Zejnula Rasulev (Zejnula bin Habibula bin Rasul, također Zejnula-išan; ; 1833—1917) bio je muslimanska religiozna ličnost, išan, sljedbenik sufizma, prosvjetitelj. Član bratstva nakšibendija. Jedan od rukovodioca džadidizma.
Biografija Rodio se 25. marta 1833 godine u selu Šaripovo Orenburska gubernija u porodici mule. Potiče iz baškirske porodice Kuvakan.
Pohađao je medresu u rodnom selu, zatim i u drugim selima; 1858 godine završio je školovanje u medresi Muhamedija u gradu Troicku (sada u Čeljabinskoj oblasti).
Od 1858 godine je imam-hatib u selu Akuža, Verhneuraljskog okruga Orengburske gubernije (sada u Učalinskom rejonu Baškortostana).
Kako je bio šakird, počeo se zanimati sufizmom. 1859. godine zaređen je za člana sufijskog reda naksibendija. Metodu mistične spoznaje istine ( tarik) usavršio je u Istanbulu od 1869. do 1870. godine, gdje je učio kod šeika Ahmed Zijauidin Gumushanevija; od njega je dobio dopuštenje (idžaza) podučavati učenje Nakšibendi sufija. Išao je na hadž. Po povratku u domovinu uveo je niz novina u praksi sufizma među lokalnim muslimanima - glasni zikr (opetovano spominjanje Allahovog imena), slavljenje mevluda, nošenje brojanica.
Vlasti su ga progonile zbog širenja ideje sufizma. Službeni predstavnici islama — ortodoksne mule i kadimisti — optužili su ga za krivovjerje i neprijateljsko djelovanje protiv vlasti. Prema njihovoj prijavi, Rasulev je uhićen i u januaru 1873. godine, zajedno sa svojim prijateljem i suradnikom Gataulom Abdelmalikovim. prognan u politički egzil, u kojem je naizmjence služio u Zlatoustu (sada u Čeljabinskoj oblasti) u toku osam mjeseci, Nikoljsku Vologodskoj guberniji od 1873—1876. godine i u Kostromi od 1876—1881. godine.
1881 godine vratio se iz progona i ponovo obnovio religioznu aktivnost u selu Akuža. Ponovo je išao na hadž. Od 1884.g. je imam džamije u gradu Troicku (sada u Čeljabinskoj oblasti), gdje je osnovao medresu Rasulija, jedno od prvih novometodnih obrazovnih ustanova Južnog Urala. Imao je mnogo učenika i sljedbenika, postao je jedna od najutjecajnijih muslimanskih ličnosti u Rusiji. Također su ga nazivali "duhovnim kraljem svoga naroda".Бартольд В. В. Шейх Зайнулла Расулев (1833—1917). Некролог // Мусульманский мир. Петроград, 1917. — Вып.1. — С.73-74.
Umro je 2 februara 1917 godine. Sahranjen na muslimanskom groblju u Troicku, Čeljabinskoj oblasti.
U narodnom sjećanju Baškira, sačuvane su mnoge legende o čudima i slušajevima iscjelenja bolesnika koje je iscijelio Zejnula Rasulev.Башҡорттоң бөйөк шәйехе \\ Великий шейх из башкир. Статья в газете Йэшлек (на башкирском языке)
Porodica Sin — Abdurahman Rasulev, također je postao religiozna ličnost. Unuk Atila Rasih — tatarski književnik.
Sjećanje
2009. godine u gradu Učali otkrivena je džamija Zejnuli Rasuleva.В Учалах откроется мечеть имени Зайнуллы Расулева 2008. godine]] u gradu Ufa Blagojeva ulica je preimenovana u Ulicu Zejnuli Rasuleva. 13 novembra 2008. godine u gradu Troicku džamija № 91, nazvana je imenom Zejnuli Rasuleva. 2016. godine u Dagestanu u gradu Mahačkala otkrivena džamija s imenom Zejnuli Rasuleva. 2018. godine u Troicku je otvorena medresa s imenom Zejnuli Rasulov Jednom godišnje u Troicku se održavaju "Rasulevska čitanja". Prva konferencija je bila 2012.
Bilješke
Literatura
Газизова А. А. Ишан Зайнулла, я кровиночка твоя!
Izvori
Хамидуллин С. И. Шейх Зайнулла Расулев // История башкирских родов. Кубаляк, Кувакан, Теляу. Том 29 / С. И. Хамидуллин, Б. А. Азнабаев, И. Р. Саитбатталов, И. З. Султанмуратов, Р. Р. Шайхеев, Р. Р. Асылгужин, В. Г. Волков, А. А. Каримов, А. М. Зайнуллин — Уфа: НОЦ «История башкирского народа» ИИГУ БашГУ, 2018. С.193-216
Kategorija:Nakšibendi Kategorija:Muslimani u Ruskom Carstvu Kategorija:Sahranjeni na muslimanskim grobljima Kategorija:Religiozne ličnosti Baškortostana Kategorija:Rođeni 1833. Kategorija:Umrli 1917.