Dana 10. marta 2022. u 23:01 po srednjoevropskom vremenu neidentifikovana izviđačka bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje, Tupoljev Tu-141, srušila se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.

Tehnološka pozadina Tupoljev Tu-141 sovjetska je bespilotna letjelica (UAV) napravljena kasnih 1970-ih. Teška je skoro šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg joj se također programira i putanja leta. Analitičari opisuju da se nakon lansiranja Tu-141 više ponaša kao moderna krstareća raketa nego kao tradicionalna bespilotna letjelica. Kad se let završi, letjelica se spušta na zemlju uz pomoć padobrana kako bi se mogla ponovo koristiti. Domet letjelice je 1000 km.Munson Air International. Avgust 1997, str. 101.

Pad Bespilotna letjelica ušla je u rumunski zračni prostor oko 23:23 po istočnoevropskom vremenu, gdje su je uočile Zračne snage Rumunije. Kroz zračni prostor Rumunije letjela je 3 minuta. Nakon toga sljedećih 40 minuta nastavila je let mađarskim zračnm prostorom. Naposljetku ušla je u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1300 metara, gdje je hrvatski vojni radar registrovao. Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, dron se srušio u zagrebačkom naselju Jarun, 50-ak metara od Studentskog doma Stjepan Radić. Udar UAV-a srušio je na zemlju jednog čovjeka s bicikla, te je oštetio 40 automobila koji su bili parkirani u blizini. Udar je probudio i uznemirio studente u studentskom domu.

Istraga Hrvatska civilna i vojna policija brzo su označile mjesto pada. Sljedećeg jutra, američki analitičar Tyler Rogoway identifikovao je letjelicu, rekavši da je u pitanju najvjerovatnije Tupoljev Tu-141, iz sovjetske ere, što se dalo zaključiti po ćiriličnom natpisu i oznaci crvene zvijezde koja je pronađena na razbacanim krhotinama blizu mjesta pada. Na obližnjem drveću visilo je nekoliko padobrana. Tokom 12. marta, hrvatska vojska nastavila je iskopavanje većeg preostalog dijela ruševine koji je zabijen u zemlju. Krhotine su potom odnesene na tajnu lokaciju. Istog dana načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske, brigadir Vlado Kovačević, rekao je da je pronađena crna kutija letjelice, te da neki fragmenti upućuju na mogućnost da je u zrakoplovu bio i eksplozivni uređaj.

Reakcije

Hrvatska Spora ili nepostojeća reakcija službi protuzračne odbrane izazvala je bijes hrvatske javnosti i medija, a neki su incident uporedili sa slijetanjem Mathiasa Rusta na Crveni trg 1987. godine.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je nesreću "ozbiljnim incidentom" dodavši da u takvim situacijama "ovisite o zapadnim saveznicima... te da je očito došlo do nekog propusta".

Andrej Plenković, hrvatski premijer, 12. marta rekao je da je "ovo prava prijetnja. NATO i EU trebali su reagovati. Nećemo tolerisati ovakvu situaciju [...] iako smo imali sreće. Ovo je moglo pasti na nuklearnu elektranu u Mađarskoj." Također, rekao je da je u pismu izvijestio generalnog sekretara NATO-a o situaciji.

Gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević, održao je press-konferenciju na kojoj je rekao da niko nije stradao, te da je nastala samo imovinska šteta na vozilima. Dana 12. marta kritizirao je neimenovane medijske izvore zbog lažnog predstavljanja mjesta nesreće, rekavši: "Moram priznati da mi dosta smetaju informacije u stranim medijima u kojima čitam da se tako velika vojna letjelica srušila u predgrađu Zagreba ili da se srušila pored Zagreba. Ne, nije se srušila pored Zagreba, srušila se usred Zagreba, u gusto naseljenom području, i nije se srušila ni u kakvom predgrađu."

Ugledni pilot Ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane Hrvatske, Ivan Selak, kritizirao je Zapovjedni centar NATO-a zbog spore reakcije, izjavivši da je dron bilo potrebno ranije oboriti.

Jutarnji list 12. marta 2022. izvijestio je da bi Hrvatska od SAD-a mogla zatražiti instaliranje njihovog raketnog sistema, tačnije sistema Patriot, u toj zemlji.

Strane reakcije Savjetnik ukrajinskog ministra odbrane, Markijan Lubkivski, u obraćanju hrvatskim medijima demantovao je da je bespilotna letjelica koja se srušila u Zagrebu pripada Ukrajini. U naknadnoj reakciji na pisanje ruske agencije TASS, ukrajinska državna služba za posebne komunikacije također je utvrdila da se taj UAV nalazi u posjedu i ruskih i ukrajinskih oružanih snaga. Prema njima, ukrajinske varijante letjelica Tu-141 označene su ukrajinskim grbom, dok ruske varijante imaju oznaku crvene zvijezde.

Ambasada Rusije u Zagrebu također je negirala da je srušeni dron njihov, rekavši da je "dron proizveden na teritoriji Ukrajine", te da ruske oružane snage nemaju u naoružanju takve dronove još od 1991.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, Péter Szijjártó, izjavio je da se mađarska vlada uključila u istragu o letjelici.

Također pogledajte

Spisak nesreća i incidenata koji uključuju vojnu avijaciju (2020–danas) Spisak incidenata bespilotnih letjelica Reference

Kategorija:2022. u Hrvatskoj Kategorija:2020-e u Zagrebu Kategorija:Avionske nesreće u Hrvatskoj Kategorija:2022. u avijaciji Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.