskonačan. Možeš živjeti zao život i vjerovati u Boga, a dobar Bog ne postoji; u tom slučaju činiš svijet gorim mada je tvoj gubitak ograničen. Možeš živjeti zao život i nevjerovati u Boga, a dobar Bog ne postoji; u tom slučaju činiš svijet gorim mada je tvoj gubitak ograničen. Sljedeća tabela prikazuje vrijednosti svih mogućih varijanti:
Dobar Bog postoji Vjerovanje u Boga (B) Nevjerovanje u Boga (¬B) Dobar život (L) +∞ (Raj) +∞ (Raj) Zao život (¬L) -∞ (Pakao) -∞ (Pakao)
Dobar Bog ne postoji Vjerovanje u Boga (B) Nevjerovanje u Boga (¬B) Dobar život (L) +X (činiš svijet boljim) +X (činiš svijet boljim) Zao život (¬L) -X (činiš svijet lošijim) -X (činiš svijet lošijim)
Sudeći po ovim vrijednostima, Martin smatra da je očigledno bolje živjeti u dobroti bez obzira da li bilo koja osoba vjeruje u Boga.
Argumenti protiv opklade Pascalova opklada je zasnovana na biblijskom principu spasenja pomoću vjerovanja. Ishodi su samim time zasnovani na vjeri, kako je to prikazano na tabeli ispod:
Bog postoji (G) Bog ne postoji (¬G) Vjerovanje (B) +∞ (beskonačan dobitak) −1 (ograničen gubitak) Nevjerovanje (¬B) −∞ (beskonačan gubitak) +1 (ograničen dobitak)
Ateistička opklada se zasniva na vjerovanju da će dobar Bog nagraditi nevjernike ako žive život u dobroti. Pretpostavka je da ako osoba živi život u dobroti i ako postoji dobar Bog, doći će do +∞ (beskonačan dobitak) ishoda.
Pascal je ignorirao mogućnost da može postojati Bog koji nagrađuje nevjernike koji su živjeli u dobroti sa +∞ (beskonačan dobitak) ishodom, dok ateistička opklada ignorira mogućnost da postoji Bog koji ne nagrađuje nevjernike iako su živjeli život u dobroti.
Pascalova opklada pretpostavlja da ako osoba živi život u dobroti a ne vjeruje u Boga, a da Bog postoji, da će završiti sa -∞ (beskonačan gubitak) ishodom. Samim time, ateistička opklada ne odgovara na Pascalovu jer smatra da je Bog u potpunosti drugačiji od Pascalovog.
Alternativna varijanta opklade
Ovaj citat se najčešće pogrešno prisvaja Marku Aureliju. Tačan izvor nije pronađen.
Malo drugačiji, i znatno manje formalnija varijanta opklade (prikazana iznad) se javila na raznim internetskim blogovima te se najčešće pogrešno prisvaja Marku Aureliju. Razlikuje se u tome što se bavi mogućnošću da mogu postojati nepravedna božanstva u vidu služenja. Također pretvara pitanje u politeističko zato što se koristi termin "božanstva" umjesto "Bog". Treba također ukazati da se postavljaju dva zaključka bez preispitivanja: da će se dobar život pamtiti i da se dobar život jednostavno ne završava.
Važno je spomenuti da se obe varijante ne bave konceptom da je bogosluženje sastavni i posljedični čin vjerovanja u božanstva. Ovo je pogotovo učigledno u Pascalovoj opkladi gdje se navodi da je samo vjerovanje u Boga dovoljno za beskonačan dobitak (spasenje kroz vjeru), te ignorira mogućnost u postojanje Boga za koga je nedovoljna sama vjera, već zahtjeva neku vrstu bogosluženja u vidu obreda ili sličnih radnji kako bi se izbjegla kazna u nekom smislu (ova se pretpostavka može lako naći u većini "većih" religija poput Katoličanstva, hinduizma, islama i drugih).
Na kraju svega, sve tri opklade ignoriraju još jednu mogućnost: ako neka osoba vjeruje u postojanje Boga, te se većina religija sastoji od raznih bogosluženja na koje se troši vrijeme, energija i resursi umjesto na druge vrste rada, a taj Bog ne postoji ili taj Bog ne podržava metode na kojima se vršilo bogosluženje, onda nije došlo do poboljšanja svijeta, nego do značajnog traćenja vremena, resursa i energije.
Reference
Kategorija:Ateizam Kategorija:Filozofija