Eupomatia je jedini i tipski rod porodice Eupomatiaceae, cvjetnica iz reda Magnoliales,razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta.
Tri priznate vrste nađene su na Novoj Gvineji i u istočnim dijelovima Australije.Plants of the World online pristupljeno 31. maja 2020 Tipsku vrstu Eupomatia laurina opisao je Robert Brown, 1814.
Opis Stablašice ili polugrmovi s rizomskim s mehkim škrobastim baznim gomoljima, indument odsutan ili postoji na granama Listovi distihni, jednostavni, cjeloviti, perasto venirani, petiolatni, bez stipula sa sekretnim, aromatičnim idioblastima, stome paracistne ili aktinocitne, samo na donjoj strani listova Stabljika s čvorovima (5-) 7 (-11)-lakunarna, radijus jedno- ili višećelijski, srčika nije ispregrađivana. Biljke su dvospolne; Cvjetovi pravilni, kremasti ili crvena i žuta, promjera 30–40 mm, aktinomorfni, spiralni, epiginoza, samotna, aksilarna ili terminalna, ponekad u 3 kruga, sa 1-2 spojene brakteje formiraju kaliptre.Botanic Gardens Trust: PlantNET - NEW SOUTH WALES FLORA ONLINE Receptakul u obliku urne. Čašica i latice su odsutni; prašnika 20-100, tetrasporangijatni, petaloidni, tučkovi kratki, široki, antere bazificirane, introrozne, uzdužno dehiscentne, konectiv izdužen; staminoidi intrastaminalni 40-80, petaloidni, sa žlezdama na liskama i na ivici; prašnici i staminode su u osnovi spojeni formirajući opadajući sinandriju; karpela 13-70, sinkarpne, spojenr više od polovine svoje dužine, tvoreći spljoštenu apikalnu strukturu; vrat tučka nedostaje, s stigma papilozna; ovula 2-11 po karpeli, anatropni, apotropni, bitegmni, krasinukelstni; placentacija sublaminarna, u dva reda duž ventralne strane karpele. Plod spojen u mesnatom obliku bobica Sjemenke s endospermom, koji je mesnat do mastan, rumen, embrion ravan, mali, sa dva sloja Polen subglobozan, urezan; egzina atektatna, psilatna Hromosomski broj: n = 10, 2n = 20.
Filogenija Prema Katalogu života, naprevljen je slijedeći unutarporodični kladogram:
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Magnoliopsida Kategorija:Eupomatia