Zlatko Topčić je bosanskohercegovački pisac i filmski scenarist. Rođen je 30. aprila 1955. godine u Sarajevu. Dobitnik je brojnih domaćih i inostranih nagrada za drame, romane i scenarije.

Rane godine Rođen je 1955. u Sarajevu kao sin književnika Zaima Topčića i Naile Selimić. Njegovi literarni počeci vezani su za pisanje kriminalističkih romana i novela, koje je objavljivao sa 17 godina pod pseudonimom Gold Taucher, a prodani su u nekoliko miliona primjeraka.

Biografija Završio je Drugu gimnaziju u Sarajevu, a 1977. godine diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bio je pokretač, glavni i odgovorni urednik lista za književnost Slovo, priređivač panorame bosanskohercegovačke ratne priče na engleskom jeziku Forgotten Country (1997) i antologije članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine The Best Of (2000), član Upravnog odbora Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina - Soros fondacija, a radio je i na nekoliko projekata UNESCO-a.

Jedan je od osnivača Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. prvi generalni sekretar, a od 2006. do 2010. godine i član Upravnog odbora. Od 2001. do 2011. bio je direktor i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55. Bio je selektor Internacionalnog teatarskog festivala MESS te predsjednik i član nekoliko žirija, između ostalog, Fondacije za kinematografiju za finansiranje filmskih projekata. Od 2013. do 2016. obavljao je funkciju generalnog direktora TVSA. Godine 2016. dolazi na poziciju direktora Biblioteke Sarajeva. Bio je član Komisije za slobodne umjetnike Bosne i Hercegovine, predsjednik Umjetničkog savjeta Narodnog pozorišta u Sarajevu od 2015. do 2019. te član Vijeća Upravnog odbora BHRT-a od 2019. do 2021. godine.

Drame su mu igrane u bosanskohercegovačkim i međunarodnim teatrima. Drama Time Out (2002, režija James P. Mirrione) doživjela je praizvedbu na engleskom jeziku i u engleskoj produkciji u Velikoj Britaniji, gdje je imala turneju (Wakefield - Bretton Hall, Powerhouse 1; Leeds - West Yorkshire Playhouse, Royal Armouries Museum; London - Gate Theatre, Riverside Studios, 2002). Izvedena je i u Sjedinjenim Američkim Državama (New York), Austriji (Beč) i Poljskoj (Varšava). Prva je bosanskohercegovačka i regionalna drama izvedena u tim zemljama. Izazvala je veliku pažnju svjetskih medija poput BBC-a i CNN-a.

Njegova prva značajnija djela, zbirka priča Životno pitanje (1981) i roman Čovjek niotkud (1986), su naišla na odličan prijem književne kritike i čitalaca. Novela Ljubavno pismo iz njegove prve knjige zastupljena je u Antologiji poslijeratne bosanskohercegovačke pripovijetke, prevedene na engleski jezik.

Radio Sarajevo emitirao je nekoliko njegovih radio drama: Sretna novogodišnja noć (1977), Intervju (1978), Vanredna situacija (1987), Hodati na vrhovima prstiju (1988), Čezare Lombrozo (1989), Kulin (1990), Listerova mašina (1991), Kako Musa dere jarca (1992) i Stanislavski bi bio zadovoljan (2007). Tri puta je pobijedio na anonimnim konkursima Radio Sarajeva (1978, 1987 i 2007) s dramama Intervju, Vanredna situacija i Stanislavski bi bio zadovoljan.

Producirao je preko četrdeset pozorišnih predstava, a neke od najpoznatijih su kultne hit predstave Žaba, po kojoj je 2017. godine snimljen i igrani film, i Helverova noć, internacionalno najnagrađivanija predstava u historiji bosanskohercegovačkog teatra.

Djela su mu prevođena na dvanaest jezika: engleski, njemački, francuski, turski, češki, poljski, bugarski, italijanski, makedonski, švedski, slovenski i albanski jezik. Priče i drame su mu uvrštene u nekoliko domaćih i inostranih antologija. Utemeljitelj je Priznanja "Bosanski stećak" i Nagrade "Nedžad Ibrišimović". Scenarist je četiri dokumentarna filma: U najboljim godinama (1994), Čudo u Bosni (1995), Odazivam Ti se, Bože (1996) i Krv i mošus (1997).

Napisao je scenarije za igrane filmove Remake (2003, režija Dino Mustafić) i Ostavljeni (2010, režija Adis Bakrač). Godine 2002. objavio je scenarij Remake kao knjigu. Njegov scenarij za film Ostavljeni (radni naziv: Gola koža) je bio pobjednički (91 prijavljeni rad) na prvom izdanju CineLink-a, koji se održavao u okviru 9. Sarajevo Film Festivala (2003), a nagrađen je i na Hollywood Film Festivalu 2011. godine.

Njegov roman Košmar (1997) je preveden na turski (Saray Bosna da kabus, Gendas, Istanbul, 1998) i slovenski (Mora, Založba Goga, Novo Mesto, 2003), a roman Dagmar (2013) na češki (For Prague, Prag, 2017). Nagradu P.E.N. Centra Austrije je dobio za dramu Ne volim ponedjeljak (2009, režija Christian Papke), koja je, u izdanju Der Österreichische P.E.N. - Club, Beč 2010. godine, štampana u preko jedanaest hiljada primjeraka, na njemačkom jeziku (pod naslovom: I Don't Like Mondays). Predstava je premijerno izvođenje imala na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS 2009.

Roman Završna riječ (2011) je preveden na francuski (Le mot de la fin, M.E.O. Edition, Bruxelles, 2016). Francusko izdanje romana se 2017. godine našlo na prvom mjestu nekoliko bestseller lista.

Topčić je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista, Concordia organizacije u New Yorku i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu (Chatham House).

Godine 2004. je uvršten na godišnju listu 100 najuticajnijih ljudi u svijetu američkog magazina Marquis Who's Who in the World (Ko je ko u svijetu).

Privatni život Živi u Sarajevu sa suprugom Amelom, sa kojom ima sina Kerima. Godine 1993, tokom rata u Bosni i Hercegovini, biva zarobljen u sarajevskom naselju Grbavica. Pedeset godina ranije (1943) njegov otac Zaim Topčić (1920–1990), tokom Drugog svjetskog rata, kao komunist, biva zarobljen u koncentracijskom logoru Jasenovac. O ovim događajima snimljen je film Remake, po njegovom scenariju.

Citati

Filmografija U najboljim godinama, 1994. (dokumentarni film) Čudo u Bosni, 1995. (dokumentarni film) Odazivam Ti se, Bože, 1996. (dokumentarni film) Krv i mošus, 1997. (dokumentarni film) Remake, 2003. Ostavljeni, 2010.

Pozorišne predstave Kolaps, 1986. Kako Musa dere jarca, 1993. Kulin ban, 1995. Refugees, 1999. Plaža hotel, 2000. Time Out, 2002. Glavom kroz zid, 2004. Pomilovanje traži Radivoje, Radivojev sin, 2006. Sretna nova 1994!, 2006. Ne volim ponedjeljak, 2009. Krokodil Lacoste, 2011. Puzzle opera, 2020.

Radio drame Sretna novogodišnja noć, 1977. Intervju, 1978. Vanredna situacija, 1987. Hodati na vrhovima prstiju, 1988. Čezare Lombrozo, 1989. Kulin, 1990. Listerova mašina, 1991. Kako Musa dere jarca , 1992. Stanislavski bi bio zadovoljan, 2007.

Bibliografija Zbirke priča Životno pitanje, 1981. Fantastične priče, 1989. Ptica iz drugog jata / A Bird From Another Flock, 1995. Bogumilske legende, 1997. Izabrane priče, 2000.

Romani Čovjek niotkud, 1986. Kulin, 1994. Košmar, 1997, 1998, 2000, 2004. Gola koža, 2004. Safet Sušić – Pape - romansirana biografija Safeta Sušića, 2007. Završna riječ, 2011. Dagmar, 2013. zavrsna.rijec@dagmar, 2017. Uvertira, 2018. 28. 6. 1914., 2019, 2021.

Knjige drama Kolaps, 1988. Drame, 1995. Refugees, 1999. Time Out, 2001. Osam komada, 2005. Gola koža, 2007. I Don't Like Mondays, 2010. Krokodil Lacoste / Silvertown, 2016. Gnjevni ljudi, 2016. Ničiji i svačiji, 2019.

Nagrade Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Intervju, 1978. Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Vanredna situacija, 1987. Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu objavljenu u 1997. godini za roman Košmar, 1998. Nagrada Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine za scenarij Čovjek niotkud (Remake), 1999. Nagrada Ministarstva kulture i sporta za scenarij Remake, 1999. Nagrada Ministarstva kulture i sporta za dramu Time Out, 2000. Nagrada CineLinka (Sarajevo Film Festival) za scenarij Gola koža (Ostavljeni), 2003. Nagrada časopisa TmačaArt za najbolju dramu Glavom kroz zid, 2004. Nagrada časopisa TmačaArt za najbolju dramu Sretna Nova 1994!, 2004. Nagrada za najbolji dramski tekst na Festivalu bh. teatara za dramu Glavom kroz zid, 2004. Nagrada BZK "Preporod" za najbolji dramski tekst Gola koža, 2006. Nagrada na anonimnom konkursu Radio Sarajeva za radio dramu Stanislavski bi bio zadovoljan, 2007. Nagrada za najbolji savremeni tekst na Pozorišnim igrama za dramu Sretna Nova 1994!, 2007. Nagrada P.E.N. Centra Austrije za dramu Ne volim ponedjeljak, 2009. Nagrada BZK "Preporod" za najbolji dramski tekst Krokodil Lacoste, 2010. Nagrada za najbolji savremeni tekst na Pozorišnim igrama za dramu Krokodil Lacoste, 2011. Nagrada za najbolji scenarij na Transilvania Film Festivalu za film Ostavljeni, 2011. Nagrada za najbolji scenarij na Golden Carpathian Film Festivalu za film Ostavljeni, 2011. Nagrada za najbolji scenarij na Hollywood Film Festivalu za film Ostavljeni, 2011. Nagrada "Skender Kulenović" za najbolju knjigu objavljenu u 2011. godini za roman Završna riječ, 2012. Nagrada "Hasan Kaimija" za najbolju knjigu objavljenu u 2011. i 2012. godini za roman Završna riječ, 2012. Nagrada "Fra Grgo Martić" za najbolju knjigu proze objavljenu u 2013. godini za roman Dagmar, 2013. Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu objavljenu u 2013. godini za roman Dagmar, 2014. Nagrada BZK "Preporod" za najbolji dramski tekst Ničiji i svačiji, 2017. Nagrada Fondacije za izdavaštvo za najbolju knjigu za roman 28. 6. 1914, 2021. Nagrada "25. novembar" za knjigu godine za roman 28. 6. 1914, 2022.

Također pogledajte Spisak bosanskohercegovačkih scenarista Spisak poznatih osoba rođenih u Sarajevu Spisak bošnjačkih pisaca Spisak Bošnjaka Dobitnici nagrade Alija Isaković

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Rođeni 1955. Kategorija:Biografije, Sarajevo Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi Kategorija:Dobitnici Nagrade "Skender Kulenović" Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine Kategorija:Zlatko Topčić Kategorija:Dobitnici Nagrade "Alija Isaković" Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu