Google je američka multinacionalna korporacija specijalizirana u internetskim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i softver, dok se veći dio profita ostvaruje preko AdWordsa.
Google su osnovali Larry Page i Sergey Brin dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim", a njihov neslužbeni slogan je bio "Don't be evil" ().
2004, Google se premjestio u novo sjedište u Mountain View, Kalifornija, koje je nazvano Googleplex.
Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van Googleove pretrage. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email (Gmail), internetsko spremanje podataka (Google Drive), uredski paket (Google Docs) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema Android i operativni sistem Chrome OS za netbook poznat kao Chromebook. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog" Nexus uređaja i Motorola Mobility kupljenog u maju 2012. U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu Kansas za opremanje Google Fiber radio servisa.
Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007) i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).
U decembru 2013, Alexa je označila google.com kao najposjećeniji web-sajt u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su YouTube i Blogger. Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.
Historija
Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata Larryja Pagea i Sergeyja Brina kada su oba bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji.
Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova. Nazvali su ovu novu tehnologiju PageRank; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.
Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane Robin Li već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica. Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999. i korištena kasnije kada je Li osnovao Baidu u Kini.
Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta. Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "googol", broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija. U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama google.stanford.edu i z.stanford.edu.
Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997, a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice (Susan Wojcicki) u Menlo Parku (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.
U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million). U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/
Finansiranje i početne javne ponude upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards
Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od Andyja Bechtolsheima, suosnivača Sun Microsystemsa, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran. Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao Vinoda Khoslu, iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara, s većim ulagačima, uključujući firme Kleiner Perkins Caufield & Byers i Sequoia Capital.
Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i Eric Schmidt složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024. Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici. Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili Morgan Stanley i Credit Suisse, potpisnici ugovora. Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde. U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi. Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. Yahoo!, konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.
Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima. Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije. Godine 2005, članci u The New York Times i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." Studies in Medievalism 23 (2013): 21-28. U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju "Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem. Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.
Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007, prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja. Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava. Kompanija je upisana na NASDAQ berzi pod satnim simbolom GOOG, a na Frankfurtskoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.
Rast U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u Palo Alto, Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silicijske doline. Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi, Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima. U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.
Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu Goto.com, Idealab spin-off kojeg je kreirao Bill Gross. Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u Yahoo! Search Marketing. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.
Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam. Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije Silicon Graphics na 1600 Amphitheatre Parkway u Mountain View, Kalifornija. Kompleks je postao poznat kao Googleplex, igra riječi od googolplex, broj gdje jedinicu slijedi googol nula. Googleplex interijere su dizajnirali arhitekti Clive Wilkinson. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona. Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u Merriam-Webster Collegiate Dictionary i Oxford English Dictionary, označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."
2013 - danas Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva Calico 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea Arthur Levinson. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".
Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja. Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan. Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom Yahoo! Search iz 2005 smatra se razlogom.
Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju Facebook, Intel i Microsoft. Vođena od strane Tim Berners-Leeja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.
Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.
U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.
U oktobru 2014, prema Interbrand rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza Applea) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.Technology titans lead ranking of most valuable brands, NYTimes.com, 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.
Nabavke i partnerstva thumb|Larry Page i Sergey Brin u 2003.|220x220px