Poljska zajednica u Bosni i Hercegovini broji otprilike 300 Poljaka koji na prostorima Bosne i Hercegovine žive od 19. vijeka.
Historija mini|Prvi poljski doseljenici u Čelinovcu. mini|Poljaci u BiH tokom vjerske službe, 1930-ih godina. mini|Tomislav Durtka, Miloš Mišković, Igor Kanjski. mini|Svečana parada povodom 10. poljskog festivala Pirogijada u Čelinovcu.
Počeci poljskog naseljavanja Doseljavanje Poljaka na teren Bosne i Hercegovine započelo je krajem 19. vijeka, nakon što je njenu teritoriju okupirala Austro-Ugarska. Nekoliko godina nakon što je Austrija ovu teritoriju potčinila sebi, Galicija je počela vrbovati ljude koji bi mogli preuzeti administrativne položaje u novookupiranoj zemlji. Regrutovanje poljskih kadrova za rad u Bosni bilo je zapravo rezultat lošeg odnosa bosanskog stanovništva prema njemačkim i mađarskim službenicima. Ovakav stav rezultirao je slanjem službenika češkog, hrvatskog i poljskog porijekla u Bosnu. Godine 1910. u BiH bilo je otprilike 600 službenika, pravnika, doktora i inženjera sa poljskih terena Habsburške monarhije.
Austro-Ugarske vlasti također su stimulisale naseljavanje seljaka u slabo naseljenoj zemlji, podstičući migracije siromašnih seljaka iz raznih djelova zemlje kao i inostranstva. Doseljenicima je obećano 10 do 12 hektara šume, koju su morali očistiti i razviti u roku od tri godine. U Bosni, osim Poljaka iz austrijskog dijela i iz Bukovine, naseljavali su se također i seljaci iz ruskog dijela, u kojem su vlasti zabranile Poljacima da daju zemlju u zakup. U periodu između 1895 i 1914, 1194 poljske porodice naselile su se u BiH i osnovale brojna nova naselja. Najveća koncentracija poljskih seljaka bila je u okolini Novog Martinca, u središnjem dijelu Bosne, u koritu rijeke Vrbas. Ukupno, tokom austrijskie vladavine, vlasti su u ovu zemlju dovele skoro 200.000 doseljenika različitih nacionalnosti.
Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, u BiH je bilo preko 11.000 izvornih govornika poljskog jezika, od kojih je bilo gotovo 9000 stalnih stanovnika i preko 2000 vojnika. Poljaci su se uglavnom naseljavali u okolini Sarajeva, Travnika, Bosanske Gradiške, Prnjavora, Banje Luke, Bosanske Dubice, Bosanskog Novog, Tešnja, Zenice i Zvornika.
Poljska zajednica nije vodila aktivan kulturni život. Poljski klub () u Sarajevu, koji je stvorila inteligencija, služio je samo kao igralište. Na početku Prvog svjetskog rata seljaci su imali šest čitaona ''Društva narodnih škola'' i nekoliko poljskih narodnih škola. Nakon izbijanja rata, austrijske vlasti zabranile su nacionalne i patriotske aktivnosti. Za vrijeme pada Austro-Ugarske, poljski vojnici formirali su Poljsku legiju, ali ubrzo nakon toga ta formacija otišla je za Poljsku.
Međuratni period Nakon što je Poljska povratila neovisnost i nakon nastanka nove države Jugoslavije, austrijski službenici poljske nacionalnosti napustili su Bosnu, a u periodu između 1923. i 1925. godine nekoliko hiljada poljskih doseljenika emigriralo je do Brazila, Kanade, Francuske i Luksemburga. Sredinom dvadesetih broj Poljaka procijenjen je na 12.000. U narednoj deceniji u Bosni je živjelo 15.000 Poljaka, uključujući i svježe pristigle radnike iz Łódźske fabrike tekstila. U ovom periodu oživljen je i kulturni život koji je bio prekinut zbog Prvog svjetskog rata.
Poljski konzulat djelovao je u Sarajevu u periodu od 1919. do 1921, a kancelarija počasnog konzula u Banjoj Luci.
Drugi svjetski rat Tokom Drugog svjetskog rata Poljaci su pomagali izbjeglicama iz Poljske i vojnicima koji su odlazili u Francusku. Nakon okupacije Jugoslavije, Nijemci su zabranili poljski kulturni život, ali nisu progonili Poljake. Međutim, Poljake su ugrožavali pripadnici hrvatske i srpske milicije, koji su često ubijali poljsko stanovništvo. Kao rezultat terora ovih grupa, Poljaci su se povezali sa komunističkim pokretom. Jugoslavenski Poljaci i izbjeglice iz Poljske borili su se u redovima jugoslavenskih partizana, a broj poljskih boraca procjenjuje se na 3.000 ljudi. U proljeće 1944. godine formiran je poljski bataljon od 500 ljudi, koji je djelovao u sastavu 18. srednjobosanske brigade.
Savremenost Nakon rata odlučeno je da se Poljaci deportuju u Poljsku. Podaci Mješovite poljsko-jugoslavenske komisije za repatrijaciju ukazuju na broj 15.031 raseljenih osoba. Međutim, u blizini Gradiške ostale su grupe Poljaka koje su brojale otprilike 4000 ljudi. Repatrijati su se naselili uglavnom u okolini Bolesławieca.
Nakon raspada Jugoslavije, najveće grupe Poljaka bile su u Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Početkom 21. vijeka broj Poljaka u BiH iznosio je manje od 500 ljudi. Ovu grupu karakterisalo je slabo poznavanje poljskog jezika, teška materijalna situacija i stara životna dob. Poljska manjina jedna je od 17 službeno priznatih nacionalnih manjina u BiH.
Poljske organizacije u BiH Glavne Poljske organizacije:
Udruženje Poljaka u Banjoj Luci () Udruženje Poljaka i prijatelja "Mak" Gradiška ( Udruženje Poljaka BOLESŁAWIEC - Prnjavor () Udruženje građana POLSA u Sarajevu () Poljsko kulturno društvo "Mieszko I" u Mostaru (), neaktivno Zajednica građana poljskog porijekla u Tuzli (), neaktivna
Poljska zajednica u Bosni ne objavljuje ni štamu niti posjeduje sopstveni radio niti televiziju.
U Bolesławiecu postoji udruženje koje okuplja potomke povratnika iz Bosne.
Crkve Mise namijenjene za poljsku zajednicu na poljskom jeziku, ali i vjernike Katoličke crkve održavaju se u Međugorju.
Poznati Poljaci povezani sa Bosnom i Hercegovinom
Stanislav Babiński Leon Biliński Artur Burda Aleksander Glück Leopold Glück Władysław Glück Wiktor Jankiewicz Władysław Januszewski Justyn Karliński Zofia Kawecka Jan Konopka Teodora Krajewska Franciszek Kruszelnicki Jan Kumosz Władysław Lam Tadeusz Lubaczewski Mieczysław Madurowicz Władysław Namysłowski Władysław Nieć Jadwiga Olszewska Józef Paczoski Bronisława Prašek-Całczyńska Jakub Seidenfeld Marcel Sznajder Huršid ef. Terezinski Roman Wodyński Marek Wortman Adam Urban Bernard Zauderer
Također pogledajte Iseljavanje Poljaka iz Bosne 1946. Ambasada Republike Poljske u Sarajevu Odnosi Bosne i Hercegovine i Poljske
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini * Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina