Osman-paša Kazanac (Kazanci kod Gacka, 1620. – Eger, Ugarska, 1685Safet Hasanbegović, Stabla što ljube nebo: 380-godišnja genealogija rasta i stradanja porodica Hasanbegović i Pašić: Avtovac-Mulji-Gacko, str. 11.) bio je osmanski državnik. U literaturi je poznat pod različitim imenima: Ercegovac Osman paša, Osman paša (Erdženli), Hercegovac Osman-paša, Osman paša Kazanac, Osman paša Bošnjak, Osman paša Papović.Jusuf Ramić, Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u Egiptu, str. 904, Glasnik IZ.Miloš Slijepčević, Samobor, selo u gornjoj Hercegovini, ANUBIH, 1969. str. 17.Mustafa Imamović, (), Historija Bošnjaka, Bošnjačka zajednica kulture i Izdavačko preduzeće "Preporod", 1998, str. 161.
Biografija Osman-paša Kazanac rođen je u selu Kazanci kod Gacka 1620. Bio je sin bogatog pravoslavca Papovića.Hasanbegović, Safet, Stabla što ljube nebo: 380-godišnja genealogija rasta i stradanja porodica Hasanbegović i Pašić : Avtovac-Mulji-Gacko, str. 11 Porodica Papović je porijeklom od Predojevića iz sela Prijevor kod Bileće.Milićević, Risto, (2005), Hercegovačka prezimena, str. 552. Kada mu je bilo 13 godina, odveden je u Istanbul kao adžami oglan. U Istanbulu je na carskom dvoru školovan, primio islam i dobio ime Osman. Brzo je napredovao u službi i 1671. je postao bostandžibaša (upravitelj sultanovih vrtova i zapovjednik vojske bostandžibaša), a 1675. imenovan je vezirom i postavljen za namjesnika u Damasku. Nakon što je u Damasku uspješno savladao pobune arapskih plemena, 1678. imenovan je anadolskim begler-begom. U ljeto 1680. oženio se kćerkom velikog vezira Kara Mustafa paše. Tada je postavljen za namjesnika u Egiptu. Godine 1683. naslijedio je Ahmed-pašu Osmanpašića na položaju bosanskog vezira. U bici kod Beča pretrpio je težak poraz s 3000 vojnika, uslijed čega je smijenjen sa položaja bosanskog vezira. Sljedeće godine je postavljen za namjesnika u Egeru u Ugarskoj, gdje je početkom ramazana 1685, poginuo šetajući gradom.Ramić, Jusuf, Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u Egiptu, str. 904, Glasnik IZHasandedić, Hivzija, (2017), Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, str. 227, Dobra knjiga
Zadužbine Iza sebe je ostavio mnogobrojne građevine u Anadoliji i Rumeliji, kao i česmu kod kapije njegove kuće u Bašći u Istanbulu. U rodnom selu Kazanci sagradio je džamiju, mekteb, medresu, šadrvan, sedam kula, dućane i razne kuće za stanovanje. Džamija u Kazancima je za osnovicu imala kvadrat stranice deset metara i bila je građena od tesanog kamena i pokrivena krovom pod pločom. Uz desni zid dograđena joj je munara od kamena s osnovom oktagona koja do šerefa ima 28 stepenica i koja je bila visoka oko 15 metara. Pored Kazanaca, Osman-paša je sagradio u jednoj godini još tri džamije: u selima Predolju, kod Stoca, u Slivlju, kod Gacka, i u Šadićima, kod Foče. Godine 1684. hajdučki četobaša Bajo Pivljanin je napao Kazance sa 700-800 hajduka i zapalio i uništio sve Osman-pašine zadužbine (džamije, pašine konake, pet kula i nekoliko stotina muslimanski kuća). U trenutku napada Osman-paša je učestvovao kod opsade Beča, što je iskoristio Bajo Pivljanin i napao nezaštićene Kazance. Od džamije u Kazancima ostala je samo munara. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 5. septembra 2005. uvrstila je džamiju Osman-paše Kazanca na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Džamija u Šadićima je srušena tokom Drugog svjetskog rata, a obnovljena je 1961. Osim džamija, Osman-paša Kazanac je sagradio još crkvu svojoj majci i ostalim kršćanima iz rodnog sela. Crkva se nalazi pod brdom Kaluđericom u centru starinskog groblja, u blizini vrela Studnje.Ramić, Jusuf, Bosanski namjesnici turskog (osmanskog) doba u egiptu, str. 905, Glasnik IZHasandedić, Hivzija, (2017), Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, str. 227-228, Dobra knjiga Kada se Osman-paša, poražen kod Beča, vratio u Kazance i vidio ih u ovakvom stanju, odmah je pobjegao u susjedno selo Mulje sa svojim sinom Baša Mehmed-begom. Od njega potječe porodica Pašić, koja je bila nastanjena u Muljima od konca 17. stoljeća pa sve do 1941. Drugi sin Hasan-beg je pobjegao 1684. u Havtovac i on njega potječu Hasanbegovići. U Avtovcu je Hasan-beg 1690. sagradio džamiju i mekteb. Uz džamiju se nekada nalazilo mezarje u kojem su pretežno ukopavani članovi Hasabegović porodice. Svi nišani su uništeni u toku Drugog svjetskog rata. Hasanbegovići su bili prva muslimanska porodica koja se koncem 17. stoljeća naselila u Avtovac. Potomak ove porodice, Bešir-aga Hasanbegović, koji je živio u ovome kraju koncem 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća, sagradio i kulu.Hasandedić, Hivzija, (2017), Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, str. 229, 233-234, 252
Njemački historičar Franz Babinger u doktorskoj tezi "Doprinos istoriji o istraživanju Bliskog istoka u 18. vijeku" piše i o Osman-paši.
Reference
Kategorija:Rođeni 1620. Kategorija:Umrli 1685. Kategorija:Biografije, Gacko Kategorija:Paše