Pužući čičak () – poznat i kao čičak palamida – je cvjetnica roda Cirsium, koja prirodno raste širom Evrope i Sjeverne Azije, a drugdje je široko unesena vrsta.Joint Nature Conservation Committee: Cirsium arvense Botanical Society of Britain and Ireland Database Flora of Northwest Europe: Cirsium arvense Flora of North America, Canada or creeping or field thistle, chardon du Canada ou des champs, cirse des champs, Cirsium arvense (Linnaeus) ScopoliFlora of China, 丝路蓟 si lu ji, Cirsium arvense (Linnaeus) ScopoliAltervista Flora Italiana, Cardo dei campi comune, Acker-Kratzdistel, åkertistel, Cirsium arvense (L.) Scop. includes photos and distribution maps

Opis Cirsium arvense je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste i do 150 cm, stvarajući klonske kolonije od zadebljalog korijena, koji šalje brojne izbojke tokom vegetacije.

Podzemna mreža Podzemna mreža sastoji se od četiri vrste struktura: dugi debeli horizontalni korijeni, dugi debeli vertikalni korijeni, kratki fini izdanci, vertikalne podzemne stabljike. Prema nekim izvorims, mislilo se da ova biljka ne stvara rizome. Korijenski pupoljci stvaraju adventitivne strukture iz kojih mogu nastati novi izbojci. Uočeno je da također mogu nastati iz lateralnih pupova na podzemnim dijelovima redovnih izbojaka, a posebno ako su odsječeni prilikom košenja ili kada se stabljika zakopa.<ref name.

Izdanci i lišće Stabljike narastu do oko 30–150 cm, vitke su i zelene, slobodno razgranate, glatke i loptaste, bez trihoma i plavozelene boje, najčešće bez trnastih krila. Lišće je na vretenu naizmjenično sa kitnjastom bazom i ljuskama ili skoro povijena. Listovi su vrlo trnoviti i režnjeviti, dugi do 15–20 cm, te široki oko 2–3 cm (manji na donjem dijelu cvijetne stabljike).

Cvjetovi i plodovi Cvijeće ima prečnik oko 10–22 mm, ružičasto-ljubičasti, sa svim floretima sličnog oblika (bez podjele na disk i cvjetne zrake). Cvjetovi su većinom episkopni, uz neke biljke koje imaju hermafroditne cvjetove.Sjemenke su duge 4–5 mm, sa perastim papusom koji pomaže za njihovo raznošenje putem vjetra.Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Kay, Q. O. N. (1985). Hermaphrodites and subhermaphrodites in a reputedly dioecious plant, Cirsium arvense (L.) Scop. New Phytol. 100: 457-472. Available online (pdf file). Na svakoj grani nose 1–5 cvjenih glavica, a u povoljnim uslovima mogu proizvesti i do 100 glavica po izdanku. Svaka glava sadrži prosječno 100 cvjetova. Procjenjuje se da prosječna proizvodnja sjemena po biljci iznosi oko 1530 sjemenki. Pretežno ih oprašuju insekti.

Kao predstavnik "eudikotiledonske" monofiletske grupe, Cirsium je "prava dikotiledona". Brojne brazde i porfe polenovih zrna služe za klasificiranje cvjetnica u eudikotiledone, koje imaju kolpuse (trikolpate). (full text ) Cirvius arvense je biljka sa fiksacijom ugljika C3. Takve biljke potiču iz vremena mezozoika i paleozoika. Posebno napreduju u područjima u kojima je umjeren intenzitet sunčeve svjetlosti, umjerena temperatura, a podzemne vode ima u izobilju. C3 biljke izgube i do 97% vode koju uzimaju kroz korjenove, pomoću transpiracije.

Ovo je ruderalna vrsta.p80

Varijeteti Varijacije u obilježjima lista (tekstura, vestitura, segmentacija, trnovi) osnova je za utvrđivanje varijeteta puzajućeg čička. Prema Flori Sjeverozapadne Evrope postoje dva varijeteta: Cirsium arvense var. arvense: Pretežno u Evropi; listovi bez dlaka ili slabo dlakavog naličja; Cirsium arvense var. incanum (Fisch.) Ledeb: Južna Evropa; listovi slabo dlakavog naličja; Opisana su i četiri kanadska varijeteta: Cirsium arvense var. vestitum (Wimm. & Grab): Listovi su ispod sivo-pustenasti; Cirsium arvense var. integrifolium (Wimm. & Grab): Listovi su svi cjeloviti ili su gornji cjeloviti, a donji plitki na stabljici i redovno perasti ili valoviti. Cirsium arvense var. arvense: Listovi su plitko do duboko perasti, često asimetrični. Cirsium arvense var. horridum (Wimm. & Grab): Listovi debeli, debeli, sa nervaturom, valovite površine, marginalne bodlje su duge i krupne.

Ekologija Sjemenke su važna hrana za evropske češljugare i konopljarke, a u manjoj mjeri i za druge ptice.Cramp, S., & Perrins, C. M. (1994). The Birds of the Western Palearctic. Vol. VIII: Crows to Finches. Oxford University Press, Oxford. Lišće pužućeg čička koristi se kao hrana za više od 20 vrsta Lepidoptera, uključujući i leptira Vanessa cardui, neke vrste moljaca i nekoliko vrsta biljnih vašiju.Finnish Lepidoptera Cirsium arvenseThe Ecology of Commanster: Cirsium arvense Ecological Flora of the British Isles: Phytophagous Insects for Cirsium arvense Cvjetovi pužućeg čička privlače mnoge insekte (polinacijski sindrom).

Upotreba Kao i kod drugih vrsta roda Cirsium, korijeni su jestivi iako se rijetko koriste, ne samo zbog svoje sklonosti da podstiče nadutost kod nekih ljudi. Debeli korijen se smatra najhranjivijim. Listovi su jestivi iako su bodlje u pripremi za hranu previše dosadne da bi bili korisni. Stabljike su jestive i trnovi se lakše skidaju.Plants for a Future: Cirsium arvense Destilerija Bruichladdich sa Islay koristi pužući čičak kao jedan od sastojaka za destilaciju džina. Peraste papuse pripadnici plemena Cherokee uzimaju kao projektile u duvaljkama kao strelice.https://www.youtube.com/watch?v=ySjOxBJ0AEQ

Dodatne slike

Također pogjedajte Samonikle jestive biljke

Reference

Vanjski linkovi

Species Profile- Canada Thistle (Cirsium arvense) , National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Lists general information and resources for Canada thistle. Profile: Canada Thistle (Cirsium arvense) Photos, Drawings, Text. (Wild Plants of Winnipeg from Nature Manitoba) Defra - Weed control

Kategorija:Jestive biljke Kategorija:Flora Azije Kategorija:Flora Evrope Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine Kategorija:Invazivne vrste Kategorija:Invazivne vrste u Bosni i Hercegovini