Ostap Višnja, () rođen kao Pavlo Mihajlovič Gubenko (), 13. novembra 1889. u Hrunu, Poltavska gubernija u Ruskoj Imperiji (danas Ukrajina) bio je ukrajinski književnik i satiričar.
Biografija 180px|mini|desno|Novčić od 2 hrivnje iskovan 2014. godine povodom 125-godišnjice rođenja Ostapa Višnje. Ostap Višnja se rodio na seoskom gazdinstvu u selu Čečva, u blizini Hruna (danas u ukrajinskoj Sumskoj oblasti), kojem selo danas pripada, kao mlađi brat pisca i humoriste Vasilija Čečvejanskog. Nakon završene osnovne škole odlazi u Kijev na Vojnu medicinsku školu, koju završava 1907. kao feldšer, liječnik komu je težište na liječenju ranjenih vojnika. Kasnije je radio kao pomoćni ljekar u Ruskoj carskoj vojsci, a nakon toga u kirurškom odjelu bolnice koja je pripadala željeznici Pivdeno-Sahidna Salisnzija. Od 1917. godine studira na Univerzitetu u Kijevu, ali uskoro napušta studij i počinje da se bavi novinarstvom i pisanjem. Godine 1918. mobilisan je u armiju Ukrajinske Narodne Republike, a 1919. godine je zarobljen od boljševika, te je zatvoren u zatvoru u Harkovu do 1921. godine.
Svoje prvo djelo "Demokratske reforme Denikina" objavio je 2. novembra 1919. godien pod pseudonimom P. Hrunski u kamjaneckim novinama "Narodnaja Volja". Slijedećih godina postaje jedan od značajnih satiričnih i humorističnih pisaca Sovjetskog Saveza. Zbog navodnog kontrarevolucionarnog djelovanja i terorizma uhapšen je 1934. godine i zatvoren u Gulag, tako da je svoju književnu karijeru mogao nastaviti tek 1943. godine. Rehabilitiran je 1955. godine, a slijedeće godine je umro u Kijevu. Sahranjen je na groblju Bajkovo u Kijevu.
Bibliografija
Demokratske reforme Denikina (Демократичні реформи Денікіна) (1919.) Чухраїнці (1926.) Моя автобіографія (1927.) Зенітка (1944.) Вишня О. Зенітка ; Вишневі усмішки (1947.) Бекас (1945.) Як варити і їсти суп із дикої качки (1945.) Вальдшнеп (1945.) Ведмідь (1945.) Лисиця (1945.) Вовк (1945.) Заєць (1945.) Ленінград і ленінградці (1945.) Дика гуска (1946.) Дика коза (1946.) Перепілка (1946.) Лось (1946.) Дикий кабан, або вепр (1946.) Дрохва (1946.) Екіпіровка мисливця (1947.) Дилда (1948.) З крякухою на озері (1948.) У ніч під Новий Рік (1950.) Короп (1951.) Лебідь (1951.) Фазани (1952.) Сом (1953) Отак і пишу (1954.) Перший диктант (1955.) Щука (1956.) Мисливські усмішки (1956.)
Filmovi Po motivima njegovih djela snimljena su tri filma: Zenitka (Зенітка), 1967. Parasoljka na poljovani (Парасолька на полюванні), 1973. Ni pukha, ni pera (Ні пуху, ні пера), 1973.
Privatni život Višnja je bio oženjen sa sovjetskom i ukrajinskom glumicom Varvarom Masljočenko. Njihov sin Vjačeslav Gubenko je bio doktor u Kijevskom okrugu.
Napomene
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Ukrajinski pisci Kategorija:Biografije, Hrun Kategorija:Rođeni 1899. Kategorija:Umrli 1956. Kategorija:Sovjetski pisci