Sauropsida ("gušterska lica") je taksonomski kladus koja se sastoji od gmizavaca, ptica i izumrlih Parareptilia. Svi živi sauropsidi su članovi paraslikatske podgrupe Diapsida, koji su izumrli prije 200 miliona godina. Termin je nastao 1864. Godine, a uveo ga je Thomas Henry Huxley, koji je grupirao ptice sa gmizavcima na osnovu fosilnih dokaza. Sauropsidi su sestrinski takson za sinapsidama (koji se često pogrešno nazivaju „gmizavci slični sisarima“, jer sinapside nisu gmizavci), od kojih su neki kasnije evoluirali u sisare.

Historija klasifikacije Huxley i diskontinuitet fosila thumb|left|Benjamin Waterhouse Hawkins' 1855 rekonstrukcija oblika Dicynodon kao kornjačolikog stvorenja Termin Sauropsida ima dugu historiju i vraća se unazad do Thomasa Henryja Huxleyija i njegovog mišljenje da su ptice nastale od dinosaura. To je zasnovao uglavnom na fosilima Hesperornis i Archeopteryx, koji su u to vrijeme počeli da postaju poznati.Huxley, T.H. (1876): Lectures on Evolution. New York Tribune. Extra. no 36. In Collected Essays IV: pp 46-138 original text w/ figures

Na hanterovskim predavanjima na Kraljevskom koledžu hirurga, u Londonu, 1863. godine, Huxley je razred kičmenjaka neformalno grupirao u sisare, sauroide i ihtioide (potonji sadrži anamniote), na osnovu nedostaka u fiziološkim osobinama i tranzicijskog fosila koji je, čini se, postojao između tri grupe. Početkom slijedeće godine, za ta dva imena, predložio je termine Sauropsida i Ichthyopsida.Huxley, T.H. (1863): The Structure and Classification of the Mammalia. Hunterian lectures, presented in Medical Times and Gazette, 1863. original text

Huxley je međutim u sisarske linije (sinapsida) grupe poput fosila Dicynodon uvrstio među sauropside. Dakle, pod originalnom definicijom, Sauropsida su uključivali, ne samo grupe koje su danas s njom obično povezane, već i nekoliko skupina za koje se danas zna da se nalaze na sisarskoj strani stabla.

Redefinicija Sauropsida Početkom 20. stoljeća, postali su dobro poznati fosili permskih sinapsida iz Južne Afrike, što je omogućilo paleontolozima da mnogo detaljnije prate njihovu evoluciju. Termin Sauropsida preuzeo je i E.S. Goodrich 1916. godine, u koje, slično Huxleyu, uključuje guštere, ptice i njihove srodnike. Razlikovao ih je od sisara]i njihovih izumrlih rsrodnika, koje je uključio u sestrinsku grupu Theropsida (koja se sada obično zamjenjuje imenom Synapsida). Goodrichova klasifikacija se, prema tome, razlikuje od Huxleyeve, u kojoj su sinapsidi koji nisu sisari (ili barem Dicynodontia) uključeni u sauropside. Ovu podjelu, Goodrich je podržao na osnovu prirode srca i krvnih sudova u svakoj grupi, kao i drugih osobina, kao što su strukture prednjeg mozga. Prema Goodrichu, oba roda su evoluirala iz ranijeg stabla ove skupine, Protosauria ("prvi gušteri"), koja je uključivala neke paleozojske vodozemce, kao i rane gmizavce koji su prethodeli podjeli sauropsida/sinapsida (i samim tim nisu prave sauropside).

Detaljno srodničko stablo gmizavaca U 1956., D.M.S. Watson uočio je da su se sauropsidi i sinapsidi rano razdvojili u evolucijskoj historiji gmizavaca, pa je Goodrichove Protosauria podijelio na dvije grupe. Također je reinterpretirao Sauropsida i Theropsida, da bi isključio ptice i sisare, čineći ih paraslikatskim, za razliku od Goodrichove definicije. Tako je njegova grupa Sauropsida uključivala Procolophonia, Eosuchia, Millerosauria, Chelonia (kornjače), Squamata (gušteri i zmije), Rhynchocephalia, Crocodilia, Thecodontia (parafilija paraslikatske bazne Archosauria), neptičje dinosaure, pterosaure, ihtiosaure i sauropterigije.

Ta je klasifikacija dopunjavana, ali nikada nije bila tako popularna, kao što je klasifikacija gmizavaca (prema Romerovovom klasičnom djelu „Paleontologija kičmenjaka“ – Vertebrate Paleontology, iz 1933., 3rd ed., 1966.) u četiri podrazreda, prema pozicioniranju sljepoočnog otvora na stranama lobanje, iza očiju. Otad je u filogenetskoj nomenklaturi, termin Reptilia otpao kod mnogih taksonoma, koji su koristili termin Sauropsida, umjesto da obuhvate monofslikatsku grupu koja sadrži uobičajene gmizavce i ptice.

Kladistika i Sauropsida upright=1.8|thumb|Sauropsida i uobičajeni razred Reptilia unesen na kladogram Tetrapoda, prikazuje razliku u pokrivenosti grupa Poznato je da je razred Reptilia bio evolucijski stupanj a ne kladus, otkad je prepoznata evolucija. Među ključnim ciljevima filogenetske nomenklature, bila je reklasifikacija gmizavaca.Gauthier, .A., Kluge, A.G & Rowe, T. (1988). The early evolution of the Amniota. Pages 103–155 in Michael J. Benton (ed.): The Phylogeny and Classification of the Tetrapods, Volume 1: Amphibians, Reptiles, Birds. Syst. Ass. Spec. Vol. 35A. Clarendon Press, Oxford. Termin Sauropsida korišten je od sredine 20. stoljeća da označi sve vrste koje, nakon rascjepa sinapsida/sauropsida, nisu na strani sinapsidne grane kladusa. Ova grupa obuhvata sve sada žive gmizavce i ptice i kao takva je usporediva s Goodrichovom klasifikacijom; razlika je u tome što je bolja rezolucija stabla ranih amniota razdvojila većinu Goodrichovih "Protosauria", iako su definicije Sauropsida u osnovi identične sa Huxleyevim (tj. uključuju gmizavce slične sisarima) koji se također unapređuju.Laurin, M. & Gauthier, J.A. (1996). Amniota, Mammals, reptiles (turtles, lizards, Sphenodon, crocodiles, birds) and their izumrli relatives. Version 01 January 1996. The Tree of Life Web Project.Pearse, A.S. (ed, 1947): Zoological Names: a List of Phyla, Classes, and Orders. Prepared for Section F, American Association for the Advancement of Science. Second edition. Durham, North Carolina, U.S.A., pp. 1-22 Neki kasniji kladistički radovi, Sauropsida su restriktivnije koristili da označe krunsku grupu, tj. sve potomke posljednjeg zajedničkog pretka postojećih gmizavaca i ptica. Objavljene su brojne definicije filogenetskih stabala, čvorova i kruna u različitim grupama fosilnih i postojećih organizama, tako da sada nena konsenzusa o stvarnoj definiciji (a time i sadržaja) Sauropsida kao filogenetske jedinice.

Neki taksonomii, kao što je Benton (2004), odabrali su termin da bi se uklopili u tradicionalne klasifikacije zasnovane na rangu, zbog čega su taksone Sauropsida i Synapsida na nivou razreda zamijenili tradicionalne klase Reptilia, dok su Modesto i Anderson (2004), koristeći standard PhyloCode, predložili zamjenu imena Sauropsida njihovim redefiniranim Reptilia, tvrdeći da je potonji daleko poznatiji i da bi mu trebalo dati prioritet.

Evolucijska historija thumb | Mezozojski sauropsidi: dinosauri Europasaurus i Iguanodon i rana ptica Archeopteryx na osnovi prednjeg stabla. Sauropsidi su evoluirali iz bazanih amniota, prije otprilike 320 miliona godina u eri paleozoik. U eri mezozoik (od pre oko 250 miliona godina do prije oko 66 miliona godina) sauropsidi su bili najveće životinje na kopnu, u vodi i u zraku. Mezozoik se ponekad naziva i dobom gmizavaca. Prije šezdeset i šest miliona godina, sauropsidi velikog tijela izumrli su tokom globalnom događaju izumiranja na kraju mezozojske ere. S izuzetkom nekoliko vrsta ptica, čitava loza dinosaura izumrla je; u slijedećem dobu, kenozoiku, preostale se ptice toliko su se razmnožile da je danas ptičja svaka treća vrsta kopnenih kičmenjaka.

Filogenija Ovdje prikazani kladogram presdtavlja "porodično stablo" sauropsida, a prema pojednostavljenim odnosima koje navodi M.S. Lee, 2013. Svi prijedlozi molekulskofilogenetičkih studija podržali su hipotezu da su kornjače diapsidni gmizavci; neki su ih smjestili u arhosauromorfe, a nekoliko kornjača, umjesto toga, je preklasificirano u lepidosauromorfe. Za dobijanje potreblih pokazatelja, kladogram u nastavku koristio je kombinaciju genetičkih (molekulskih) i fosilnih (morfoloških) podataka .

Pregled Amniota

Sauropsida

Također pogledajte Reptilia Aves

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Kičmenjaci Kategorija:Fosili Kategorija:Paleontologija Kategorija:Taksonomija