thumb|Prazna gigantska školjka Tridacna gigas thumb|Prazna školjka Ensis ensis thumb|Četiri filamenta škrga plave dagnje ( Mytilus edulis ) a) dio filamenata koji prikazuju trepljaste interfilamentne spojeve (cj) b) dijagram jednog filamenta sa dvije lamele u intervalima vezanim interlamelarnim spojevima (ilj) i položaj cilijskih interfilamentarnih spojeva (cp) thumb|250px|Margaritifera margaritifera 1 — Zadnja šarka, 2 — Prednja šarka, 3 — Gornja polovina, 4 — Donja polovina, 5 — Izlaz sifona, 6 — Otvor sifona, 7 — Stopalo, 8 — Brava, 9 — Zaokruženje, 10 — Plašt,11 — Vrh školjke thumb|250px|Školjka venera sa sifonima Bivalvia – u prošlim stoljećima označavane i kao Lamellibranchiata i Pelecypoda, a na bosanskom jeziku školjke ili školjkaši – razred morskih I slatkovodnih mehkušaca koji imaju bočno spljošteno tijelo u oklopu koji se sastoji od dva zglobna dijela. Bivalvia kao grupa nemaju glavu i nedostaju im uobičajeni organi mehkušaca, poput radule i odontofora. Uključuju školjke, ostrige, krape i brojne druge porodice koje žive u slanoj vodi, kao i određeni broj porodica slatkovodnih mehkušaca. Većina je se hrami filtracijom hranjivih čestica iz vodenog okruženja. Škrge su evoluirale u ktenidije, specijalizirane organe za ishranu i disanje. Većina školjkaša se zadržava u sedimentima, gdje su relativno sigurni od predatora. Ostali leže na morskom dnu ili se pričvršćuju na stijene ili druge tvrde površine. Neke školjke, kao što su skute i ljuskaste, moguplivati. Brodski crvi prodiru u drvo, glinu ili kamen i žive unutar ovih supstrata.
Životinjska školjka bivalvija sastoji se od kalcij-karbonata, u dva, obično slična dijela koja se nazivajuvalve. Oni se spajaju duž jednog ruba (zglobna linija) fleksibilnim ligamentom koji je obično u kombinaciji sa isprepletanim "zubima" na svakoj od valve, tvoreći šarku (“baglamu”). Ovakav raspored omogućava da se školjka otvori i zatvori bez odvajanja dviju polovina. Školjka je tipično dvostrano (bilateralno) simetrična, sa šarkama u sagitalnoj ravni. Veličine ljuske odraslih ljuštura variraju, zavisno od grufe, od milimetra do preko metra, ali većina vrsta ne prelazi 10 cm.
Školjke su odavno dio prehrane obalne i priobalne ljudske populacije. Ostrige su uzgajane i u ribnjacima starih Rimljana, a marikultura je u novije vreme postala važan izvor školjki za hranu. Savremeno poznavanje reprodukcijskih ciklusa mehkušaca dovelo je do razvoja mrijestilišta i novih tehnika marikulture. Bolje razumijevanje potencijalnog trovanja školjkama uzimanjem sirovih ili nekuhanih školjki dovelo je do boljeg skladištenja i prerade. Biserne ostrige (zajedničko ime dvije vrlo različite porodice u slanoj i slatkoj vodi) su najčešći izvor prirodnih bisera. Valve školjki koriste se u zanatskim radovima, te za proizvodnji nakita i dugmadi. Također su korisne i kao biosenzori, indikatori u biokontroli zagađenja.
U fosilnim zapisima, bivalve se pojavljuje prvi put u kambriju, prije više od 500 miliona godina. Ukupni broj poznatih živih vrsta je oko 9.200. Svrstavaju se u okviru 1.260 rodova i 106 porodica. Morski školjkaši (uključujući bočatu vodu i estuarijske vrste) predstavljaju otprilike 8.000 vrsta, kombiniranih u četiri potklase i 99 porodica s 1.100 rodova. Najveće današnje morske porodice su Veneridae, s više od 680 vrsta i Tellinidae i Lucinidae, od kojih svaka ima preko 500 vrsta. Slatkovodne školjke uključuju sedam porodica, od kojih je najveća Unionidae, sa oko 700 vrsta.
Većina školjkaša je razdvojenih spolova a oplodnja je vanjska. Prijenos očinske mtDNK kod školjkaša redovna je pojava, za razliku od ostalih organizama.
Biodiverzitet Maksimalna veličina odraslih postojećih vrsta školjki kreće se od 0,52 mm u Condylonucula maya, do dužine od 1.532 mm kod Kuphus polythalamia, izduženog "brodskog crva". Međutim, vrsta koja se obično smatra najvećom živom školjkom je divovska školjka Tridacna gigas, koja može narasti do dužine od oko 1.200 mm i težine veća od 200 kg. Najveća poznata izumrla školjka je iz roda Platyceramus čiji su fosili bili dugi i do 3.000 mm.
U svom traktatu iz 2010. godine Compendium of Bivalves, Markus Huber daje ukupan broj živih vrsta školjkaša oko 9.200 u 106 porodica. Huber navodi broj 20.000 živih vrsta, a da neke, koje se često susreće u literaturi, nije moguće provjeriti i prikazuje sljedeću tabelu radi ilustracije poznate raznolikosti:
Podrazredi Natporodice Porodice Rodovi Vrste Heterodonta 64 (1 slatovodna) &0800800 (16 slatkovodnih) &56005600 (270 slatkovodnih) Arcticoidea 2 &00066 &001313 Cardioidea 2 &003838 &0260260 Chamoidea 1 &00066 &007070 Clavagelloidea 1 &00022 &002020 Crassatelloidea 5 &006565 &0420420 Cuspidarioidea 2 &002020 &0320320 Cyamioidea 3 &002222 &0140140 Cyrenoidea 1 &00066 (3 slatkovodne) &006060 (30 slatkovodnih) Cyrenoidoidea 1 &00011 &00066 Dreissenoidea 1 &00033 (2 slatkovodne) &002020 (12 slatkovodnih) Galeommatoidea &0100oko 100 &0500oko 500 Gastrochaenoidea 1 &00077 &003030 Glossoidea 2 &002020 &0110110 Hemidonacoidea 1 &00011 &00066 Hiatelloidea 1 &00055 &002525 Limoidea 1 &00088 &0250250 Lucinoidea 2 &0085oko 85 &0500oko 500 Mactroidea 4 &004646 &0220220 Myoidea 3 &001515 (1 slstkovodna) &0130130 (1 slatkovodna) Pandoroidea 7 &003030 &0250250 Pholadoidea 2 &003434 (1 slatkovodna) &0200200 (3 slatkovodne) Pholadomyoidea 2 &00033 &002020 Solenoidea 2 &001717 (2 slatkovodne) &0130130 (4 slatkovodne) Sphaerioidea &0005(5 slatkovodnih) &0200(200 slatkovodnih) Tellinoidea 5 &0110110 (2 slatkovodne) &0900900 (15 slatkovodnih) Thyasiroidea 1 &0012oko 12 &0100oko 100 Ungulinoidea 1 &001616 &0100100 Veneroidea 4 &0104104 &0750750 Verticordioidea 2 &001616 &0160160 Palaeoheterodonta 7 (6 slatkovodnih) &0171171 (170 slatkovodnih) &0908908 (900 slatkovodnih) Trigonioidea 1 &00011 &00088 Unionoidea &0170(170 slatkovodnih) &0900(900 slatkovodnih) Protobranchia 10 &004949 &0700700 Manzanelloidea 1 &00022 &002020 Nuculanoidea 6 &003232 &0460460 Nuculoidea 1 &00088 &0170170 Sapretoidea 1 &0005oko 5 &001010 Solemyoidea 1 &00022 &003030 Pteriomorphia 25 &0240240 (2 slatkovodne) &20002000 (11 slatkovodnih) Anomioidea 2 &00099 &003030 Arcoidea 7 &006060 (1 slatkovodna) &0570570 (6 slatkovodnih) Dimyoidea 1 &00033 &001515 Limoidea 1 &00088 &0250250 Mytiloidea 1 &005050 (1 slatkovodna) &0400400 (5 slatkovodnih) Ostreoidea 2 &002323 &008080 Pectinoidea 4 &006868 &0500500 Pinnoidea 1 &00033 (+) &005050 Plicatuloidea 1 &00011 &002020 Pterioidea 5 &00099 &008080
Taksonomija Razred Bivalvia
Nadred Cryptodonta Podrazred Heterodonta Red Myoida Nadporodica Anomalodesmacea Nadporodica Gastrochaenoidea Porodica Gastrochaenidae Nadporodica Hiatelloidea Porodica Hiatellidae Nadporodica Myoidea Porodica Corbulidae Porodica Erodonidae Porodica Myidae Porodica Spheniopsidae Nadporodica Pholadoidea Porodica Pholadidae Porodica Teredinidae Red Veneroida Nadporodica Arcticoidea Porodica Arcticidae Porodica Trapezidae Nadporodica Astartoidea Porodica Astartidae Porodica Cardiniidae Nadporodica Cardioidea Porodica Cardiidae Nadporodica Carditoidea Porodica Carditidae Porodica Condylocardiidae Nadporodica Chamoidea Porodica Chamidae Nadporodica Corbiculoidea Porodica Corbiculidae Porodica Pisidiidae Nadporodica Crassatelloidea Porodica Crassatellidae Nadporodica Cyamioidea Porodica Cyamiidae Porodica Neoleptonidae Porodica Sportellidae Nadporodica Dreissenoidea Porodica Dreissenidae Nadporodica Galeommatoidea Porodica Galeommatidae Porodica Lasaeidae Porodica Leptonidae Nadporodica Glossoidea Porodica Glossidae Porodica Kelliellidae Porodica Vesicomyidae Nadporodica Lucinoidea Porodica Cyrenoididae Porodica Fimbriidae Porodica Lucinidae Porodica Mactromyidae Porodica Thyasiridae Porodica Ungulinidae Nadporodica Mactroidea Porodica Anatinellidae Porodica Cardilidae Porodica Mactridae Porodica Mesodesmatidae Nadporodica Solenoidea Porodica Pharidae Porodica Solenidae Nadporodica Tellinoidea Porodica Donacidae Porodica Psammobiidae Porodica Scrobiculariidae Porodica Semelidae Porodica Solecurtidae Porodica Tellinidae Podrazred Palaeoheterodonta Red Trigonioida Porodica Trigoniidae Red Unionoida Porodica Etheriidae Porodica Margaritiferidae Porodica Mutelidae Porodica Unionidae Red Pholadomyoida Porodica Clavagellidae Porodica Cleidothaeridae Porodica Cuspidariidae Porodica Laternulidae Porodica Lyonsiidae Porodica Myochamidae Porodica Pandoridae Porodica Periplomatidae Porodica Pholadomyidae Porodica Poromyidae Porodica Thraciidae Porodica Verticordiidae Podrazred Protobranchia Red Nuculoida Porodica Lametilidae Porodica Malletiidae Porodica Neilonellidae Porodica Nuculanidae Porodica Nuculidae Porodica Praenuculidae Porodica Pristiglomidae Porodica Siliculidae Porodica Tindariidae Porodica Yoldiidae Red Solemyoida Porodica Manzanellidae Porodica Solemyidae Podrazred Pteriomorphia Red Arcoida Porodica Arcidae Porodica Cucullaeidae Porodica Glycymerididae Porodica Limopsidae Porodica Noetiidae Porodica Parallelodontidae Porodica Philobryidae Red Limoida Porodica Limidae Red Mytiloida Porodica Mytilidae Red Ostreoida Porodica Anomiidae Porodica Dimyidae Porodica Entoliidae Porodica Gryphaeidae Porodica Ostreidae Porodica Pectinidae Porodica Plicatulidae Porodica Propeamussidae Porodica Spondylidae Porodica Syncyclonemidae Red Pterioida Porodica Isognomonidae Porodica Malleidae Porodica Pinnidae Porodica Pteriidae Porodica Pulvinitidae ADW
Također pogledajte Mehkušci Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Mollusca Kategorija:Beskičmenjaci Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine