Anatomija psa obuhvata anatomske studije vidljivih dijelova tijela pasa. Detalji o strukturi se izuzetno razlikuju od pasmine do pasmine, više nego kod bilo koje druge životinjske vrste, divlje ili pripitomljene,Scientists fetch useful information from dog genome publications , Cold Spring Harbor Laboratory, December 7, 2005; published online in Bio-Medicine jer su psi vrlo promjenjivi u visini i težini. Najmanji poznati odrasli pas je jorkširski terijer koji je imao visinu samo 6,3 cm do ramena, a 9,5 cm dužine duž glave i tijela. Težio je samo 113 g. Najveći poznati odrasli pas bio je engleski mastif koji je težio 155,6 kg i bio je dug 250 cm, od njuške do repa. Najviši poznati odrasli pas je njemačka doga sa 106,7 cm do ramena.
320 px|thumb|Vanjska anatomija (topografija) tipskog psa:1. Zaustava 2. Njuška 3. Podbradak (vrat, koža vrata) 4. Rame 5. Lakat 6. Prednje noge 7. Sapi (krsta) 8. Noga (bedro i kuk) 9. Skočni zglob 10. Stražnje noge 11. Greben 12. Koljeno 13. Šape 14.Rep
Anatomija Izvor:
Mišići Slijedi popis mišića psa, zajedno s njihovim polazištem, hvatištem, djelovanjem i inervacijom.
Ekstrinzični mišići grudnog ekstremiteta i srodne strukture
Silazna površna grudnog koša: plazište od prve grudne kosti i hvatište na velikoj kvržicii humerusa. Obje privodi ekstremitetu i sprečava odmicanje ekstremiteta tokom nošenja tereta. Inerviraju ga kranijskii grudnii živci.
Poprečna površna grudne kosti: polazište na drugoj i trećoj grudnoj kosti i hvatište na velikoj kvržici humerusa. Također primiče ud i sprečava njegovo odmicanje tokom nošenja tereta. Inerviraju ga kranijalni grudni živci.
Duboki grudni koš: polazište je na trbušnoj strani grudne kosti a hvatište na maloj kvržici nadlaktične kosti. Djeluje na ekstenziju ramenog zgloba tokom nošenja tereta i savijanje ramena kada nema težine. Inerviraju ga stražnjii grudni živci.
Sternocephalicus: polazište sa sternuma i hvtište na sljepoočnoj kosti glave. Njegova je funkcija pomicanje glave i vrata s jedne na drugu stranu. Inervira ga pomoćni živac.
Sternohyoideus: polazište od grudne kosti i hvatište na bazihioidnoj kosti. Njegova je funkcija kaudalno pokretatanje jezika. Inerviraju ga trbušne grane vratnih kičmenih nerava.
Sternothyoideus: polazište od prve obalne hrskavice i hvatište na štitnjači. Njegova je funkcija i kaudalno pomicanje jezika. Inerviraju ga trbušne grane vratnih kičmenih živaca.
Omotransversarius: polazište na grebenu lopatice i hvatište na krilu atlasa. Njegova je funkcija pomicanje uda i bočno savijanje vrata. Inervira ga pomoćni živac.
Trapezius: polazište od supraspinoznog ligamenta, a hvatište na kičmi lopatice. Njegova je funkcija je podizanje i odmicnje prednjih ekstremiteta. Inervira ga pomoćni živac.
Rhomboideus: polazište od lopatičnog grebena potiljačne kosti, a hvatište na lopatici. Njegova je funkcija podizanje prednjih ekstremiteta. Inerviraju ga trbušne grane kičmenihpršljenova. . Latissimus dorsi: polazište na grudnoslabinskoj fasciji – hvatište na glavnom zadebljanju nadlaktične kosti. Njegova funkcija je savijanje ramenog zgloba. Inervira se torakodorzalnim živcem. Serratus ventralis: polazište od poprečnih nastavaka posljednjih pet vratnih pršljenova i hvatište na lopatici. Njegova je funkcija podrška trupa i pritiskivanje lopatice. Inerviraju ga trbušne grane vratnih kičmenih nerava.
Unutrašnji mišići grudnog ekstremiteta
Deltoideus: polazište iz akromijalnog nastavka lopatice i hvatište na deltoidnom izraštaju zhadebljanju. Djeluje na savijanje ramena. Inervira ga pazušni živac.
Infraspinatus: polazište iz fossa infraspinatus, a hvatište i na velikoj kvržicii humerusa. Djeluje na istezanje i savijanje ramenog zgloba. Inervira se supralopatičnim živcem.
Teres minor: polazište od infraglenoidnog izraštaja na lopatici i hvatište se na malom teresnom izraštaju nadlaktične kosti. Djeluje na savijanje ramena i okretanje ruke bočno. Inervira ga pazušni živac.
Supraspinatus: polazište na supraspinoznoj jami i hvatište na većoj kvržicii humerusa. Djeluje na ekstenziju i stabiliziranje ramenog zgloba. Inervira ga supralopatični živac.
Medijalni mišići lopatice i ramena '
Subscapularis: polazište od podlopatične jame – hvatište na velikoj kvržici humerusa. Djeluje medijalno, zakrećući prednju nogu i stabilizirajući zglob. Inervira ga sublopatični živac.
Teres major: polazište od lopatice i hvatište na glavnom izraštaju teresa nadlaktične . Djeluje na savijanje ramena i medijalnu rotaciju noge. Inervira ga pazušni nerv.
Coracobrachialis: polazište od korakoidnog nastavka lopatice – hvatište na grebenu donje kvržice nadlaktične kosti. Djeluje na primicanje, ekstenziju i stabilizaciju ramenog zgloba. Inervira se mišićno-kožnim živcem.
Kaudalni grudni mišići
Tensor fasciae antebrachium: polazište od fascije koja pokriva latissimus dorsi – hvatište na olekranonskom nastavku. Djeluje na ekstenziju lakta. Inervira ga radijusni živac.
Triceps brachii: polazi od kaudalne granice lopatice – hvatište na zadebljanju olekranona. Djeluje na istezanje lakta i savijanje ramena. Inervira ga radijumski živac.
Anconeus: polazište od nadlaktične kosti i hvatište na proksimalnom kraju ulne. Djeluje na ekstenziju lakta. Inervira ga radijusni živac.
Kranijski mišići prednje noge
Biceps brachia: polazi od supraglenoidne kvržice – hvatište na ulninom i radijusovom izrašrtaju. Djeluje na savijanje lakta i istezanje ramena. Inervira se mišićno-kožnim živcem.
Brachialis: polazi od bočne površine nadlaktične kosti – hvatište na ulninom i radijusnom izraštaju. Djeluje na savijanje lakta. Inervira se mišićno-kožnim živcem.
Kranijski i bočni antebrahijski mišići
Extensor carpi radialis: potječe na suprakondilarnom grebenu i umeci na metakarpalima. Djeluje na ekstenzijunerv karpusa. Inervira ga radijalni nervom.
Zajedničkii ekstenzor prstiju: polazište na bočnom epikondilu nadlaktične kosti – hvatište na distalnim falangama. Djeluje na ekstenziju šake i zglobova 3., 4. i 5. Prsta. Inervira ga radijusni živac.
Extensor carpi ulnaris: polazi od bočnog epikondila nadlaktične kosti – hvatište na metakarpusnoj 5. i pomoćnoj karpusnoj kosti. Djeluje na odmicanje i ekstenziju karpusnog zgloba. Inervira ga radijusni nerv.
Supinator: polazište na bočnom epikondilu nadlaktične kosti, a hvatište na radijusu. Djeluje na bočno okretanje podlaktice. Inervira ga radijusni nerv.
Abductor pollicis longus: polazište sa ulne – hvatište na 1. metakarpusnoj kosti. Djeluje tako da odmiče prst, uz ekstenziju karpusnih zglobova. Inervira ga radijusni nerv.
Kaudalni i medijalni mišići podlaktice
Pronator teres: polazi na medijalnom epikondilu nadlaktične kosti – hvatište na medijalnoj granici rfadijusa. Djeluje medijalno zakrećući podlakticu i savijajući lakat. Inervira se medijalnim nervom.
Flexor carpi radialis: polazi od medijalnog epikondila nadlaktične kosti – hvatište na dlanskoj strani 2. i 3. metakarpusne kosti. Djeluje na savijanje karpusa. Inervira se srednjim živcem.
Površinski fleksor prstiju: polazi od medijalnog epikondila nadlaktične kosti i hvata na dlanskoj površini srednjih falangi. Djeluje na savijanje karpusnih, metakarpofalangenih i proksimalnih interfalangnih zglobova prstiju. Inervira se srednjim nervom.
Flexor carpi ulnaris: polazište od olekranona, sa hvatištem na pomoćnoj karpusnoj kosti. Djeluje na savijanje karpusa. Inervira ga ulnini nerv. Duboki fleksor prstiju: polazi od medijalnog epikondila nadlaktične kosti i hvata se za dlansku površinu distalnih falangi. Djeluje na savijanje karpusa, metakarpofalangenih zglobova te proksimalnih i distalnih interfalangenih zglobova prstiju. Inervira se srednjim nervom.
Pronator quadratus: polazište od površina radijusa i ulne. Djeluje na pronaciju šape. Inervira se srednjim nervom.
Kaudalni mišići bedra
Biceps femoris: polazi od ishiatske zadebljale pločice i hvata se na ligamentu patele. Djeluje na ekstenziju kuka, ukočenost i skočni zglob. Inervira ga ishijadični nerv.
Semitendinosus: polazište od ishiatske zadebljale pločice – hvatište na tibiji. Djeluje na istezanje kuka, savijanje koljena i ekstenziju skočnog zgloba. Inervira ga ishijadični nerv.
Semimembranosus: polazi od ishiatske izrasline, sa hvatištem na femuru i tibiji. [Djeluje na ekstenziju kuka i ukočenost. Inervira ga išijasni nerv.
Medijalni mišići bedra
Sartorius: potječe iz ilijuma i umetaka na pateli i tibiji. Djeluje na savijanje kuka i na savijanje i produžavanje koljena. Inervira ga bedreni živac.
Gracilis: polazište iz karlične simfize – hvatište na kranijalnoj granici tibije. Djeluje na primicanje uda, savijanje koljena i ekstenziju ekstenziju kuka i skočnog zgloba. Inervira ga zatezni živac.
Pektineus: polazište iz iliopubične eminencije, a hvatište na repnom dijelu butne kosti. Djeluje na adukciju uda. Inervira ga zatezni živac.
Primicač: polazi iz karlične simfize –hv atište na bočnoj strani butne kosti. Djeluje na adukciju uda i ekstenziju kuka. Inervira ga zatezni živac.
Lateralni mišići karlice
Tensor fasciae latae: polazište od koljenskog zadebljanja ilijuma i hvatište na bočnoj fasciji femura. Djeluje na savijanje kuka i ekstenziju koljena. Inervira ga kranijalni gluteusni živac.
Površinski gluteus: polazište na bočnoj granici krstačne kosti – hvatište na 3. trohanteru. Djeluje naekstenziju kuka i odmicanje uda. Inervira ga repni gluteusni živac.
Srednji gluteus: polazište od ilijuma i hvatište na velikom trohanteru. Djeluje tako na odmicsnje kuka i medijalno rotira karlični ud. Inervira ga kranijalni gluteusni živac.
Duboki gluteus: polazi od ishiatskog dijela kičme – hvatište na velikom trohanteru. Djeluje na ekstenziju kuka i medijalnu rotaciju karličnog uda. Inervira ga kranijalni gluteusni živac.
Kaudalni mišići kuka
Internal obturator: polazište od karlične simfize i hvatište na trohanternoj jami femura. Djeluje na bočnu rotaciju karličnog uda. Inervira ga išijasni živac.
Gemelli: polazište s bočne površine ishijuma i hvatište na trohanternoj jami. Djeluje na bočnu roraciju karličnog uda. Inervira ga išijasni živac.
Quadratus femoris: polazište od ishiuma i hvatište na intertrohanternom grebenu. Djeluje na rkstenziju kuka i bočno rotiranje karličnog uda.
Vanjski opturator: polazište od pubisa i ishijuma i hvatište na trohanternoj jami. Djeluje na bočnu rotaciju karličnog uda. Inervira ga zatezni živac.
Kranijalni mišići bedra
Quadriceps femoris: polazišteod femura i ilijuma i hvatište na zadebljanju tibije. Djeluje na ekstenziju koljena i savijanje kuka. Inervira ga bedreni živac.Ilipsoas: polazište na ilijumu i hvatištena malom trohanteru. Djeluje na savijanje kuka. Inervira ga bedreni živac.
Kraniolateralni mišići nogeKranijalni tibialis: polazište tibije i hvatište na tab anskoj površini 1. i 2. metatarzusne kosti. Djeluje na savijanje tarzusa i bočno rotiranje šape. Inervira ga peroneusni živac.Dugi ekstenzor prstiju: polazište iz ekstenzorske jame femura i hvatište u ekstenzorskim nastavcima distalnih falangi. Djeluje na ekstenziju prstiju i savijanje stopala. Inervira ga peroneusni živac.Peroneus longus: polazište na tibiji i fibuli, a hvatištena 4. tarzusnoj kosti i tabanskoj površini metatarzusa. Djeluje na savijanje tarzusa i medijalo rotiranje šape. Inervira ga peroneusni živac.