Dažbog ili Daždbog ( ili Дажьбог, , ) jest jedan od glavnih bogova spomenut u mnogim starim spisima u staroslavenskoj mitologiji i jedan od nekolicine slavenskih bogova u čije vjerovanje postoje dokazi kod svih slavenskih naroda. Dažbog je bog plodnosti, Sunca, zaštitnika svadbi, prirode, bogatstva, davanja i pomoći. Njegov otac je Svarog, vrhovni bog Neba. Njegova braća, koja po ocu Svarogu nose zajedničko ime, zovu se Svarožiči: Perun, Stribog, Simargl, Trojan i drugi. Dažbogova djeca su: Ovsenj, Koljada i Maja Zlatogorka. Njegova supruga je Živa. Prva Dažbogova supruga bila je Morana. Rastanak od Morane, simbolizovao je završetak zime.
Etimologija Etimologija riječi Dažbog (Даж(д)ьбог), sastoji se od staroslavenskih riječi, a po mišljenju ruskog filologa Maxa Vasmera, daj (дажь, ruski: дай) i sreća, blagostanje (богъ), što znači onaj koji daje blagostanje.
Po hrvatskom filologu slavistu i lingvistu, Vatroslavu Jagiću, teonim se obrazovao iz dvije riječi: daj bože (дажь боже, ruski: "дай, бог!"). Po Leszeku Moszyńskom, poljskom slavistu, koji smatra da je Dažbog, jednostavno slavenski pozdrav, a da su inostrani misionari shvatili to kao ime boga. Za današnjeg ruskog čovjeka, Dažbog jednostavno zvuči kao izraz Daj Bože. Zbog odsustva ubjedljivih srodnika u drugim indoevropskim jezicima, staroslavenska riječ *bog se često smatra iranskom pozajmicom, koja se odnosi na indoiranske riječi kao što su staroperzijska baga i sanskritska baga, ili barem na njihov semantički uticaj. U oba slavenska i indoiranska srodna oblika znače i "božanstvo" i "bogatstvo, udio". Dažbog bi, dakle značio doslovno onaj koji daje blagostanje. Slična božanstva kao što su Bjelobog i Crnobog nadalje dokazuju postojanje iranskog dualizma u praslavenskoj mitologiji.".Petar Skok (1971), Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU: Zagreb, volume I, str. 178ff
Izvori podataka Prema najstarijem ruskom ljetopisu Historija minulih ljeta (), u kojoj je opisana rana historija Kijevske Rusija, idol Dažboga (vjerovatno drveni), zajedno sa idolima Peruna, Horsa, Striboga, Simargla i Mokoša podigao je 980. n. e. na brdu kod Kijeva ispred svoje palate knez Vladimir I Svjatoslavič. Dažbog se spominje kao treći bog na spisku božanstava (poslije Peruna i Horsa). Ime Dažbog u tom spisku spominje se zajedno s imenom boga Horsa što može svjedočiti o sličnim funkcijama božanstava, ili uopće o raznim imenima jednog božanstva Sunca (iranska ili slavenska verzija). Poslije Dažboga u spisku bogova spominje se Stribog, što je dalo povoda za temu dvoje bliskih božanstava, onaj koji daje i onaj koji proširuje bogatstvo. Ime Dažboga se spominje i u Hipatijskom ljetopisu.
Prema starom ruskom epu Slovo o Igorovom pohodu (), Dažbog se smatra prapredkom svih Slavena, a Slaveni unucima Dažboga. Razlog takvom vjerovanju je način kako bi se tadašnja staroslavenska plemena ujedinila, prestala sa svojim međusobnim ratovima i zaštitila od napada neslavenskih naroda. Vjerovanje da su svi Slaveni potomci Dažboga je ostalo dugo kod ruskog naroda, čak i dvjesto godina nakon prihvatanja hrišćanstva, a neki elementi staroslavenstva duboko su ušli u rusko pravoslavlje.
Folklor thumb|250px|desno|Današnji izgled paganskog (Rodnovjerje) oltara sa prikazom Dažboga. U ruskom narodnom kalendaru, Dažbogu je posvećeno mnogo praznika. Najznačajniji su: 12–14. februar – Spasenje Dažboga i Veles 16. februar – Veles i Dažbog 18. mart – smatra se danom Dažboga 6. maj – također je dan Dažboga
Dažboga su također smatrali Spasenjem, to jest, spasiteljem Zemlje Ruske, kao i njenim zaštitnikom: Stari Slaveni su vjerovali da se Dažbog vozi po nebu u zlatnim kočijama u koje su upregnuti četiri bijela konja sa vatrenom grivom i zlatnim krilima. Vjerovali su da sunčana svjetlost dolazi od vatrenog štita, kojeg Dažbog vozi sa sobom u kočijama. Ujutro i uvečer on svojom lađom, koju vuku divlje guske, patke i labudovi, prelazi okean i mora. Iz tog razloga Stari Slaveni su pripisivali osobitu moć talismanima u vidu divlje patke sa glavom konja. Nakon pokrštavanja Rusije, lik Dažboga je u nekim svojim crtama prenesen na Nikolaja Čudotvorca. Tako je i Nikolaj, kao i Dažbog nekada, postao donosilac darova, pokrovitelj i pomoćnik onih koji stradaju i onih koji mole pomoć.
Dažbog danas Početkom jula 2011. godine u gradu Golaja Pristanj (Hersonska oblast, Ukrajina) podignut je kip Dažbogu. Nakon nekoliko dana, poslije protesta pravoslavnog sveštenstva, spomenik je srušen.
Također pogledajte Dabog Bjelobog Crnobog
Napomene
Reference
Literatura
Vanjski linkovi Дажьбог // Энциклопедия «Слова о полку Игореве» Рыбаков Б. А. Истоки славянской мифологии. Рождение богинь и богов // Язычество древних славян
Kategorija:Staroslavenska mitologija Kategorija:Bogovi sunca Kategorija:Bogovi plodnosti