thumb|250px|Pustinja Grand Bara Grand Bara (somalski: Baadha Wayn) je pustinja u južnom Džibutiju. Sastoji se od velikih pješčanih područja, sa rijetkom, polupustinjskom i pustinjskom travom i prorijeđene vegetacije. Kroz područje pustine prolazi cesta izgrađena 1981. godine a koja povezuje glavni grad Djibouti sa jugom države. Prije dolaska Francuza, izuzetno sušnu unutrašnjost naseljavali su prije svega Issa Somalci.
Geografija
Grand Bara i Petit Bara ostaci su osušenih korita jezera. Ove površine formiraju ogromne sušne ravnice u centru Džibutija i označavaju granično područje između vulkanskogi sedimentnog dijela države. Glina kojom je prekriveno ovo područje slabo se isušuje usljed čega se voda sakuplja što tokom kišne sezone pogoduje rastu trava.
Prostire se na površini od 103 km.2
Ekologija
Pustinja Grand Bara dio je etiopskog pustinjskog travnjaka i grmlja. Veliki sisari koji obitavaju u ovom području između ostalih su i antilopa Bejra (Dorcatragus megalotis), Dorkas gazela (Gazella dorcas), Somalijska gazela (Gazella soemmerringii), Saltov dik-dik (Madoqua saltiana) i gerenuk (Litocranius walleri). Vrlo malo je preostalih istočnoafričkih oriksa (Oryx beisa) nakon pojačanog lova na ovu vrstu. Berbera gerbil (Gerbillus acticola) je endem ove regije, kao što su i su Arnoldov gekon s listovima (Hemidactylus arnoldi) i Tropiocolotes tripolitanus (Tropiocolotes somalicus). Steličasta ševa (Heteromirafra archeri) je jedina endemska vrsta među pticama.
Također pogledajte Spisak pustinja
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Afrika Kategorija:Ekoregije Džibutija Kategorija:Pustinje Afrike