Stari Oskol () je grad u Belgorodskoj Oblasti, zapadna Rusija. Nalazi se na obalama rijeke Oskol, 140 km od Belgoroda i u blizini grada Gubkina. Drugi je po veličini grad u regiji, a prema popisu stanovništva iz 2017. godine u gradu je živjelo 223.360 stanovnika.
Historija Stari Oskol je osnovan 1593. godine kao tvrđava, u okviru južne linije utvrđenja oko Moskve. U 17. vijeku, grad su vojnički osvojili Krimski Tatari. Kasnije je bio jedno od mnogobrojnih poprišta za vrijeme Ruskog građanskog rata 1919. godine, kao i Drugog svjetskog rata, gdje su ga zarobile mađarske trupe. Nakon Drugog svjetskog rata, industrija se razvijala u gradu što je dovelo do porasta broja stanovništva.
Stanovništvo Od 1. januara 2017. grad se prema broju stanovnika nalazio na 91. mjestu od ukupno 1112 gradova Ruske Federacije.. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva iz 2010. godine u gradu je živjelo 221.163 stanovnika, više nego 2002. godine. Administrativno je središte velikog gradskog područja središnjeg Černozemskog kraja. Stanovništvo gradskog područja Stari Oskol i Gubkin iznosi ukupno nešto više od 410.000 stanovnika.
Godina Stanovništvo 1737. 9000 1750. 10.990 1763. 17.715 1770. 28 917 1779. 25 009 1791. 21 599 1801. 24 300 1821. 41 595 1837. 19 973 1850. 10 000 1860. 27 774 1869. 20 000 1875. 11 272 Godina Stanovništvo 1880. 5074 1889. 9000 1897. 16 000 1913. 18 200 1926. 20 000 1931. 21 300 1939. 10 946 1959. 27 474 1979. 114 946 1990. 177 000 2000. 213 800 2010. 221 085 2017. 223 360
Klima Stari Oskol ima umjerenu kontinentalnu klimu sa umjereno studenim zimama i sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u januaru i februaru. Ljeta su topla, čak i vruća (pogotovo juli i prva polovica augusta). Jesen je blaga i kišovita.
Prosječna godišnja temperatura: +6,5 °C Prosječna brzina vjetra: 2–4 m/s Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka: 74% Prosječna godišnja količina padavina: 500 – 600 mm.
Administrativno-teritorijalna podjela grada U okviru cjelokupne Administrativne podjele Rusije, Stari Oskol služi kao administrativno središte Starooskolskog okruga. Urbani prostor "Stari Oskol" uključuje administrativno-teritorijalne jedinice bez pravne osobnosti:
Sjeveroistočni dio Jugozapadni dio Jugozapadna industrijska zona Središnji dio Željeznički dio Dio Kotel Metalurški dio
Vlada Uprava Staroskolskog okruga je izvršna vlast, na čelu sa N. Sergienkom. Zakonodavstvo u gradu i općini vrši vijeće zamjenika, koje ima 25 članova. Zastupnici se biraju u jednoj izbornoj jedinici i na popisu stranaka.
Počasni nazivi gradova Grad vojne slave - od 5. maja 2011. godineУказ Президента Российской Федерации от 5 мая 2011 года № 588 «О присвоении г. Старый Оскол почётного звания Российской Федерации „Город воинской славы“». Grad slave rada. Ekonomski glavni grad Belgorodske regije. Kruna sv. Ištvana - službeni naziv Starog Oskola tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu, 1942. godine za vrijeme vladavine Miklósa Horthya.
Gradovi prijatelji Zalcgiter (Njemačka) (са 1987) Asenovgrad (Bugarska) (са 1989) Mantija-Villpule (Finska) (са 1989)
Izvori
Kategorija:Gradovi u Rusiji Kategorija:Belgorodska oblast