Hronično stanje je ljudsko zdravstveno stanje ili bolest koje je trajno ili na drugi način dugotrajno u efektima ili bolest koja dolazi s vremenom. Termin "hronični" često se primenjuje kada tok bolesti traje duže od tri meseca. Uobičajene hronične bolesti uključuju artritis, astmu, rak, hroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dijabetes, lajmsku bolest i neke virusne bolesti kao što su hepatitis C i sindrom stečene imunodeficijencije. Bolest koja je doživotna jer završava smrću je terminalna bolest. Moguće je i nije neočekivano da se bolest promijeni u definiciji iz terminalne u hroničnu. Naprimjer, šećerna bolest i HIV su nekada bile terminalne, a sada se smatraju hroničnim, zbog dostupnosti insulina dijabetičarima i svakodnevnog liječenja osoba sa HIV-om koji tim osobama omogućuju život dok upravljaju.
U medicini se kronično stanje može razlikovati od onog koje je akutno. Akutno stanje obično pogađa jedan dio tijela i reagira na liječenje. S druge strane, hronično obično pogađa više dijelova tijela, ne reagira u potpunosti na liječenje i traje duže vrijeme.
Hroničn promjene mogu imati periode remisije ili relapsa, kada bolest privremeno nestane ili se kasnije ponovo pojavi. Periodi remisije i recidiva često se razmatraju kada se govori o poremećajima zloupotrebe supstanci za koje neki smatraju da spadaju u kategoriju hroničnih stanja.
|Hronična stanja su često povezana sa nezarazna bolestnezaraznom bolešću, koja se razlikuju po svojim neinfektivnim uzrocima. Neka hronična stanja su, međutim, uzrokovana zaraznim infekcijama poput HIV/AIDS-a.
Oko 63% svih smrtnih slučajeva u svijetu je od hroničnih bolesti. Hronične bolesti predstavljaju glavni uzrok smrtnost, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nekomunikabilnim bolestima pripisuje 38 miliona smrtnih slučajeva godišnje. In the United States approximately 40% of adults have at least two chronic conditions.
Tipovi Hronična stanja su se često koristila za opisivanje različitih zdravstvenih promjena ljudskog tijela kao što su sindromi, fizička oštećenja, invalidnost kao i bolesti. Epidemiolozi su pronašli interes za hronična stanja zbog činjenice da doprinose bolesti, radnoj nesposobnosti i smanjenoj fizičkoj i/ili mentalnoj sposobnosti.
Naprimjer, visoki krvni pritisak ili hipertenzija smatraju se ne samo hroničnim stanjem već i u korelaciji s bolestima kao što su srčani udar ili moždani udar. Pored toga, neki socioekonomski faktori mogu se smatrati kroničnim stanjem jer dovode do invalidnosti u svakodnevnom životu. Važna stvar koju su javni službenici u društvenim naukama počeli isticati je hronično siromaštvo.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. izradila izvještaj o nezaraznim bolestima, navodeći četiri glavna tipa: Kanceri Kardiovaskularne bolesti, uključujući cerebrovaskularnu bolest, zatajenje srca i ishemijska kardiopatija Hronične respiratorne bolesti, kao što su astma i hronična opstruktivna plućna bolest (HOBP) Dijabetes melitus (tip 1, tip 2, predijabetes, trudnički dijabetes)
Ostali primjeri hroničnih bolesti i zdravstvenih stanja uključuju: Alzheimerova bolest Atrijalna fibrilacija Poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje Autoimune bolesti, kao što su ulcerozni kolitis, lupus erythematosus, Crohnova bolest, celijakija, Hashimotov tiroiditis i recidivirajući polihondritis Autizam ili Aspergerov sindrom Sljepilo Cerebralna paraliza (sve vrste) Hronična bolest transplantata protiv domaćina Hronični hepatitis Hronična bolest bubrega Hronične osteoartikularne bolesti, kao što su osteoartritis i reumatoidni artritis Sindrom hronične boli Dermatološka stanja kao što su atopijski dermatitis i psorijaza Gluhoća i oštećenje sluha Ehlers – Danlosov sindrom (razni tipovi) Endometrioza Epilepsija Mišićna distrofija, (razni tipovi) Fibromialgija HIV/AIDS Nasljedna sferocitoza Huntingtonova bolest Hipertenzija Lajmska bolest(Eisner, Hasley, Olsen, & Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, & Barthold, 2014; Straubinger, 2000)(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, & Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, & Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993) Mentalna bolest Migrena Multipla skleroza Mijalgični encefalomielitis, sindrom hroničnog umora Narkolepsija Pretilost Osteoporoza Parkinsonova bolest Parodontalna bolest Sindrom policističnih jajnika Fenilketonurija Anemija srpastih eritrocita i drugi poremećaji hemoglobina Poremećaji zloupotrebe supstanci Apneja u snu Krpeljska bolest(Eisner, Hasley, Olsen, & Baumgarth, 2015; Embers et al., 2017; Hodzic, Feng, & Barthold, 2014; Straubinger, 2000).(Häupl et al., 1993; Hudson et al., 1998; Marques et al., 2014; Oksi, Marjamaki, Nikoskelainen, & Viljanen, 1999; Pfister, Preac-Mursic, Wilske, Einhäupl, & Weinberger, 1989; Preac-Mursic et al., 1989; Preac-Mursic et al., 1993) Tireoidoza Tuberkuloza
Faktori rizika Iako se faktori rizika razlikuju u zavisnosti od starosti i spola, većinu čestih kroničnih bolesti uzrokuju prehrambeni, životni i metabolički faktori rizika koji su takođe odgovorni za smrtnost koja je rezultira. Stoga bi se ovi uslovi mogli spriječiti promjenom ponašanja, kao što je odvikavanje od pušenja, usvajanje zdrave prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti. Za hronične bolesti značajne su Socijalne odrednice i faktori rizika. Socijalni faktori, npr. socioekonomski status, nivo obrazovanja i rasna/etnička pripadnost, glavni su uzrok za uočene razlike u zbrinjavanju hroničnih bolesti.
Te prepreke medicinskoj njezi komplikuju praćenje pacijenata i kontinuitet liječenja.
U SAD-u, manjine i stanovništvo sa niskim primanjima rjeđe pristupaju i primaju preventivne usluge neophodne za otkrivanje uslova u ranoj fazi.
Većina američke zdravstvene zaštite i ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenim stanjima odnose se na troškove hroničnih bolesti i stanja i povezana zdravstvena rizična ponašanja. Osamdeset i četiri posto sve zdravstvene potrošnje u 2006. godini odnosilo se na 50% populacije koja ima jedno ili više hroničnih zdravstvenih stanja (CDC, 2014).
Postoji nekoliko psihosocijalnih faktora rizika i otpora među djecom koja imaju kroničnu bolest i članovima njihove porodice. Odrasli sa hroničnim bolestima imali su znatno veću vjerovatnoću da prijave životno nezadovoljstvo od onih bez hroničnih bolesti. U poređenju sa zdravim vršnjacima, djeca sa hroničnim bolestima imaju približno dvostruko veći porast psihijatrijskih poremećaja. Veća roditeljska depresija i drugi porodični stresori izazivali su više problema među pacijentima. Pored toga, problemi s bratom i sestrom, zajedno s teretom bolesti na porodicu u cjelini, doveli su do većeg psihološkog opterećenja za pacijente i njihove porodice.
Također pogledajte Akutna bolest Hronična bol Bolest Zdravlje Medicina Mortalitet
Reference
Vanjski linkovi
List of Chronic Human Diseases Linked to Infectious Pathogens Bone Marrow Transplantation journal Center for Managing Chronic Disease, University of Michigan CHRODIS: EU Joint Action on Chronic Diseases and Promoting Healthy Ageing Across the Life-Cycle MEDICC Review theme issue on Confronting Chronic Diseases With longer life expectancies in most countries and the globalization of "Western" diets and sedentarism, the main burden of disease and death from these conditions is falling on already-disadvantaged developing countries and poor communities everywhere. Public Health Agency of Canada: Chronic Disease World Health Organization: Chronic Disease and Health Promotion
Hronično stanje Hronično stanje Hronično stanje