Ali paša Semiz (?, Prača - 28. juni 1565, Istanbul) bio je veliki vezir Osmanskog Carstva od 1561. do 1565. za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Bio je begler-beg Egipatskog ejaleta od 1549. do 1555.
Biografija Porijeklom je BošnjakHandžić, Mehmed, (1999), Teme iz književne historije, str. 244, Ogledalo, ur: Esad Duraković iz Prače koja je u tom periodu pripadala Hercegovačkom sandžaku.
Prije nego što je njegov otac prešao na islam, odveden je kao dijete u Istanbul u janjičare; srodnik Hasta Alije, ćehaje velikog vezira Ibrahim-paše, njegovim je utjecajem dospio u carski saraj, iz kojeg je izašao kao janjičarski aga. U Istanbulu je stekao obrazovanje i obavljao visoke položaje. Počeo je kao mir-i alem (državni zastavnik) 1545, a potom je postavljen za begler-bega Rumelije. Naslijedio je Daud-pašu na mjestu begler-bega Egipatskog ejaleta 1549. godine nakon kratkog mandata Lala Kara Mustafa-paše, koji je služio samo nekoliko mjeseci. Na ovom položaju je Ali-paša ostao do 1555. Bio je vrlo debeo zbog čega je dobio nadimak "Semiz", što znači "debeli" na turskom jeziku.
Pod Ali-pašom Semizom su uspješno privođeni kraju ugarski mirovni pregovori. Naslijedio je Rustem-pašu Opukovića na mjestu velikog vezira Osmanskog Carstva 10. jula 1561.
Oženio se s Ajšom Humasah Sultan, kćerkom Mihrimah sultanije i Rustem-paše Opukovića. Njihov brak predstavlja primjer usko povezane veze porodičnih odnosa na osmanskom dvoru jer je Ajša bila kćerka i supruga velikih vezira Carstva. Imali su četiri sina, ali je Ali-paša neočekivano umro 28. juna 1565. Ajšu je time postala udovica sa samo 24 godine. Kasnije je imala još dva muža i nadživjela tri sina. Semiz Ali-pašu je naslijedio Mehmed-paša Sokolović na mjesto velikog vezira.
Sahranjen je uz mauzolej Ejjubi Ensarije u Istanbulu. Iza njega je ostalo dosta duhovitih dosjetaka, koje su zabilježili njegovi savremenici.
Zaostavština Semiz Ali-paša je iza sebe ostavio bogat vakuf, kao i mnogi drugi osmanski veziri porijeklom iz Bosne. U Istanbulu na Ejupu je sagradio česmu 1558. godine i medresu na Fatihu 1565. godine koja je slična medresi sultana Sulejmana Veličanstvenog. Pored toga, Ali-paša je u Edirneu sagradio bezistan 1568. godine, kojeg čine 130 dućana. Bezistan je dug 300 metara i ima šest ulaza. Najznačajniji osmanski spomenik grada Babaeski jeste džamija Semiz Ali-paše. Gradnja je završena nakon njegove smrti, 1572. Svi Ali-pašini vakufi su sagrađeni prema projektu poznatog osmanskog arhitekta Mimara Sinana.
Osmanski putopisac Evlija Čelebija, prolazeći kroz Edirne, spominje više objekata koje su ostale iza Ali-paše: Kapali-čaršiju od 126 dućana i karavan-saraj. U obližnjem gradiću Babeskiju spominje kompleks Semiz Ali-paše Pračića (džamija, medresa, biblioteka, imaret, karavan-saraj, hamam, 13 šadrvana, čaršija, most). Ali-paša Semiz je također u rodnoj Prači sagradio džamiju sa pratećim objektima.
Reference
Kategorija:Umrli 1565. Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva Kategorija:Biografije, Prača